Čuveni Dr Doom o megapretnjama za budućnost sveta: Treći svetski rat je, zapravo, već počeo
Jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice Nurijel Rubini, u opširnom intervjuu za nemački Špigl govorio je o megapretnjama koje će uticati na našu budućnost.
Rubini je predvideo finansijsku krizu 2008. godine, a njegova pesimistička predviđanja donela su mu nadimak "Dr Doom", ali bi više voleo da ga zovu "Dr Realista".
On je pojasnio da su pretnje o kojima je pisao u novoj knjizi ("MehaThreats") stvarne.
"Šezdesete i sedamdesete proveo sam u Italiji. Tada nije bilo zabrinutosti zbog nuklearnih pretnji, niko nije pominjao klimatske promene i globalnu pandemiju. Nije bilo govora o tome da nam roboti preuzimaju poslove, živeli smo u stabilnim demokratijama, čak i ako nisu savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaro stanovništvo. To je svet u kome sam odrastao. Danas moram da brinem o svemu tome", objasnio je Rubini.
Ispričao je kako je nedavno u Vašingtonu, na sastanku MMF-a, ekonomski istoričar Najl Ferguson prokomentarisao da bismo imali sreće da nas zadesi kriza poput one iz 70-ih, a da nema rata poput 40-ih. Na istom sastanku, savetnici za nacionalnu bezbednost izrazili su zabrinutost zbog umešanosti NATO-a u rat između Rusije i Ukrajine, piše Jutarnji list.
"Upravo sam jutros pročitao da Bajdenova administracija očekuje da Kina uskoro napadne Tajvan. Iskreno rečeno, Treći svetski rat je zapravo već počeo, svakako u Ukrajini i na Internet prostoru", tvrdi Rubini.
On je u intervjuu za Špigl izneo stav da bi političari prvo trebalo da vode računa o ratu u Ukrajini, pa tek onda da reše krizu u Iranu, Izraelu ili Kini. U isto vreme, morali bi da razmišljaju o inflaciji i recesiji, odnosno stagflaciji.
"Evrozona je već u recesiji i mislim da će to biti dugo i ružno. U Velikoj Britaniji je još gore", tvrdi on.
Govoreći o pandemiji, on je napomenuo da je situacija pod kontrolom, ali da bi uskoro mogle da se pojave nove varijante Covid-19. On kaže da su klimatske promene "usporena katastrofa koja se ubrzava".
Za svaku od 10 pretnji koje opisuje u svojoj knjizi, rekao je, može da iznese deset primera koji se dešavaju upravo sada, a ne u dalekoj budućnosti.
Zatim je govorio o opasnostima klimatskih promena uz nekoliko primera.
"Ovog leta bila je suša u svim delovima sveta, pa i u SAD. U blizini Las Vegasa, suša je bila toliko jaka da su tela mafijaša iz 50-ih pronađena u presušenim jezerima. U Kaliforniji farmeri prodaju svoja prava na vodu jer je to isplativije od uzgoja bilo čega. Na Floridi više ne možete da osigurate kuću na obali. Polovina Amerikanaca će morati da se preseli na Srednji zapad ili u Kanadu. To je nauka, a ne nagađanje", rekao je.
Druga pretnja koju Nurijel Rubini opisuje u svojoj knjizi tiče se odnosa između SAD i Evrope. On tvrdi da bi Amerika mogla da izvrši pritisak na Evropu sa ciljem da ograniči ekonomske odnose sa Kinom jer ne želi da ugrozi američko vojno prisustvo na kontinentu. On tvrdi da se takav scenario već igra.
"SAD su uvele nove propise o zabrani izvoza poluprovodnika kineskim kompanijama za veštačku inteligenciju (AI), vojnu upotrebu ili kvantno računarstvo. Evropljani žele da nastave da posluju sa SAD i Kinom, ali to neće biti moguće zbog pitanja nacionalne bezbednosti. Trgovina, finansije, tehnologija, internet: sve će biti podeljeno na dva dela", navodi on.
Američki ekonomista je prokomentarisao da je Nemačka napravila veliku grešku jer se u velikoj meri oslanjala na energente iz Rusije. Povodom priče da kineska kompanija Cosco treba da kupi delove Luke Hamburg, Rubini ističe da ostaje da se vidi šta je svrha takve namere Kine.
"Kina, naravno, neće vojno preuzeti nemačke luke, kao što bi mogla u Aziji ili Africi. Ali mislim da to nije baš pametna ideja", rekao je.
Ispričao je i zanimljivu anegdotu iz razgovora sa predsednikom jedne afričke zemlje. Pitao ga je zašto je kupio 5G tehnologiju od Kine, a ne od Zapada.
"Odgovorio je da su oni mala država i da će ih ionako neko špijunirati, pa nema razloga da ne uzmemo kinesku tehnologiju jer je jeftinija."
On je objasnio kako Kina povećava svoju ekonomsku, finansijsku i trgovinsku moć u mnogim delovima sveta.
Na pitanje da krizu iz 70-ih godina prošlog veka, kada je svet takođe doživljavao energetsku krizu, visoku inflaciju i stagflaciju, uporedi sa današnjim stanjem, on je rekao da je danas mnogo teže.
"Tada nismo imali toliko javnog i privatnog duga kao danas. Ako centralne banke podignu kamatne stope za borbu protiv inflacije, to će dovesti do bankrota mnogih zombi kompanija, banaka u senci i vladinih institucija. Osim toga, naftnu krizu izazvalo je mnogo više geopolitičkih šokova nego tada. Zamislite samo posledice kineskog napada na Tajvan, koji proizvodi 50% svih poluprovodnika na svetu, od čega je 80% vrhunskih. To bi bio globalni šok. Danas smo mnogo više zavisni od poluprovodnika nego od nafte", upozorio je Rubini.
U svojoj knjizi on opisuje klimatske promene kao najveću megapretnju.
"Moramo da brinemo o svemu u isto vreme, jer su sve ove megapretnje međusobno povezane. Jedan primer: trenutno ne postoji način da se značajno smanji emisija CO2 bez ekonomskog pada. Iako smo 2020. godine imali najgoru recesiju u poslednjih 60 godina, emisije gasova staklene bašte su pale za samo 9 procenata. S druge strane, bez snažnog ekonomskog razvoja nećemo moći da rešimo problem duga. Zato moramo pronaći druge načine da rastemo bez emisije gasova staklene bašte", rekao je on.
Izrazio je zabrinutost zbog opstanka demokratije protiv autoritarnih sistema poput Rusije ili Kine. On je podsetio da su demokratije krhke kada se u svetu dešavaju veliki šokovi, dodajući da se uvek nađe mačo muškarac koji kaže da će "spasiti državu", a onda za to okrivljuje strance.
Tvrdi da je Vladimir Putin uradio upravo to sa Ukrajinom.
"Erdogan bi to mogao da uradi sa Grčkom sledeće godine, mogao bi da pokuša da napravi krizu jer mu u suprotnom preti poraz na izborima. Ako se Donald Tramp ponovo kandiduje i izgubi, ovaj put bi mogao otvoreno da pozove pristalice da napadnu Kapitol. Mogli smo biti svedoci nasilja i pravog građanskog rata u SAD. Situacija u Nemačkoj izgleda relativno dobro. Ali ne znamo šta će se dogoditi ako ekonomija počne da slabi i ljudi glasaju za desnicu", rekao je on.
Nurijel Rubini je na kraju razgovora za Špigl izneo mogući scenario u slučaju nuklearnog rata.
"Tokom pandemije nisam pobegao u Hemptonse ili Majami kao mnogi drugi. Ostao sam ovde, bio svedok demonstracija Black Lives Matter, dobrovoljno se prijavio da pomognem beskućnicima. Svaki dan sam bio svedok očaja mnogih prijatelja umetnika koji su ostali bez posla i nisu mogli da plate kiriju. Ostaću u Njujorku čak i ako ga pogodi uragan koji može dovesti do nasilja i haosa. Moramo da se suočimo sa svetom kakav jeste. Čak i ako dođe do nuklearnog rata. Jer će prva bomba pasti na Njujork, a sledeća na Moskvu", upozorio je.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nizak vodostaj Dunava smanjio broj putnika na kruzerima
24.10.2026.•
0
Zbog nepovoljnih hidroloških uslova i niskog vodostaja Dunava, broj putnika na rečnim kruzerima u Srbiji do kraja septembra bio je za oko 12 odsto manji nego u istom periodu prošle godine.
Krajem septembra osigurani depoziti u bankama veći za 3,4 milijarde evra nego u isto vreme 2025.
24.10.2026.•
0
Osigurani depoziti u bankama u Srbiji su krajem septembra ove godine bili veći za 3,4 milijarde evra u odnosu na isto vreme 2025. i iznose 37,5 milijarde evra, saopštila je Agencija za osiguranje depozita.
Sindikati Škode prete štrajkom ako se radnicima zamrznu plate
24.10.2026.•
4
Sindikati najveće češke fabrike automobila Škoda u Mladoj Boleslavi kategorično odbijaju zahtev matičnog koncerna Folksvagen da se plate, bonusi i premije zamrznu do 2030. godine čak i u toj uspešnoj fabrici.
Nikolić: Ako imate platu od 120.000 dinara, polovinu je pojela inflacija
24.10.2026.•
32
Novinarka i urednica Biznis magazina Radojka Nikolić kaže da nas čeka novi talas inflacije.
Putniković: Trajniji pad cene nafte moguć tek uz mir u Ukrajini i na Bliskom istoku
23.10.2026.•
2
Za trajniji pad cena nafte na svetskom tržištu neophodno je da se postigne dugotrajan mir u Ukrajini i na Bliskom istoku, ocenila je urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković.
Firma iz Gadžinog Hana zapošljava radnike iz Indije, Senegala i Filipina: U Srbiji ne može da ih pronađe
23.10.2026.•
13
Preduzeće za proizvodnju komunalne opreme "Resor" u Gadžinom Hanu zaposlilo je u proteklih mesec dana 13 radnika iz Indije.
Objavljene nove cene goriva
23.10.2026.•
11
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Postupak likvidacije u fabrici "Kaizen": Bez posla ostaje oko 350 radnika
23.10.2026.•
14
Turska tekstilna fabrika "Kaizen" u Smederevu zvanično je pokrenula postupak likvidacije zbog čega će oko 350 radnika ostati bez posla, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS).
Severna Makedonija: Četvorogodišnjak najmlađi milioner u 2025. godini
22.10.2026.•
0
Najmlađi denarski milioner po prihodima u Severnoj Makedoniji u 2025. godini је četvorogodišnje dete, a najstariji 97-godišnji penzioner, objavila je je Uprava javnih prihoda.
Mark Zakerberg će napustiti Kaliforniju ako se uvede porez na milijardere
22.10.2026.•
2
Kompanija "Meta" saopštila je danas da bi njen izvršni direktor Mark Zakerberg mogao da napusti Kaliforniju ako ta savezna država uvede porez za milijardere, piše magazin Politiko.
Novosadski startap "Knjigapriča" ima novog vlasnika iz Poljske
21.10.2026.•
2
Poljska Audioteka postala je većinski vlasnik novosadske platforme za audio-knjige "Knjigapriča". Nenad Iđoški ostaje na čelu kompanije, dok su među prvim planovima širenje kataloga i izlazak na hrvatsko tržište.
Bajatović: Izvozna privreda budućnost Srbije, gasna pouzdanost oslonac
21.10.2026.•
6
Nije prošla nezapaženo izjava Dušana Bajatovića da je trenutni ekonomski model iscrpljen i da će trajati samo da završetka izložbe Ekspo.
Koliko su primenjive ekonomske teorije i istraživanja: Šta one znače potrošačima?
21.10.2026.•
1
Očekivanja građana i privrede utiču na inflaciju, potrošnju i investicije, a time i na rezultate državne ekonomske politike. Istraživanje nobelovaca ukazuju na značaj ponašanja domaćinstava i kompanija.
Mađari demantuju tvrdnje Malog: Sve po starom između NIS-a i MOL-a
21.10.2026.•
18
Vest da je potpisan ugovor o preuzimanju većinskog ruskog udela u NIS-u od strane mađarske kompanije MOL, što je za TV Blumberg Adria izjavio ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali, odjeknula je u javnosti.
Rusi i Mol potpisali ugovor o preuzimanju NIS-a
21.10.2026.•
29
Potpisan je ugovor o preuzimanju većinskog ruskog vlasničkog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) od strane mađarske kompanije Mol.
Cena gasa u Evropi dostigle najviši nivo od decembra 2022. godine
20.10.2026.•
4
Evropske spot cene gasa premašile su 1.050 dolara za 1.000 kubnih metara tokom današnjeg trgovanja.
Bitkoin pao za 1,21 odsto na 72.640 evra, itirijum za 1,39 odsto na 2.130 evra
20.10.2026.•
0
Vrednost bitkoina je na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens pala za 1,21 odsto na 72.641,32 evra.
AI bum podstiče inflaciju: Teret na građanima i manjim firmama
20.10.2026.•
1
Američke Federalne rezerve (FED) suočavaju se sa sve većim izazovom u suzbijanju inflacije, jer snažna ulaganja u veštačku inteligenciju podstiču potražnju i rast cena.
Višestruko uvećani troškovi pruge do Nacionalnog stadiona: "Neko svakom građaninu iz džepa izvukao pet evra"
20.10.2026.•
21
Izgradnja pruge od Zemun Polja do budućeg Nacionalnog stadiona u Surčinu mogla bi da košta najmanje 450 miliona evra, iako je prvobitna procenjena vrednost projekta iznosila 188,1 milion evra.
Ilon Mask najavio da će svakom detetu u Americi pokloniti po jednu akciju SpaceX-a
20.10.2026.•
3
Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask najavio je da će sledeće godine svakom detetu u Sjedinjenim Američkim Državama pokloniti po jednu svoju akciju te kompanije.
Bečki institut: Ekonomija Srbije pod Vučićem daleko od čuda
19.10.2026.•
30
Godine vlasti Srpske napredne stranke (SNS) nisu bez ekonomskih dostignuća, ali je ukupan rezultat daleko od čuda kakvim vlada voli da ga predstavlja.
Komentari 7
Vule
.
Tog bombardovanja se niko drugi ne seća, apsolutno niko.
Pitajte prosečnog Rusa u Irkutsku ili Novgorodu itd. da li zna za to bombardovanje... ne zna!
Sve ovo što se događa je samo da obe strane istroše rezerve oružja pa da na obostranu radost prave novo oružje, a o trošku ukrajinskih života i novčanika običnih ljudi na celom svetu.
Nebojša Berak
A finasijsko rasulo je pocelo 2007.godine bezocnim stampanjem hiljada mijardi dolara sto je izazvalo krizu 2008.
Sada im bisr ni stampanje pomoci nece, moraju izazvati rat jer od rata i pljacki zivi ceo zapad.
Novi gubernator Rima i Vatikana bice Kadirov.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar