Skupa struja odvlači fabrike iz Evrope - šta se dešava?
Državnici Nemačke već decenijama rado ističu podatak da u najrazvijenijoj evropskoj državi na 82 milona stanovnika ima više od 47,5 miliona popunjenih radnih mesta.
Na tim poslovima redovna i pristojna primanja zarađuje i više od deset miliona stranaca.
Međutim, lako je moguće da već za koju godinu u Berlinu više ne budu u rukama imali tako snažan adut. Razlog je sve uočljivija nesklonost kompanija, kako stranih tako i domaćih, da ulažu u državu sa izrazito skupom električnom energijom i izuzetno strogom regulativom kada je u pitanju zaštita okoline.
Struja skupa, zahtevi strogi
Najmoćnija evropska država je i do sada bila poznata po zahtevnosti pa su kompanije, ipak, neprekidno ulagale. Ali, septembra prošle godine u SAD je na snagu stupio Zakon protiv inflacije sa idejom da privuče ulaganja prvorazrednih svetskih firmi u nove proizvodne pogone.
Za ulagače su predviđene subvencije u visini od čak 370 milijardi dolara. Ostavljena je mogućnost da se uz američke subvencije novi pogoni otvore u Kanadi ili Meksiku. Ideja predsednika Bajdena da se poslove otvore u SAD ili neku od dve susedne države, čime bi se postigla manja zavisnost od uvoza iz Kine, odnosno najmnogoljudniju državu bi lišili nekoliko galantnih tržišta.
Drugi cilj je da se ugroženi nacionalni dolar, ujedno i rezervna svetska valuta, podrži jačanjem industrijske proizvodnje. Kako je predviđeni iznos subvencija, čiji se veći deo realizuje umanjenjem dažbina, zaista impresivan, očekuje se nalet vodećih svetskih firmi. Dobro osmišljenom koncepcijom, gro podrške vezuje sa za doprinos "zelenoj energetici", pre svega kroz favorizovanje ubrzanog prelaska na električna vozila.
Izneverio i nacionalni ponos
Tako je "Tesla" na neki način ostavila nepotpunu jedinu svoju fabriku u Evropi, kraj Berlina. Više od 10.000 radnika već desetak meseci proizvodi vozila, oko 4.000 nedeljno, krajem prošle godine počela je i proizvodnja delova za litijumske baterije, ključni element električnog automobila. Međutim, uprkos ranijem planu, teško da će se na ovom mestu i kompletirati baterije.
Razlog su američke subvecije i Ilon Mask je već potvrdio da će fabriku za izradu baterija graditi uz podršku američkih podsticaja. Osim baterija, Mask će do 2026. u SAD izgraditi i pogon za izradu e-vozila, dok će deset milijardi, takođe uz benefite iz Zakona protiv inflacije, uložiti u Meksiko, na 200 kilometara od granice sa SAD gde kani da izgradi fabriku za proizvodnju više tipova elektrovozila i sa preko 12.000 radnika. Meksikanci imaju veće ambicije i sugerišu da se kompleks upotpuni i fabrikom za proizvodnju baterija.
"Stelantis", grupacija koja obuhvata desetak ranije poznatih samostalnih proizvođača, ima trajnu orijentaciju na američko tržište, pa će mu povlastice doći kao kec na jedanaest. Na ulaganja u SAD sprema se i švedski proizvođač delova za električna vozila "Nortvolt", dok će "Šekler", sa preko 83.000 zaposlenih četvrti evropski prozvođač autodelova, po svemu sudeći zadržati postojeće pogone u Evropi. No, nove tvornice gradiće isključivo sa druge strane Atlantika.
Ameri željni elektromobila
Ni nacionalni ponos "Volksvagen" ne odoleva trendu izmeštanja. U Nevadi će podići postrojenje sa preko 250.000 elektrovozila za godinu dana, dok će pogon za izradu baterija locirati u Kanadi. Razlog je mogućnost da se sirovinama snabdeva iz lokalnih izvora, te laka dostupnost "zelene struje".
Naravno da se sve autokompanije preorijentišu na serijsku proizvodnju električnih vozila. Lane je u Kini čak 21 odsto autoprodukcije bilo na električni pogon, dok je u Nemačkoj postotak primetno niži, 14 odsto. U SAD proizovodnja e-mobila gotovo da je na početku i tek šest odsto, cirka 2,4 miliona, ukupne godišnje produkcije je na elektro pogon.
Pomoću Zakona o inflaciji želi se snažno ubrzati transformacija u voznim parkovima Amerikanaca. Za razliku od Evropljana, u SAD su popularni kamioneti i laka teretna vozila na struju i to će biti novi izazov i novo tržište za evropske proizvođače do sada dominantno okrenute standardnim porodičnim vozilima.
Odlazi i "Simens"
Nisu automobilske firme jedine koje teže da buduće pogone podižu u SAD, a svakako van Evrope. Poznati proizvođač industrijskih gasova "Linde" procenjuje da bi u narednih petnaest sezona na američko tlo mogao da investira više od 30 milijardi dolara, naravno uz dobrodošle subvencije. Zanimljvo je da i firme koje predstavljaju simbol evropske ideje menjaju lokacije investicija. Tako "Simens" namerava već do 2030. da otvori najmanje dve fabrike u SAD, jedna bi proizvodila mnoštvo autodelova, dok bi se druga usmerila na vetroturbine.
Anketa Privredne komore Nemačke pokazuje da od 2.400 firmi najmanje desetina planira da ulaže u SAD. Postotak je najviši u autoindustriji, 24 odsto, ali i 17 odsto hemijskih, posebno farmaceutskih, kompanija želi se ubuduće više okrene ka drugim tržištima, prvenstveno na Novom kontinentu.
Ugrožena radna mesta
Zov 370 milijardi dolara jeste veliki mamac, ali daleko od toga da je jedini razlog sve učestalijem izmeštanju proizvodnje iz Evrope u SAD. Možda je i bolnije iskustvo sa cenom struje i promašajem evropske energetske politike. Nakon raskida višedecenijske energetske saradnje sa Rusijom, električna energija je u evropskim državama između dva i tri puta skuplja nego što je u SAD. Ako se zna da je i evropska ekološka regulativa mnogo strožija, znači i skuplja za proizvođače, od američke, a prava zaposlenih veća, ne čudi da ne mali broj evropskih firmi buduće investicije vidi pre svega u SAD.
Pokušaji evropskih političara da ukažu američkoj strani na posledice nove regulative po evropske kompanije, radnike i građane za sada nisu urodili plodom. U susretima sa francuskim, nemačkim i evropskim liderima, Bajden ne samo da je insistirao na neophodnosti ulaganja celog Zapada u SAD, već je još i više insistirao da Evropa prekine i ono malo preostale energetske trgovine sa Rusijom.
Bez ove saradnje struja će na Starom kontinentu duže vreme biti izrazito skupa, pa će ulaganja sve više izostajati. Neće proći mnogo vremena a politika deindustrijalizacije dovešće u pitanje i zadivljujućih 47,5 miliona radnih mesta u Nemačkoj, u prvom redu onih deset miliona na kojima radnici iz Turske, Grčke, Italije, Poljske, sa Balkana, zarađuju za sebe ali i za svoje porodice u matičnoj zemlji.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
1
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
1
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
7
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Banka Poštanska štedionica: Gotovina raspoloživa na 98,72 odsto bankomata
15.11.2026.•
1
Banka Poštanska štedionica objavila je da je, prema preseku na današnji dan u 11 časova, raspoloživa gotovina potvrđena na 98,72 odsto bankomata iz evidencije obuhvaćene izveštajem.
Ideja da Nemci rade duže od osam sati dnevno: "Tri dana po 12 sati i gotovo"
15.11.2026.•
4
Osmosatni radni dan, koji je Nemačka uvela u novembru 1918. godine, našao se pod znakom pitanja nakon 108 godina.
Koja evropska zemlja gubi najviše novca kada radnici štrajkuju?
15.11.2026.•
0
Nemačka bi pretrpela najveće finansijske gubitke u Evropi u slučaju jednodnevnog štrajka, pokazuje analiza Euronewsa zasnovana na podacima Eurostata za 2025. godinu.
Od 1. januara nove šifre delatnosti, firme i preduzetnici imaju 30 dana za besplatnu promenu
15.11.2026.•
3
Nova uredba o klasifikaciji delatnosti (KD) 2025. stupila je na snagu 1. oktobra, a njena primena počinje 1. januara 2027. godine, saopštila je danas Agencija za privredne registre (APR).
Analiza stranih konsultanata: Srbiji sve potrebniji strani radnici
15.11.2026.•
11
Ekonomska situacija u Srbiji je školski primer "privrede sa dva lica".
Sa tržišta Srbije povlači se više modela Folksvagena, Škode, Audija i Mercedesa
15.11.2026.•
2
Sa tržišta Srbije povlači se više modela automobila marke Folksvagen i Škoda, kao i audi Q3 zbog rizika od korozije, dok se mercedes-benz S klase povlači zbog mogućeg curenja kočione tečnosti.
Poštanska štedionica: Za dva dana isplaćeno oko sedam odsto sredstava klijentima Alta banke
14.11.2026.•
2
Banka Poštanska štedionica nastavila je danas isplatu osiguranih depozita klijentima Alta banke, iz sredstava koja je obezbedila Agencija za osiguranje depozita.
Povećana zatezna kamata: Kašnjenje u plaćanju dugova i poreza od sada skuplje
13.11.2026.•
3
Narodna banka Srbije povećala je referentnu kamatnu stopu sa 5,75 na šest odsto, što se odrazilo i na visinu zatezne kamate, kao i kamate koja se obračunava na neblagovremeno plaćene javne prihode.
Poljoprivrednici ljuti: Traže isplatu 17.000 dinara za seme, razmatraju i krivičnu prijavu protiv Glamočića
13.11.2026.•
19
Poljoprivrednici u Srbiji ljuti su na ministra poljoprivrede u tehničkom mandatu Dragana Glamočića koji je saopštio da nema para za isplatu podsticaja za kupovinu sertifikovanog semena.
Objavljene nove cene goriva
13.11.2026.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić: Trenutno nema novca za drugi deo subvencija za biljnu proizvodnju
13.11.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Srbije u tehničkom mandatu Dragan Glamočić izjavio je danas da u ovom trenutku nema novca za isplatu drugog dela direktnih davanja po hektaru za biljnu proizvodnju.
Firma brata Davora Macure kupila vilu na Dedinju kreditom Alta banke
13.11.2026.•
12
Firma ALStone u vlasništvu Dubravka Macure kupila je vilu kreditom koji joj je odobrila ALTA banka, svega nekoliko meseci pre nego što je banka završila u stečaju.
Vlada Srbije danas odlučuje o produženju smanjenja akciza na derivate nafte
13.11.2026.•
0
Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas će na sednici u 15 časova odlučivati o produženju privremenog smanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto, rečeno je Beti u Ministarstvu finansija.
JANAF još nije počeo sanaciju naftovoda
13.11.2026.•
7
Kompanija NIS zatražila je od Vlade Srbije u tehničkom mandatu da joj, zbog privremenog prekida dopremanja sirove nafte naftovodom Janaf nakon oštećenja cevovoda, omoguće korišćenje sirove nafte i dizela iz rezervi.
NBS povećala kamatnu stopu: Ekonomisti se pitaju "zašto baš sada"
13.11.2026.•
7
Narodna banka Srbije je, posle punih 26 meseci, povećala referentnu kamatnu stopu, sa 5,75 na šest odsto.
U Poštanskoj štedionici počinje isplata osiguranih depozita Alta banke, u Novom Sadu na sedam mesta
13.11.2026.•
5
Isplata osiguranih depozita klijentima Alta banke u stečaju počeće danas u ekspoziturama Poštanske štedionice.
Komentari 7
Zemlja čudesa
Anonimus
Bogdan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar