
Čuveni Dr Doom o megapretnjama za budućnost sveta: Treći svetski rat je, zapravo, već počeo
Jedan od najpoznatijih ekonomista današnjice Nurijel Rubini, u opširnom intervjuu za nemački Špigl govorio je o megapretnjama koje će uticati na našu budućnost.
Rubini je predvideo finansijsku krizu 2008. godine, a njegova pesimistička predviđanja donela su mu nadimak "Dr Doom", ali bi više voleo da ga zovu "Dr Realista".
On je pojasnio da su pretnje o kojima je pisao u novoj knjizi ("MehaThreats") stvarne.
"Šezdesete i sedamdesete proveo sam u Italiji. Tada nije bilo zabrinutosti zbog nuklearnih pretnji, niko nije pominjao klimatske promene i globalnu pandemiju. Nije bilo govora o tome da nam roboti preuzimaju poslove, živeli smo u stabilnim demokratijama, čak i ako nisu savršene. Javni dug nije bio visok, nismo imali prestaro stanovništvo. To je svet u kome sam odrastao. Danas moram da brinem o svemu tome", objasnio je Rubini.
Ispričao je kako je nedavno u Vašingtonu, na sastanku MMF-a, ekonomski istoričar Najl Ferguson prokomentarisao da bismo imali sreće da nas zadesi kriza poput one iz 70-ih, a da nema rata poput 40-ih. Na istom sastanku, savetnici za nacionalnu bezbednost izrazili su zabrinutost zbog umešanosti NATO-a u rat između Rusije i Ukrajine, piše Jutarnji list.
"Upravo sam jutros pročitao da Bajdenova administracija očekuje da Kina uskoro napadne Tajvan. Iskreno rečeno, Treći svetski rat je zapravo već počeo, svakako u Ukrajini i na Internet prostoru", tvrdi Rubini.
On je u intervjuu za Špigl izneo stav da bi političari prvo trebalo da vode računa o ratu u Ukrajini, pa tek onda da reše krizu u Iranu, Izraelu ili Kini. U isto vreme, morali bi da razmišljaju o inflaciji i recesiji, odnosno stagflaciji.
"Evrozona je već u recesiji i mislim da će to biti dugo i ružno. U Velikoj Britaniji je još gore", tvrdi on.
Govoreći o pandemiji, on je napomenuo da je situacija pod kontrolom, ali da bi uskoro mogle da se pojave nove varijante Covid-19. On kaže da su klimatske promene "usporena katastrofa koja se ubrzava".
Za svaku od 10 pretnji koje opisuje u svojoj knjizi, rekao je, može da iznese deset primera koji se dešavaju upravo sada, a ne u dalekoj budućnosti.
Zatim je govorio o opasnostima klimatskih promena uz nekoliko primera.
"Ovog leta bila je suša u svim delovima sveta, pa i u SAD. U blizini Las Vegasa, suša je bila toliko jaka da su tela mafijaša iz 50-ih pronađena u presušenim jezerima. U Kaliforniji farmeri prodaju svoja prava na vodu jer je to isplativije od uzgoja bilo čega. Na Floridi više ne možete da osigurate kuću na obali. Polovina Amerikanaca će morati da se preseli na Srednji zapad ili u Kanadu. To je nauka, a ne nagađanje", rekao je.
Druga pretnja koju Nurijel Rubini opisuje u svojoj knjizi tiče se odnosa između SAD i Evrope. On tvrdi da bi Amerika mogla da izvrši pritisak na Evropu sa ciljem da ograniči ekonomske odnose sa Kinom jer ne želi da ugrozi američko vojno prisustvo na kontinentu. On tvrdi da se takav scenario već igra.
"SAD su uvele nove propise o zabrani izvoza poluprovodnika kineskim kompanijama za veštačku inteligenciju (AI), vojnu upotrebu ili kvantno računarstvo. Evropljani žele da nastave da posluju sa SAD i Kinom, ali to neće biti moguće zbog pitanja nacionalne bezbednosti. Trgovina, finansije, tehnologija, internet: sve će biti podeljeno na dva dela", navodi on.
Američki ekonomista je prokomentarisao da je Nemačka napravila veliku grešku jer se u velikoj meri oslanjala na energente iz Rusije. Povodom priče da kineska kompanija Cosco treba da kupi delove Luke Hamburg, Rubini ističe da ostaje da se vidi šta je svrha takve namere Kine.
"Kina, naravno, neće vojno preuzeti nemačke luke, kao što bi mogla u Aziji ili Africi. Ali mislim da to nije baš pametna ideja", rekao je.
Ispričao je i zanimljivu anegdotu iz razgovora sa predsednikom jedne afričke zemlje. Pitao ga je zašto je kupio 5G tehnologiju od Kine, a ne od Zapada.
"Odgovorio je da su oni mala država i da će ih ionako neko špijunirati, pa nema razloga da ne uzmemo kinesku tehnologiju jer je jeftinija."
On je objasnio kako Kina povećava svoju ekonomsku, finansijsku i trgovinsku moć u mnogim delovima sveta.
Na pitanje da krizu iz 70-ih godina prošlog veka, kada je svet takođe doživljavao energetsku krizu, visoku inflaciju i stagflaciju, uporedi sa današnjim stanjem, on je rekao da je danas mnogo teže.
"Tada nismo imali toliko javnog i privatnog duga kao danas. Ako centralne banke podignu kamatne stope za borbu protiv inflacije, to će dovesti do bankrota mnogih zombi kompanija, banaka u senci i vladinih institucija. Osim toga, naftnu krizu izazvalo je mnogo više geopolitičkih šokova nego tada. Zamislite samo posledice kineskog napada na Tajvan, koji proizvodi 50% svih poluprovodnika na svetu, od čega je 80% vrhunskih. To bi bio globalni šok. Danas smo mnogo više zavisni od poluprovodnika nego od nafte", upozorio je Rubini.
U svojoj knjizi on opisuje klimatske promene kao najveću megapretnju.
"Moramo da brinemo o svemu u isto vreme, jer su sve ove megapretnje međusobno povezane. Jedan primer: trenutno ne postoji način da se značajno smanji emisija CO2 bez ekonomskog pada. Iako smo 2020. godine imali najgoru recesiju u poslednjih 60 godina, emisije gasova staklene bašte su pale za samo 9 procenata. S druge strane, bez snažnog ekonomskog razvoja nećemo moći da rešimo problem duga. Zato moramo pronaći druge načine da rastemo bez emisije gasova staklene bašte", rekao je on.
Izrazio je zabrinutost zbog opstanka demokratije protiv autoritarnih sistema poput Rusije ili Kine. On je podsetio da su demokratije krhke kada se u svetu dešavaju veliki šokovi, dodajući da se uvek nađe mačo muškarac koji kaže da će "spasiti državu", a onda za to okrivljuje strance.
Tvrdi da je Vladimir Putin uradio upravo to sa Ukrajinom.
"Erdogan bi to mogao da uradi sa Grčkom sledeće godine, mogao bi da pokuša da napravi krizu jer mu u suprotnom preti poraz na izborima. Ako se Donald Tramp ponovo kandiduje i izgubi, ovaj put bi mogao otvoreno da pozove pristalice da napadnu Kapitol. Mogli smo biti svedoci nasilja i pravog građanskog rata u SAD. Situacija u Nemačkoj izgleda relativno dobro. Ali ne znamo šta će se dogoditi ako ekonomija počne da slabi i ljudi glasaju za desnicu", rekao je on.
Nurijel Rubini je na kraju razgovora za Špigl izneo mogući scenario u slučaju nuklearnog rata.
"Tokom pandemije nisam pobegao u Hemptonse ili Majami kao mnogi drugi. Ostao sam ovde, bio svedok demonstracija Black Lives Matter, dobrovoljno se prijavio da pomognem beskućnicima. Svaki dan sam bio svedok očaja mnogih prijatelja umetnika koji su ostali bez posla i nisu mogli da plate kiriju. Ostaću u Njujorku čak i ako ga pogodi uragan koji može dovesti do nasilja i haosa. Moramo da se suočimo sa svetom kakav jeste. Čak i ako dođe do nuklearnog rata. Jer će prva bomba pasti na Njujork, a sledeća na Moskvu", upozorio je.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
0
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
17
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Anet Kjobe je nova šefica misije MMF-a za Srbiju
26.04.2025.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je za novu šeficu misije MMF za Srbiju imenovana Anet Kjobe.
Donald Tramp Mlađi stigao u Beograd: Razgovarao sa privrednicima
26.04.2025.•
22
Donald Tramp Junior se u Beogradu sastao sa privrednicima u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Ministarstvo poljoprivrede raspisalo javni poziv za nabavku novih traktora
26.04.2025.•
5
Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije raspisala je javni poziv za podnošenje zahteva za nabavku novih traktora za 2025. godinu.
Komentari 7
Vule
.
Tog bombardovanja se niko drugi ne seća, apsolutno niko.
Pitajte prosečnog Rusa u Irkutsku ili Novgorodu itd. da li zna za to bombardovanje... ne zna!
Sve ovo što se događa je samo da obe strane istroše rezerve oružja pa da na obostranu radost prave novo oružje, a o trošku ukrajinskih života i novčanika običnih ljudi na celom svetu.
Nebojša Berak
A finasijsko rasulo je pocelo 2007.godine bezocnim stampanjem hiljada mijardi dolara sto je izazvalo krizu 2008.
Sada im bisr ni stampanje pomoci nece, moraju izazvati rat jer od rata i pljacki zivi ceo zapad.
Novi gubernator Rima i Vatikana bice Kadirov.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar