
Skupa struja odvlači fabrike iz Evrope - šta se dešava?
Državnici Nemačke već decenijama rado ističu podatak da u najrazvijenijoj evropskoj državi na 82 milona stanovnika ima više od 47,5 miliona popunjenih radnih mesta.

Foto: Pixabay
Na tim poslovima redovna i pristojna primanja zarađuje i više od deset miliona stranaca.
Međutim, lako je moguće da već za koju godinu u Berlinu više ne budu u rukama imali tako snažan adut. Razlog je sve uočljivija nesklonost kompanija, kako stranih tako i domaćih, da ulažu u državu sa izrazito skupom električnom energijom i izuzetno strogom regulativom kada je u pitanju zaštita okoline.
Struja skupa, zahtevi strogi
Najmoćnija evropska država je i do sada bila poznata po zahtevnosti pa su kompanije, ipak, neprekidno ulagale. Ali, septembra prošle godine u SAD je na snagu stupio Zakon protiv inflacije sa idejom da privuče ulaganja prvorazrednih svetskih firmi u nove proizvodne pogone.
Za ulagače su predviđene subvencije u visini od čak 370 milijardi dolara. Ostavljena je mogućnost da se uz američke subvencije novi pogoni otvore u Kanadi ili Meksiku. Ideja predsednika Bajdena da se poslove otvore u SAD ili neku od dve susedne države, čime bi se postigla manja zavisnost od uvoza iz Kine, odnosno najmnogoljudniju državu bi lišili nekoliko galantnih tržišta.
Drugi cilj je da se ugroženi nacionalni dolar, ujedno i rezervna svetska valuta, podrži jačanjem industrijske proizvodnje. Kako je predviđeni iznos subvencija, čiji se veći deo realizuje umanjenjem dažbina, zaista impresivan, očekuje se nalet vodećih svetskih firmi. Dobro osmišljenom koncepcijom, gro podrške vezuje sa za doprinos "zelenoj energetici", pre svega kroz favorizovanje ubrzanog prelaska na električna vozila.
Izneverio i nacionalni ponos
Tako je "Tesla" na neki način ostavila nepotpunu jedinu svoju fabriku u Evropi, kraj Berlina. Više od 10.000 radnika već desetak meseci proizvodi vozila, oko 4.000 nedeljno, krajem prošle godine počela je i proizvodnja delova za litijumske baterije, ključni element električnog automobila. Međutim, uprkos ranijem planu, teško da će se na ovom mestu i kompletirati baterije.
Razlog su američke subvecije i Ilon Mask je već potvrdio da će fabriku za izradu baterija graditi uz podršku američkih podsticaja. Osim baterija, Mask će do 2026. u SAD izgraditi i pogon za izradu e-vozila, dok će deset milijardi, takođe uz benefite iz Zakona protiv inflacije, uložiti u Meksiko, na 200 kilometara od granice sa SAD gde kani da izgradi fabriku za proizvodnju više tipova elektrovozila i sa preko 12.000 radnika. Meksikanci imaju veće ambicije i sugerišu da se kompleks upotpuni i fabrikom za proizvodnju baterija.
"Stelantis", grupacija koja obuhvata desetak ranije poznatih samostalnih proizvođača, ima trajnu orijentaciju na američko tržište, pa će mu povlastice doći kao kec na jedanaest. Na ulaganja u SAD sprema se i švedski proizvođač delova za električna vozila "Nortvolt", dok će "Šekler", sa preko 83.000 zaposlenih četvrti evropski prozvođač autodelova, po svemu sudeći zadržati postojeće pogone u Evropi. No, nove tvornice gradiće isključivo sa druge strane Atlantika.
Ameri željni elektromobila
Ni nacionalni ponos "Volksvagen" ne odoleva trendu izmeštanja. U Nevadi će podići postrojenje sa preko 250.000 elektrovozila za godinu dana, dok će pogon za izradu baterija locirati u Kanadi. Razlog je mogućnost da se sirovinama snabdeva iz lokalnih izvora, te laka dostupnost "zelene struje".
Naravno da se sve autokompanije preorijentišu na serijsku proizvodnju električnih vozila. Lane je u Kini čak 21 odsto autoprodukcije bilo na električni pogon, dok je u Nemačkoj postotak primetno niži, 14 odsto. U SAD proizovodnja e-mobila gotovo da je na početku i tek šest odsto, cirka 2,4 miliona, ukupne godišnje produkcije je na elektro pogon.
Pomoću Zakona o inflaciji želi se snažno ubrzati transformacija u voznim parkovima Amerikanaca. Za razliku od Evropljana, u SAD su popularni kamioneti i laka teretna vozila na struju i to će biti novi izazov i novo tržište za evropske proizvođače do sada dominantno okrenute standardnim porodičnim vozilima.
Odlazi i "Simens"
Nisu automobilske firme jedine koje teže da buduće pogone podižu u SAD, a svakako van Evrope. Poznati proizvođač industrijskih gasova "Linde" procenjuje da bi u narednih petnaest sezona na američko tlo mogao da investira više od 30 milijardi dolara, naravno uz dobrodošle subvencije. Zanimljvo je da i firme koje predstavljaju simbol evropske ideje menjaju lokacije investicija. Tako "Simens" namerava već do 2030. da otvori najmanje dve fabrike u SAD, jedna bi proizvodila mnoštvo autodelova, dok bi se druga usmerila na vetroturbine.
Anketa Privredne komore Nemačke pokazuje da od 2.400 firmi najmanje desetina planira da ulaže u SAD. Postotak je najviši u autoindustriji, 24 odsto, ali i 17 odsto hemijskih, posebno farmaceutskih, kompanija želi se ubuduće više okrene ka drugim tržištima, prvenstveno na Novom kontinentu.
Ugrožena radna mesta
Zov 370 milijardi dolara jeste veliki mamac, ali daleko od toga da je jedini razlog sve učestalijem izmeštanju proizvodnje iz Evrope u SAD. Možda je i bolnije iskustvo sa cenom struje i promašajem evropske energetske politike. Nakon raskida višedecenijske energetske saradnje sa Rusijom, električna energija je u evropskim državama između dva i tri puta skuplja nego što je u SAD. Ako se zna da je i evropska ekološka regulativa mnogo strožija, znači i skuplja za proizvođače, od američke, a prava zaposlenih veća, ne čudi da ne mali broj evropskih firmi buduće investicije vidi pre svega u SAD.
Pokušaji evropskih političara da ukažu američkoj strani na posledice nove regulative po evropske kompanije, radnike i građane za sada nisu urodili plodom. U susretima sa francuskim, nemačkim i evropskim liderima, Bajden ne samo da je insistirao na neophodnosti ulaganja celog Zapada u SAD, već je još i više insistirao da Evropa prekine i ono malo preostale energetske trgovine sa Rusijom.
Bez ove saradnje struja će na Starom kontinentu duže vreme biti izrazito skupa, pa će ulaganja sve više izostajati. Neće proći mnogo vremena a politika deindustrijalizacije dovešće u pitanje i zadivljujućih 47,5 miliona radnih mesta u Nemačkoj, u prvom redu onih deset miliona na kojima radnici iz Turske, Grčke, Italije, Poljske, sa Balkana, zarađuju za sebe ali i za svoje porodice u matičnoj zemlji.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Epl najvrednija kompanija na svetu
24.09.2023.•
0
Kompanija Epl najviše vredi na svetu i njena tržišna vrednost trenutno je 2,8 biliona dolara.
U Srbiji posluje 20 banaka, 16 stranih i četiri domaće
24.09.2023.•
4
Broj banaka u Srbiji se iz godine u godinu smanjuje, pa je, prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije, u drugom tromesečju ove godine poslovalo 20 banaka.
U ponedeljak počinje isplata 10.000 dinara za decu: Jednokratna uplata za više od milion mladih
24.09.2023.•
9
U ponedeljak počinje isplata 10.000 dinara jednokratne pomoći za decu.
Besplatni udžbenici za sve đake u Srbiji koštali bi 0,1 odsto BDP-a: Šta je onda problem?
23.09.2023.•
25
Prosečna porodica sa tri đaka u školi za udžbenike u proseku izdvaja više od 40.000 dinara, a roditelji se uporno suočavaju sa problemima.
Jesen donosi novi talas poskupljenja: Od struje, goriva i gasa, preko kafe i mesa, do toalet papira
23.09.2023.•
54
Danas je zvanično počela jesen, koja građanima Srbije donosi nova poskupljenja - od struje i gasa, preko kafe i mesa, pa do toalet papira i ogreva.
Novi ugovori sa EPS-om: Vlasnici poslovnih prostora menjaju status, da li to znači i skuplja struja?
22.09.2023.•
17
Nedavno je Elektroprivreda Srbije (EPS) dostavila na adrese potrošača iz kategorije "mali kupci" nove ugovore o snabdevanju električnom energijom.
Cene goriva nepromenjene iduće sedmice
22.09.2023.•
2
Danas su objavljene cene goriva za narednu nedelju i one se nisu menjale u odnosu na cene objavljene prošle sedmice.
Fiskalni savet: Malo su plaćeni oni koji treba da vuku reformu, dok su neki preplaćeni
22.09.2023.•
3
Fiskalni savet Srbije je ocenio da bi neselektivne mere davanja iz budžeta mogle da doprinesu inflaciji.
Globalni dug dostigao novi rekord
22.09.2023.•
6
Globalni dug je u prvoj polovini godine porastao za 10 biliona dolara i dostigao novi rekord od 307 biliona dolara, saopštio je Institut za međunarodne finansije.
Prodaja imovine čačanske Fabrike reznog alata proglašena neuspešnom
21.09.2023.•
2
Prodaja čačanske Fabrike reznog alata (FRA) u stečaju proglašena je neuspešnom jer je najviša postignuta cena na javnom nadmetanju manja od 50 odsto procenjene vrednosti imovine tog preduzeća.
Svetska banka upozorava zemlje na modernizaciju grejanja, među njima je i Srbija
21.09.2023.•
4
Svetska banka upozorila je u analizi stanja u 23 zemlje Evrope i Centralne Azije, među kojima je i Srbija, da je neophodno da te zemlje sprovedu sveobuhvatnu modernizaciju sektora grejanja.
Vlada produžila ograničenje cene derivata nafte do kraja oktobra
21.09.2023.•
10
Vlade Srbije produžila je danas uredbu o ograničenju cena naftnih derivata do kraja oktobra.
Stanovi poskupeli, ali to nije sve: "Papreno" koštaju i parking mesta, potražnja veća od ponude
21.09.2023.•
53
U Srbiji osim potražnje za stanovima, sve je više onih koji bi da ulože novac u druge nekretnine i to tako što će kupiti garaže.
Najviše poskupeli oni proizvodi koji nisu deo akcije "Bolja cena": Povrće, meso, hleb, žitarice...
21.09.2023.•
6
Najveći uticaj na rast ukupnih potrošačkih cena bili su mlečni proizvodi, povrće, meso, električna energija za domaćinstvo, hleb i žitarice i čvrsta goriva (ogrev).
Udruženje banaka: U septembru uvećani krediti građana Srbije, najviše stambeni
20.09.2023.•
1
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika su 15. septembra ove godine iznosili oko 3.409 milijardi dinara, što je 2,3 odsto više nego u avgustu prošle godine, objavilo je danas Udruženje banaka.
Pojeftinili pšenica, kukuruz i suncokret: Idu li nadole cene hleba i ulja?
20.09.2023.•
14
Robne zalihe u Srbiji uzrokovale su pad cena pšenice, kukuruza i suncokreta, te se postavlja pitanje da li će i proizvodi kao što su hleb, testenine, peciva i suncokretovo ulje pojeftiniti.
Nafta ponovo ide na preko 100 dolara po barelu: Kakve su prognoze do kraja godine?
20.09.2023.•
0
Cene sirove nafte posle značajnog rasta približile su se nivou od 100 dolara po barelu, uz očekivanje da će uskoro opet preći taj prag, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.
Lista deset najplaćenijih poslova u Srbiji, za neke nije potreban fakultet
20.09.2023.•
15
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu 2023. godine broj zaposlenih iznosio je 2.835.900, a broj nezaposlenih 317.800.
Savović: Srbija ima višak pšenice, kukuruza i suncokreta, izvoz otežavaju problemi sa logistikom
19.09.2023.•
6
Srbija će, posle berbe kukuruza, ove godine imati višak oko 2,5 miliona tona, isto toliko pšenice i oko 100.000 tona suncokreta.
Mali: Za penzionerske kartice se prijavilo 870.000 penzionera
19.09.2023.•
11
Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je danas da je do sada napravljen dogovor sa oko 600 privrednih subjekata koji su se priključili projektu "Penzionerske kartice nove generacije".
Komentari 7
Zemlja čudesa
Anonimus
Bogdan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar