.jpg)
Novi ekološki porez: Koliko bi pogodio privredu i građane ako se uvede?
Od oktobra uvoznici nekih proizvoda u EU moraće da prijave koliko je CO2 emitovano u procesu njihove proizvodnje, a od 2026. počeće da plaćaju i takse EU, koje će zavisiti od količine emitovanog CO2.

Foto: Pixabay
One će se fazno uvoditi, da bi do 2034. godine dostigle iznos karbonskih taksi u EU, koje trenutno iznose 80 evra po toni emitovanog ugljen dioksida, piše "Danas".
Ovaj faktički, ekološki porez, pod nazivom CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) će se primenjivati na uvoz gvožđa, čelika i proizvoda napravljenih od njih, aluminijuma, cementa, veštačkih đubriva i električne energije.
Prema analizi Svetske banke iz redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan, prema podacima za 2022. godinu, oko 10 odsto izvoza će biti pogođeno ovim mehanizmom, a više od polovine se odnosi na gvožđe i čelik, odnosno na izvoz železare u Smederevu u vlasništvu kineskog Hbisa.
Osim toga, najpogođeniji bi bio izvoz električne energije i u nešto manjoj meri aluminijuma i veštačkih đubriva.
U prošloj godini izvoz ovih proizvoda iz Srbije u EU iznosio je oko dve miijarde dolara.
"Nova taksa u praksi znači i da će naši proizvodi biti skuplji na tržištu EU. U perspektivi to može destimulisati investiranje, naročito stranih kompanija koje su i najveći izvoznici. Istovremeno, negativne efekte će podneti i EU, premda će svi pomenuti proizvodi koji dolaze sa tržišta Kine, Rusije, Turske i ostalih trećih zemalja dodatno poskupeti što ne ide u prilog aktuelnoj borbi sa inflacijom", navodi ekonomista Ivan Nikolić, urednik Makroekonomskih analiza i trendova.
Procena Svetske banke je da bi CBAM uticao na BDP Srbije skromno, sa oko 0,23 procentna poena.
Međutim, na stolu je i predlog da Srbija uvede sopstveni sistem naplaćivanja karbonskih emisija kako bi pogurala zelenu tranziciju, izbacivanje uglja iz energetskog miksa i smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Osim toga SB u svom izveštaju ukazuje i da su sve zemlje ZB već prihvatile da implementiraju EU zakone o energiji klimatskim promenama potpisivanjem Sofijske deklaracije o zelenoj agendi i svim kasnijim dokumentima u okviru energetske zajednice, a među kojima je i uvođenje nacionalnih taksi na karbonske emisije.
Njihova procena je da bi uvođenje domaćih karbonskih taksi uticala na smanjenje BDP-a od 0,4 odsto u prvim godinama nakon uvođenja, da bi "potpuno usklađivanje sa EU karbonskim taksama doprinelo rastu BDP-a za 0,1 odsto iznad projektovanog rasta bez ovog sistema".
Istovremeno bi to donelo od 270 miliona do milijardu evra godišnje za budžet, iznose procene objavljene u izveštaju.
Međutim, stručnjaci ističu da tek treba videti sve efekte primene karbonskih taksi, ali da bi uvođenje našeg sistema karbonskih taksi povećalo inflaciju.
Analitičar Bogdan Petrović ističe za "Danas" da CBAM neće puno pogoditi našu privredu, jer Srbija nema veliki izvoz struje, a neće ga ni imati u narednih deset godina.
"Mi smo ove godine puno izvozili struje jer je bila blaga zima, a i zbog proizvodnje struje iz ruskog gasa, a ne iz naših resursa. Pitanje je koliko to može još da traje. U normalnim okolnostima mi nemamo veliki izvoz struje, a naše potrebe će još rasti. Cement ne izvozimo, veštačko đubrivo jako malo, a jedino što će značajnije biti pogođeno je gvožđe i čelik što proizvode samo Kinezi. Nek Kinezi biraju da li će da plaćaju taksu za izvoz u EU ili će da prodaju na primer u Afriku gde nema karbonskih taksi. Zašto bismo mi uvodili naše takse i opterećivali celo stanovništvo", napominje Petrović.
On ističe da bi uvođenjem karbonske takse posebno bila pogođena naša građevinska industrija.
"Ako bi poskupeli cement, gvožđe i čelik. Još ako bi i EPS morao da plaća to bi podiglo inflaciju", upozorava Petrović.
Prema računici stručnjaka, ako bi Srbija uvela karbonsku taksu od 80 evra po toni CO2, koliko je u EU, EPS bi morao državi da plaća oko 60 evra po megavatsatu proizvedene struje za tu taksu.
Trenutno EPS prodaje struju stanovništvu po 45 evra, a privredi po oko 100 evra po megavatsatu.
Ukoliko bi Srbija naplaćivala karbonsku taksu u istom iznosu kolika je u EU onda kompanije koje izvoze u EU ne bi morale da je plaćaju. Ukoliko bi plaćale manju od EU takse, onda bi plaćali samo razliku.
U izveštaju Svetske banke navodi se da se može očekivati da od 2025. godine zemlje ZB imaju taksu od četiri do 26 evra po toni ugljendioksida i da bi se postepeno povećavale do 80 evra kao što je u EU do 2040. godine.
EPS je u martu saopštio da zajedno sa drugim elektroenergetskim kompanijama iz regiona razgovara o uvođenju regionalnih elektroprivreda u EU sistem trgovine emisijama ugljen-dioksida (ETS) i korišćenja namenskih fondova za finansiranje izgradnje zamenskih kapaciteta.
Crna Gora je već uvela nacionalni ETS i naplaćuje taksu od 24 evra po toni.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Novi ugovori sa EPS-om: Vlasnici poslovnih prostora menjaju status, da li to znači i skuplja struja?
22.09.2023.•
16
Nedavno je Elektroprivreda Srbije (EPS) dostavila na adrese potrošača iz kategorije "mali kupci" nove ugovore o snabdevanju električnom energijom.
Cene goriva nepromenjene iduće sedmice
22.09.2023.•
1
Danas su objavljene cene goriva za narednu nedelju i one se nisu menjale u odnosu na cene objavljene prošle sedmice.
Fiskalni savet: Malo su plaćeni oni koji treba da vuku reformu, dok su neki preplaćeni
22.09.2023.•
3
Fiskalni savet Srbije je ocenio da bi neselektivne mere davanja iz budžeta mogle da doprinesu inflaciji.
Globalni dug dostigao novi rekord
22.09.2023.•
6
Globalni dug je u prvoj polovini godine porastao za 10 biliona dolara i dostigao novi rekord od 307 biliona dolara, saopštio je Institut za međunarodne finansije.
Prodaja imovine čačanske Fabrike reznog alata proglašena neuspešnom
21.09.2023.•
2
Prodaja čačanske Fabrike reznog alata (FRA) u stečaju proglašena je neuspešnom jer je najviša postignuta cena na javnom nadmetanju manja od 50 odsto procenjene vrednosti imovine tog preduzeća.
Svetska banka upozorava zemlje na modernizaciju grejanja, među njima je i Srbija
21.09.2023.•
3
Svetska banka upozorila je u analizi stanja u 23 zemlje Evrope i Centralne Azije, među kojima je i Srbija, da je neophodno da te zemlje sprovedu sveobuhvatnu modernizaciju sektora grejanja.
Vlada produžila ograničenje cene derivata nafte do kraja oktobra
21.09.2023.•
10
Vlade Srbije produžila je danas uredbu o ograničenju cena naftnih derivata do kraja oktobra.
Stanovi poskupeli, ali to nije sve: "Papreno" koštaju i parking mesta, potražnja veća od ponude
21.09.2023.•
52
U Srbiji osim potražnje za stanovima, sve je više onih koji bi da ulože novac u druge nekretnine i to tako što će kupiti garaže.
Najviše poskupeli oni proizvodi koji nisu deo akcije "Bolja cena": Povrće, meso, hleb, žitarice...
21.09.2023.•
6
Najveći uticaj na rast ukupnih potrošačkih cena bili su mlečni proizvodi, povrće, meso, električna energija za domaćinstvo, hleb i žitarice i čvrsta goriva (ogrev).
Udruženje banaka: U septembru uvećani krediti građana Srbije, najviše stambeni
20.09.2023.•
1
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika su 15. septembra ove godine iznosili oko 3.409 milijardi dinara, što je 2,3 odsto više nego u avgustu prošle godine, objavilo je danas Udruženje banaka.
Pojeftinili pšenica, kukuruz i suncokret: Idu li nadole cene hleba i ulja?
20.09.2023.•
14
Robne zalihe u Srbiji uzrokovale su pad cena pšenice, kukuruza i suncokreta, te se postavlja pitanje da li će i proizvodi kao što su hleb, testenine, peciva i suncokretovo ulje pojeftiniti.
Nafta ponovo ide na preko 100 dolara po barelu: Kakve su prognoze do kraja godine?
20.09.2023.•
0
Cene sirove nafte posle značajnog rasta približile su se nivou od 100 dolara po barelu, uz očekivanje da će uskoro opet preći taj prag, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.
Lista deset najplaćenijih poslova u Srbiji, za neke nije potreban fakultet
20.09.2023.•
15
Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u prvom kvartalu 2023. godine broj zaposlenih iznosio je 2.835.900, a broj nezaposlenih 317.800.
Savović: Srbija ima višak pšenice, kukuruza i suncokreta, izvoz otežavaju problemi sa logistikom
19.09.2023.•
6
Srbija će, posle berbe kukuruza, ove godine imati višak oko 2,5 miliona tona, isto toliko pšenice i oko 100.000 tona suncokreta.
Mali: Za penzionerske kartice se prijavilo 870.000 penzionera
19.09.2023.•
11
Ministar finansija Srbije Siniša Mali izjavio je danas da je do sada napravljen dogovor sa oko 600 privrednih subjekata koji su se priključili projektu "Penzionerske kartice nove generacije".
"Bolja cena": Zašto je dizel u Srbiji skuplji nego u Austriji?
19.09.2023.•
67
Cena dizela za ovu sedmicu "preskočila" je kritičnu granicu, a Vlada najavljuje i povećanje akciza za osam odsto od oktobra.
Počeli pregovori o slobodnoj trgovini između Srbije i UAE
18.09.2023.•
3
Ministar trgovine Tomislav Momirović je u Dubaiju potpisao strateški dokument sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata kojim započinju pregovori o slobodnoj trgovini između Srbije i UAE.
Vlada usvojila uredbu kojom se smanjuje cena brašna
18.09.2023.•
7
Vlada Srbije usvojila je danas Uredbu o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica kojom će biti smanjena cena brašna nakon što je došlo do pada cene pšenice na tržištu.
Smanjenje cena pojedinih namirnica: Gašenje požara čašom vode
18.09.2023.•
25
Smanjivanje cene tridesetak osnovnih životnih potrepština nije dovoljno za povećanje kupovne moći građana u Srbiji, smatraju stručnjaci.
Erdogan tražio od Maska da izgradi Tesla fabriku u Turskoj
18.09.2023.•
1
Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan zatražio je od izvršnog direktora kompanije Tesla Ilona Maska da izgradi fabriku u Turskoj, saopštila je turska Uprava za komunikacije.
Komentari 12
Dejan
Ja
Reatest
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar