Luk skuplji od banana: "Savetujem svakom građaninu da za vikend ode do nekog sela"
Cena luka se udvostručila za prva tri meseca ove godine, a prema predviđanjima proizvođača, neće se zaustaviti ni u narednih mesec dana.
Foto: Pixabay
Ovo povrće neće biti jeftinije jer ga nema, raste potražnja zbog predstojećih praznika, a i uvoz je pod znakom pitanja jer su i tamošnji proizvođači imali lošu sezonu. U ovom trenutku kilogram luka se na pijacama kreće od 100 do najviše 200 dinara, koliko košta na centralnim gradskim tržnicama, piše Politika.
U velikim trgovinskim lancima je od 139 dinara, koliko staje u "Lidlu", do 199, koliko košta u "Idei" i "Rodi". Prema podacima sa sajta "Cenoteka", u "Maksiju" je 169, dok je u "Tempu" i "Disu" 159 dinara po kilogramu.
Cene ovog povrća idu i više od 220 dinara, uglavnom u malim radnjama i kod preprodavaca koji, sasvim sigurno, koriste ovu situaciju da bi profitirali. Kako Politika saznaje u velikim trgovinskim lancima, prodaje se oko 80 odsto domaćeg luka, dok je ostatak iz uvoza i to uglavnom Holandije. I dok ovih dana kupci računaju koliko košta južno voće i čude se što je kilogram banana jeftiniji od kilograma luka, proizvođačima, kako navode, ništa nije neočekivano.
Prema rečima Dragana Marinkovića, šefa proizvodnje u Poljoprivrednom gazdinstvu "Čurug", gde se luk proizvodi na oko 20 hektara, razlog poskupljenja je pre svega loša godina.
"Luka nije bilo dovoljno, a ni kvalitet nije bio najbolji da bi rod čuvali u hladnjačama. Proizvođači su gledali da ga što pre prodaju. Nekoliko poslednjih godina se dešavalo da ga držimo u hladnjači, a onda cena bude niža nego kada je skupljen sa njiva", objašnjava Marinković. Podseća da je cena oko Nove godine, kada su oni prodavali, bila između 60 i 70 dinara na veliko, dok je u maloprodaji koštao oko 120. Napominje da je ovo očekivano stanje, s obzirom na manji prinos. Potvrđuje i da njih kao proizvođače zovu sa svih strana jer ove namirnice nema dovoljno.
Dr Žarko Ilin, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, kaže da u ovom trenutku u skladištu ima oko hiljadu tona domaćeg luka, što pokriva tražnju narednih 15 dana. Posle toga stiže "srebrnjak", a onda i jesenji luk iz zimske proizvodnje.
"Tačno je da smo imali sušnu prošlu godinu, a onda krajem avgusta i u septembru obilne kiše što je smanjilo prinose. Zbog takvih uslova luk nije mogao kvalitetan da uđe u skladišta, počeo je da se kvari, pa su velike količine završile na deponijama, a deo i u biogas postrojenjima", navodi dr Ilin. Do pre mesec dana bila je dobra ponuda domaćeg luka uprkos velikom izvozu u zemlje iz našeg okruženja. Cena je, dodaje dr Ilin, počela da raste, ali ne kod proizvođača, nego dalje u lancu.
"Kod profesionalnih proizvođača i na privatnim gazdinstvima ovaj proizvod je po kilogramu 120 dinara. Trgovci ga sa PDV-om dobiju za 130. Treba onda njih pitati zašto luk košta toliko i kolika je marža", napominje dr Ilin. Podseća da proizvodnja 10 hektara luka košta između 80.000 i 100.000 evra.
"Savetujem svakom građaninu da ode za vikend do nekog sela, kupi tamo luk za 100 dinara, pa onda špekulanti neće imati računicu da ga ovolike cene", dodaje on.
Proizvođači kažu da je veliki problem u tome što ova namirnica nema odakle ni da se uveze, jer je godina svuda bila loša za ovo povrće. Luk na naše tržište stiže iz Egipta, bivših sovjetskih republika, Holandije, ali i iz Kine. Problem je, objašnjavaju i to što se na tržištu sada nudi i onaj slabijeg kvaliteta po cenama najkvalitetnijeg.
"Uvek je bauk kada je hrana skupa. Ovo je moralo da se desi. Luk rađa otprilike 80 tona po hektaru, a 2022. je to bilo 50 tona i ovo je očekivano. I cena proizvodnje luka je skočila sa 12 na 17 dinara po kilogramu. Došli smo u situaciju da onaj ko ima robu u takvim okolnostima ima i pravo da sa njom radi šta želi. Nije više ništa jeftino, pa moramo da se naviknemo na to da ni sa hranom nije drugačije", objašnjava jedan od proizvođača.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
0
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
0
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
1
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
6
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
8
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Penzije u maju će kasniti zbog praznika: Pogledajte kada će biti isplaćene
23.04.2024.•
18
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je novi kalendar isplata penzija, po kom se vidi da će penzije za april pristići kasnije, piše Danas.
Mali o Nacionalnom stadionu čija izgradnja kreće 1. maja: "Hoćemo da razvijamo jedan novi biznis"
23.04.2024.•
19
Kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu biće postavljen 1. maja, najavio je ponovo ministar finansija Siniša Mali.
Beogradski region najrazvijeniji - a dobio najviše novca za razvoj
23.04.2024.•
19
Najviše sredstava za podsticaj regionalnog razvoja u 2023. godini dobio je Beogradski region iako je najrazvijeniji u Srbiji.
Srbija daje Mongoliji 150.000 evra, a Bileći pola miliona evra pomoći
22.04.2024.•
12
Vlada Srbije uputiće Mongoliji 17,7 miliona dinara (nešto više od 150.000 evra) iz tekuće budžetske rezerve, na ime humanitarne pomoći za sanaciju posledica elementarne nepogode.
Zbog silnih sati čekanja na granicama gubi se 130 miliona evra godišnje
22.04.2024.•
5
Ako se prosečno vreme na granici skrati za tri sata, BDP na Zapadnom Balkanu bi mogao da poraste tri odsto, i to u srednjem roku.
Komentari 23
Milena
Zemlja čudesa
gradjanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar