.jpg)
Novi ekološki porez: Koliko bi pogodio privredu i građane ako se uvede?
Od oktobra uvoznici nekih proizvoda u EU moraće da prijave koliko je CO2 emitovano u procesu njihove proizvodnje, a od 2026. počeće da plaćaju i takse EU, koje će zavisiti od količine emitovanog CO2.

Foto: Pixabay
One će se fazno uvoditi, da bi do 2034. godine dostigle iznos karbonskih taksi u EU, koje trenutno iznose 80 evra po toni emitovanog ugljen dioksida, piše "Danas".
Ovaj faktički, ekološki porez, pod nazivom CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) će se primenjivati na uvoz gvožđa, čelika i proizvoda napravljenih od njih, aluminijuma, cementa, veštačkih đubriva i električne energije.
Prema analizi Svetske banke iz redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan, prema podacima za 2022. godinu, oko 10 odsto izvoza će biti pogođeno ovim mehanizmom, a više od polovine se odnosi na gvožđe i čelik, odnosno na izvoz železare u Smederevu u vlasništvu kineskog Hbisa.
Osim toga, najpogođeniji bi bio izvoz električne energije i u nešto manjoj meri aluminijuma i veštačkih đubriva.
U prošloj godini izvoz ovih proizvoda iz Srbije u EU iznosio je oko dve miijarde dolara.
"Nova taksa u praksi znači i da će naši proizvodi biti skuplji na tržištu EU. U perspektivi to može destimulisati investiranje, naročito stranih kompanija koje su i najveći izvoznici. Istovremeno, negativne efekte će podneti i EU, premda će svi pomenuti proizvodi koji dolaze sa tržišta Kine, Rusije, Turske i ostalih trećih zemalja dodatno poskupeti što ne ide u prilog aktuelnoj borbi sa inflacijom", navodi ekonomista Ivan Nikolić, urednik Makroekonomskih analiza i trendova.
Procena Svetske banke je da bi CBAM uticao na BDP Srbije skromno, sa oko 0,23 procentna poena.
Međutim, na stolu je i predlog da Srbija uvede sopstveni sistem naplaćivanja karbonskih emisija kako bi pogurala zelenu tranziciju, izbacivanje uglja iz energetskog miksa i smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Osim toga SB u svom izveštaju ukazuje i da su sve zemlje ZB već prihvatile da implementiraju EU zakone o energiji klimatskim promenama potpisivanjem Sofijske deklaracije o zelenoj agendi i svim kasnijim dokumentima u okviru energetske zajednice, a među kojima je i uvođenje nacionalnih taksi na karbonske emisije.
Njihova procena je da bi uvođenje domaćih karbonskih taksi uticala na smanjenje BDP-a od 0,4 odsto u prvim godinama nakon uvođenja, da bi "potpuno usklađivanje sa EU karbonskim taksama doprinelo rastu BDP-a za 0,1 odsto iznad projektovanog rasta bez ovog sistema".
Istovremeno bi to donelo od 270 miliona do milijardu evra godišnje za budžet, iznose procene objavljene u izveštaju.
Međutim, stručnjaci ističu da tek treba videti sve efekte primene karbonskih taksi, ali da bi uvođenje našeg sistema karbonskih taksi povećalo inflaciju.
Analitičar Bogdan Petrović ističe za "Danas" da CBAM neće puno pogoditi našu privredu, jer Srbija nema veliki izvoz struje, a neće ga ni imati u narednih deset godina.
"Mi smo ove godine puno izvozili struje jer je bila blaga zima, a i zbog proizvodnje struje iz ruskog gasa, a ne iz naših resursa. Pitanje je koliko to može još da traje. U normalnim okolnostima mi nemamo veliki izvoz struje, a naše potrebe će još rasti. Cement ne izvozimo, veštačko đubrivo jako malo, a jedino što će značajnije biti pogođeno je gvožđe i čelik što proizvode samo Kinezi. Nek Kinezi biraju da li će da plaćaju taksu za izvoz u EU ili će da prodaju na primer u Afriku gde nema karbonskih taksi. Zašto bismo mi uvodili naše takse i opterećivali celo stanovništvo", napominje Petrović.
On ističe da bi uvođenjem karbonske takse posebno bila pogođena naša građevinska industrija.
"Ako bi poskupeli cement, gvožđe i čelik. Još ako bi i EPS morao da plaća to bi podiglo inflaciju", upozorava Petrović.
Prema računici stručnjaka, ako bi Srbija uvela karbonsku taksu od 80 evra po toni CO2, koliko je u EU, EPS bi morao državi da plaća oko 60 evra po megavatsatu proizvedene struje za tu taksu.
Trenutno EPS prodaje struju stanovništvu po 45 evra, a privredi po oko 100 evra po megavatsatu.
Ukoliko bi Srbija naplaćivala karbonsku taksu u istom iznosu kolika je u EU onda kompanije koje izvoze u EU ne bi morale da je plaćaju. Ukoliko bi plaćale manju od EU takse, onda bi plaćali samo razliku.
U izveštaju Svetske banke navodi se da se može očekivati da od 2025. godine zemlje ZB imaju taksu od četiri do 26 evra po toni ugljendioksida i da bi se postepeno povećavale do 80 evra kao što je u EU do 2040. godine.
EPS je u martu saopštio da zajedno sa drugim elektroenergetskim kompanijama iz regiona razgovara o uvođenju regionalnih elektroprivreda u EU sistem trgovine emisijama ugljen-dioksida (ETS) i korišćenja namenskih fondova za finansiranje izgradnje zamenskih kapaciteta.
Crna Gora je već uvela nacionalni ETS i naplaćuje taksu od 24 evra po toni.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Uprkos dobrom rodu pšenice, srpski seljak zabrinut - Srbija dovedena u položaj kolonije
03.07.2025.•
2
Mada je tek kraj juna, pšenica je požnjevena sa bezmalo polovine od oko 550.000 hektara zasejanih najvažnijim hlebnim usevom.
Ukrajinska kompanija MHP, u čijem je sastavu Topiko iz Bačke Palanke, preuzima špansku Uvesu
03.07.2025.•
0
Ukrajinska međunarodna poljoprivredno-industrijska grupacija, MHP, vlasnik Perutnine Ptuj, u čijem sastavu je Topiko iz Bačke Topole, priprema preuzimanje 41 odsto udela u španskom Uvesu.
Poreska uprava podseća frilensere: Rok za podnošenje poreskih prijava do 30. jula
03.07.2025.•
1
Rok za podnošenje poreskih prijava za drugi kvartal u ovoj godini za frilensere je od 1. do 30. jula, saopštila je Poreska uprava.
Nikolić: Cene nafte porasle zbog rata Irana i Izraela, ali nema smanjenja isporuka
02.07.2025.•
0
Cene nafte su porasle usled zabrinutosti zbog mogućih poremećaja u snabdevanju tokom rata Izraela i Irana, ali do stvarnog smanjenja snabdevanja nije došlo, rekao je ekonomista Goran Nikolić.
Majkrosoft otpušta još nekoliko hiljada ljudi
02.07.2025.•
0
Majkrosoft će otpustiti još nekoliko hiljada ljudi posle početnog talasa u maju, saopštila je danas ta kompanija i dodala da će doći i do smanjenja i određenih hijerarhijskih nivoa.
Studenti pozvali na građansku neposlušnost: Stručnjaci o tome koliko to može naneti štete ekonomiji
02.07.2025.•
28
Građanska neposlušnost, na koju su studenti pozvali, otvorila je i pitanje ekonomskog uticaja ovakvog vida otpora.
Poskupele republičke administrativne takse
02.07.2025.•
8
Od 1. jula promenjena je visina republičke administrativne takse propisane Zakonom o republičkim adminstrativnim taksama za određene tarifne brojeve.
Imovina najbogatijih dovoljna da se 22 puta iskoreni globalno siromaštvo
02.07.2025.•
3
Novi izveštaj britanske organizacije Oksfam otkriva dramatičan porast bogatstva najbogatijih jedan odsto stanovništva tokom poslednjih deset godina.
Ove godine biće više pšenice, manje malina i višanja
01.07.2025.•
4
Republički zavod za statistiku objavio je da se ove godine u Srbiji očekuje veći prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu, a manji rod malina i višanja.
Proizvođači planiraju da prospu tri tone mleka: Protest zbog otkupne cene
01.07.2025.•
7
Predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije Milija Palamarević izjavio je da će proizvođači mleka tog dela Srbije 4. jula u Gruži prosuti tri tone mleka.
Poreska politika u Srbiji obeshrabruje domaća ulaganja, reforma nije na vidiku
30.06.2025.•
2
Prilika za ozbiljniju poresku reformu u Srbiji koja bi podstakla domaća privatna ulaganja propuštena je prethodnih godina.
Koje voće je najskuplje na pijacama u Srbiji (više nije trešnja)?
30.06.2025.•
3
Posle trešanja koje su u maju sa cenom od 1.000 do 1.500 dinara ponele titulu najskupljeg voća, u junu je to neslavno mesto zauzela kupina.
Tramp: Postoji kupac za TikTok - grupa veoma bogatih ljudi
29.06.2025.•
0
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da postoji kupac za društvenu mrežu TikTok nakon što je polovinom juna još jednom pomerio rok za prodaju te aplikacije na 17. septembar.
Uvode se nova pravila za praćenje porekla drveta: Uz otpremnicu i dokaz o zakonitoj proizvodnji
29.06.2025.•
11
Nacrt zakona o stavljanju na tržište drveta i drvnih proizvoda, ispisuje nova pravila koja se tiču porekla i zakonitosti drveta koje se stavlja na tržište Republike Srbije.
Bugarska dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra
27.06.2025.•
2
Bugarska je dobila zeleno svetlo od čelnika Evropske unije za uvođenje evra od 1. januara 2026. godine.
Tramp objavio da su SAD potpisale sporazum o trgovini sa Kinom ne navodeći detalje
27.06.2025.•
1
SAD i Kina su potpisale sporazum o trgovini, izjavio je predsednik Donald Tramp, dodajući da očekuje uskoro postizanje dogovora i sa Indijom.
Objavljene nove cene goriva
27.06.2025.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od 15 sati.
Sankcije NIS-u ponovo odložene
27.06.2025.•
3
Sankcije Naftnoj industriji Srbije ponovo su odložene.
U Srbiji više od 215.000 ljudi radi duže od osam sati dnevno
27.06.2025.•
8
U Srbiji je skoro tri miliona ljudi, starijih od 15 godina, bilo zaposleno tokom prošle godine, a većina njih radila je uobičajeno radno vreme od 36 do 48 sati nedeljno.
Posle odbrane, trgovina: Koliko daleko će EU ići da bi umirila Trampa?
26.06.2025.•
2
Pod pritiskom da obezbede trgovinski sporazum sa SAD, Evropljani traže formulu za umirivanje američkog predsednika, nakon što su se složili sa istorijskim povećanjem vojne potrošnje sa NATO-om.
Građanima stižu dupli računi za struju: Nadležni kažu da treba platiti razliku
26.06.2025.•
95
Pojedini građani su od Elektroprivrede Srbije dobili po nekoliko računa za struju na kućnu adresu.
Komentari 12
Dejan
Ja
Reatest
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar