Novi ekološki porez: Koliko bi pogodio privredu i građane ako se uvede?
Od oktobra uvoznici nekih proizvoda u EU moraće da prijave koliko je CO2 emitovano u procesu njihove proizvodnje, a od 2026. počeće da plaćaju i takse EU, koje će zavisiti od količine emitovanog CO2.
Foto: Pixabay
One će se fazno uvoditi, da bi do 2034. godine dostigle iznos karbonskih taksi u EU, koje trenutno iznose 80 evra po toni emitovanog ugljen dioksida, piše "Danas".
Ovaj faktički, ekološki porez, pod nazivom CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) će se primenjivati na uvoz gvožđa, čelika i proizvoda napravljenih od njih, aluminijuma, cementa, veštačkih đubriva i električne energije.
Prema analizi Svetske banke iz redovnog ekonomskog izveštaja za Zapadni Balkan, prema podacima za 2022. godinu, oko 10 odsto izvoza će biti pogođeno ovim mehanizmom, a više od polovine se odnosi na gvožđe i čelik, odnosno na izvoz železare u Smederevu u vlasništvu kineskog Hbisa.
Osim toga, najpogođeniji bi bio izvoz električne energije i u nešto manjoj meri aluminijuma i veštačkih đubriva.
U prošloj godini izvoz ovih proizvoda iz Srbije u EU iznosio je oko dve miijarde dolara.
"Nova taksa u praksi znači i da će naši proizvodi biti skuplji na tržištu EU. U perspektivi to može destimulisati investiranje, naročito stranih kompanija koje su i najveći izvoznici. Istovremeno, negativne efekte će podneti i EU, premda će svi pomenuti proizvodi koji dolaze sa tržišta Kine, Rusije, Turske i ostalih trećih zemalja dodatno poskupeti što ne ide u prilog aktuelnoj borbi sa inflacijom", navodi ekonomista Ivan Nikolić, urednik Makroekonomskih analiza i trendova.
Procena Svetske banke je da bi CBAM uticao na BDP Srbije skromno, sa oko 0,23 procentna poena.
Međutim, na stolu je i predlog da Srbija uvede sopstveni sistem naplaćivanja karbonskih emisija kako bi pogurala zelenu tranziciju, izbacivanje uglja iz energetskog miksa i smanjenje emisija gasova staklene bašte.
Osim toga SB u svom izveštaju ukazuje i da su sve zemlje ZB već prihvatile da implementiraju EU zakone o energiji klimatskim promenama potpisivanjem Sofijske deklaracije o zelenoj agendi i svim kasnijim dokumentima u okviru energetske zajednice, a među kojima je i uvođenje nacionalnih taksi na karbonske emisije.
Njihova procena je da bi uvođenje domaćih karbonskih taksi uticala na smanjenje BDP-a od 0,4 odsto u prvim godinama nakon uvođenja, da bi "potpuno usklađivanje sa EU karbonskim taksama doprinelo rastu BDP-a za 0,1 odsto iznad projektovanog rasta bez ovog sistema".
Istovremeno bi to donelo od 270 miliona do milijardu evra godišnje za budžet, iznose procene objavljene u izveštaju.
Međutim, stručnjaci ističu da tek treba videti sve efekte primene karbonskih taksi, ali da bi uvođenje našeg sistema karbonskih taksi povećalo inflaciju.
Analitičar Bogdan Petrović ističe za "Danas" da CBAM neće puno pogoditi našu privredu, jer Srbija nema veliki izvoz struje, a neće ga ni imati u narednih deset godina.
"Mi smo ove godine puno izvozili struje jer je bila blaga zima, a i zbog proizvodnje struje iz ruskog gasa, a ne iz naših resursa. Pitanje je koliko to može još da traje. U normalnim okolnostima mi nemamo veliki izvoz struje, a naše potrebe će još rasti. Cement ne izvozimo, veštačko đubrivo jako malo, a jedino što će značajnije biti pogođeno je gvožđe i čelik što proizvode samo Kinezi. Nek Kinezi biraju da li će da plaćaju taksu za izvoz u EU ili će da prodaju na primer u Afriku gde nema karbonskih taksi. Zašto bismo mi uvodili naše takse i opterećivali celo stanovništvo", napominje Petrović.
On ističe da bi uvođenjem karbonske takse posebno bila pogođena naša građevinska industrija.
"Ako bi poskupeli cement, gvožđe i čelik. Još ako bi i EPS morao da plaća to bi podiglo inflaciju", upozorava Petrović.
Prema računici stručnjaka, ako bi Srbija uvela karbonsku taksu od 80 evra po toni CO2, koliko je u EU, EPS bi morao državi da plaća oko 60 evra po megavatsatu proizvedene struje za tu taksu.
Trenutno EPS prodaje struju stanovništvu po 45 evra, a privredi po oko 100 evra po megavatsatu.
Ukoliko bi Srbija naplaćivala karbonsku taksu u istom iznosu kolika je u EU onda kompanije koje izvoze u EU ne bi morale da je plaćaju. Ukoliko bi plaćale manju od EU takse, onda bi plaćali samo razliku.
U izveštaju Svetske banke navodi se da se može očekivati da od 2025. godine zemlje ZB imaju taksu od četiri do 26 evra po toni ugljendioksida i da bi se postepeno povećavale do 80 evra kao što je u EU do 2040. godine.
EPS je u martu saopštio da zajedno sa drugim elektroenergetskim kompanijama iz regiona razgovara o uvođenju regionalnih elektroprivreda u EU sistem trgovine emisijama ugljen-dioksida (ETS) i korišćenja namenskih fondova za finansiranje izgradnje zamenskih kapaciteta.
Crna Gora je već uvela nacionalni ETS i naplaćuje taksu od 24 evra po toni.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srpska ekonomija dobila tri ocene: Šta stoji iza različitih rejtinga?
22.03.2026.•
0
Međunarodna agencija Standard & Poor's drži kreditni rejting Srbije na istom nivou BBB-, Moody's je takođe ostavio na starom nivou Ba2, uz smanjene izglede, dok je agencija Fitch zadržala svoju raniju procenu - BB+.
Posledica rata na Bliskom istoku: Ruski gas će vrlo verovatno poskupeti za Srbiju
22.03.2026.•
3
Srbija ima ugovor o snabdevanju gasom sa Rusijom do kraja marta, a zasad nije poznato po kojoj ceni bi gas po novom ugovoru mogao da stiže s obzirom na trenutno visoke cene ovog energenta izazvane ratom na Bliskom istoku
Đedović Handanović: Pregovaramo o prodaji dela rezervi nafte
21.03.2026.•
14
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović kaže da država pregovara sa naftnim kompanijama kako bi našla najbolji način i najbolje cene po kojima će im ustupiti 40.000 tona nafte iz robnih rezervi.
Najskuplji stan u Beogradu plaćen 1,4 milona evra
21.03.2026.•
5
Republički geodetski zavod saopštio je da se rast tržišta nepokretnosti u Srbiji nastavio i krajem 2025, pa je ukupna vrednost ostvarenog prometa u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila 2,4 milijarde evra.
Stručnjaci o smanjenju akciza na gorivo: "Država profitirala na građanima, red je da podnese deo tereta"
21.03.2026.•
15
Na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost, u petak, doneta je odluka da se država, nakon što se prethodno odrekla 20 odsto akcize na gorivo, odrekne dodatnih 40 odsto.
Ilon Mask proglašen odgovornim za obmanjivanje investitora
21.03.2026.•
2
Porota saveznog suda u San Francisku presudila je da je Ilon Mask obmanjivao investitore tokom ključnog perioda preuzimanja Tvitera 2022. godine.
Bajatović: Novi aneks ugovora za snabdevanje ruskim gasom verovatno 26. ili 27.marta
20.03.2026.•
4
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je danas da će novi aneks ugovora za snabdevanje ruskim gasom verovatno biti postignut 26. ili 27. marta i potpisan na šest meseci.
Mađarski portal: MOL i Gaspromnjeft bi do 31. marta trebalo da potpišu ugovor o NIS-u
20.03.2026.•
2
Mađarska naftna kompanija MOL i ruski Gaspromnjeft, prema pisanju mađarskog portala Origo, trebalo bi do 31. marta da potpišu kupoprodajni ugovor o preuzimanju ruskog vlasničkog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Vučić: Smanjićemo akcize za još 40 odsto
20.03.2026.•
32
Akcize na naftu biće smanjene za još 40 odsto, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Sve manje radnih mesta - za ljude
20.03.2026.•
4
Ovih dana "Folksvagen" je šokirao ceo svet, posebno Nemačku.
Gorivo ponovo poskupelo: Pogledajte koliko košta
20.03.2026.•
42
Gorivo u Srbiji je ponovo poskupelo.
GRAFIKA: Koliko je poskupelo gorivo za godinu dana
20.03.2026.•
5
Svake nedelje Ministarstvo trgovine objavljuje najviše cene goriva na pumpama u Srbiji.
Produžena dozvola za rad NIS-a: "Građani ne treba da prave zalihe"
20.03.2026.•
8
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije do 17. aprila 2026. godine.
Pale cene zlata i srebra nakon što je Fed odložio smanjenje kamata
19.03.2026.•
0
Cene plemenitih i industrijskih metala oštro su pale danas na njujorškoj berzi Komeks usled eskalacije sukoba na Bliskom istoku i jačanja očekivanja da Federalne rezerve neće smanjivati kamatne stope tokom 2026.
Situacija sa gorivom u Srbiji: "Postoji neizvesnost zbog naftne krize, ali nema potrebe za panikom"
19.03.2026.•
15
Preduzetnik Petar Gonja, sa 35 godina iskustva u naftnom sektoru u Mađarskoj i u našoj zemlji, smatra da što se tiče situacije sa naftom u Srbiji nema potrebe za panikom, ali slaže se da postoji neizvesnost.
Evropska centralna banka zadržala kamatne stope
19.03.2026.•
1
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je danas sve tri ključne kamatne stope na istom nivou.
Vučić: Sutra određujemo cenu goriva, to će ići na realnih 250 dinara za dizel, možda i preko
19.03.2026.•
108
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je izjavio da nije problem samo rast cena nafte, već i kotacije dizela na tržištu.
Vlada Srbije odlučila: Produžena zabrana izvoza nafte i derivata, pušta se 40.000 tona iz rezervi
19.03.2026.•
10
Vlada Srbije donela je odluku da produži zabranu izvoza nafte i naftnih derivata za pogon motora do 2. aprila.
Nastavljaju se otpuštanja u nemačkoj auto-industriji: U pitanju desetine hiljada radnih mesta
19.03.2026.•
7
Vesti o ukidanju 50.000 radnih mesta u Folksvagenu potresaju javnost, ali novi podaci ukazuju na još opasniji trend, veliki pad novih oglasa za zapošljavanje u nemačkoj auto-industriji.
Cene nafte porasle na 112 dolara po barelu
19.03.2026.•
0
Cene nafte porasle su na 112 dolara po barelu nakon što su iranski mediji izvestili o vazdušnom napadu koji je pogodio postrojenje na najvećem svetskom nalazištu prirodnog gasa.
Komentari 12
Dejan
Ja
Reatest
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar