Država protiv osiguranja u poljoprivredi: U prvom redu glasač, pa tek proizvođač
Nevolje su ovog leta zadesile srpskog seljaka. Najpre su drastično pale cene bezmalo svih poljoprivrednih proizvoda, potom je i nevreme drastično umanjilo rod.
Foto: 021.rs
Posebno su se na udaru našli uzgajivači vodećih ratarskih useva, potom i malina. Oba segmenta važe kao uporište srpske poljoprivrede, pa seljaci, i bez razmišljanja o poslovnoj orijentaciji, oslonac traže u pšenici i crnom bobičastom voću.
Sunovrat cena
No, ove sezone prvo je na berzama pala cena pšenici, sa lanjskih 38-40 na preskomnih 18-19 dinara po kilogramu. Potom je i cena malini u veleprodaji po Evropi sa četiri i po snižena na ispod dva evra po kilogramu.
Niže nego ikada u poslednjih četrdeset godina, pa ne iznenađuje da će, ako se do kraja sezone ništa ne promeni, u gubitku biti ne samo uzgajivači, već i hladnjičari, skladištari i izvoznici, decenijama navikli da itekako profitiraju od plasmana srpskih agrarnih roba po inostanstvu.
Kada su se svi našli u čabru, neko se dosetio da priupita šta je sa osiguranjem. U Evropskoj uniji kada naiđe loša sezona, osiguravajuće kuće reaguju povećavajući doplatu seljanima do takozvane garantovane cene za rod. Nije reč o punoj nadoknadi, već ceni koja paoru obezbeđuje da nekako preživi do naredne sezone.
Zaboravljeno osiguranje
Pokazalo se da u Srbiji osiguranje useva ne samo da nije obavezno, već, zapravo, ne funkcioniše. Osigurano je jedva petnaest odsto obradivih njiva i to pre svega za slučaj udara groma, požara i poplave.
Može se reći da osiguravaju samo paori sa više od sto hektara pod obradom, dok seljaci sa manje od pet hektara u posedu, a takvih je oko 450.000 u Srbiji, i ne pomišljaju da uplate premiju definisanu na dva do dva i po odsto prosečne cene useva unazad desetak godina. Kod stočara je osiguranje još manje razvijeno, obuhvata jedva pet odsto ukupnog broja grla.
Dva su razloga zašto su ovdašnji paori na svetlosnu milju od zaštite protiv drastičnih tržišnih poremećaja. Umesto da su, kao što je u razvijenom svetu, procenitelji štete samostalne poslovne kuće koje "žive" od kvaliteta sopstvenih rezultata, kod nas su u sklopu osiguravajućih kuća. Drugim rečima, objektivnom procenom oni bi novac izvlačili sami sebi, a baš toliko šašav niko nije.
Manje od tri hektara
Naravno da je država namerno učinila propust i svesna je da je osiguranje učinila marginalnim u funkcionisanju srpskog agrara. No, time je dobila priliku da u slučaju većih nevolja uskače i seljacima ponudi pomoć iz budžeta. Tako je država seljake, a to je daleko najveći izborni resurs, praktično vezala za sebe.
Svejedno što je reč o ne malom pritisku na državnu kasu. Novac se nekako nađe. Istina, nadoknade su sasvim skromne, ali nepogodom ugroženom seljaku svaka para dobro dođe. Zato, za razliku od paora u Evropi, srpski seljak kada grmi i seva misli na "majčicu državu". Zna odakle mu dolazi sića da bar minimalno nadopuni u nevolji izgubljeno.
Glasač ili proizvođač
Na čudan način mešanje države u gotovo svaki kutak agrara je i logičan. U zemlji gde je više od 75 odsto zemljišnih poseda manje od tri hektara, seljaci su unapred u velikoj meri socijalna kategorija. Takvom shvatanju seljačkih porodica primeravaju se i oblikuju i druge forme podrške poljoprivredniku ili selu. Svaka od njih mnogo više liči na socijalnu pomoć nego na ekonomsku meru razvoja.
Izrazitim uplivom države u agrar, na srpski način postiže se upavo ono što se formalno želi izbeći - čvrsta povezanost seljaka sa državom. Umesto da paor poslovanje vezuje za tržište, pri čemu posebni mehanizmi, poput osiguranja, deluju kada su oscilacije prevelike, ostaje pod skutom države. Dakle, u prvom redu glasač, tek potom proizvođač.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Odbor za poljoprivredu usvojio da 10 do 15 odsto mleka koje se otkupljuje bude prerađeno u mleko u prahu
13.02.2026.•
4
Parlamentarni Odbor za poljoprivredu usvojio je danas predloge da 10 do 15 odsto količine mleka koje se otkupljuje bude prerađeno u mleko u prahu i da država dotira 1,5 evra na bazi skladištenja.
NIS podneo zahtev za novu licencu Ministarstva finansija SAD
13.02.2026.•
0
Naftna industrija Srbije uputila je 12. februara Ministarstvu finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence kojom se omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i posle 20. februara.
Šta se najviše prodaje u Srbiji: Polovnjaci, "škoda", "tojota", "reno"...
13.02.2026.•
8
U Srbiji je u 2025. godini zabeležen rast prodaje novih vozila za 13,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Glavna pravnica Goldman Saksa podnosi ostavku - dobijala poklone od Džefrija Epstina
13.02.2026.•
2
Glavna pravna službenica u bankarskoj instituciji Goldman Saks Keti Rumler podnela je ostavku, nakon što je otkriveno da je od seksualnog prestupnika Džefrija Epstina dobijala poklone.
Ministarstvo poljoprivrede traži konsultacije sa EU o stanju na tržištu mleka
12.02.2026.•
10
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je danas da je zatražilo hitne konsultacije sa Evropskom komisijom (EK), povodom aktuelnih kretanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.02.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne, 4,5 odsto i kreditne olakšice, sedam odsto.
Burger king stiže u Srbiju: Ministarka privrede imala sastanak sa predstavnicima kompanije
12.02.2026.•
40
Ministarka privrede Adrijana Mesarović sastala se sa predstavnicima kompanije "Burger King" sa kojima je razgovarala o njihovim planovima o ulaganju u Srbiju i otvaranju većeg broja restorana.
Država otkočila cene dobavljača: Da li će proizvodi u marketima poskupeti?
11.02.2026.•
34
Poslednjom u nizu izmena Uredbe o ograničenju marži, odmrznute su cene dobavljača, što znači da one mogu da budu slobodno formirane.
Profesor Đukić: Zaduživanje Srbije prodajom obveznica jeftinije, ali nije utešno
11.02.2026.•
2
Zaduživanje države Srbije prodajom obveznica u ovom trenutku je povoljnije nego da se uzimaju krediti od banaka, ocenjuje profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić.
Hajneken ukida radna mesta: Manja potražnja za pivom
11.02.2026.•
4
Holandski proizvođač piva Hajneken je najavio da će ukinuti do 6.000 radnih mesta širom sveta od ukupno 85.000.
Gaspromnjeft otkrio nalazište rezervi nafte od 55 miliona tona
11.02.2026.•
4
Naftna kompanija Gaspromnjeft objavila je da je otkrila nalazište sa rezervama od 55 miliona tona nafte u ruskoj arktičkoj zoni Jamalo-neneckog autonomnog okruga.
Strane kompanije smanjuju investicije u Srbiji: Zbog čega je to tako?
11.02.2026.•
9
Sudeći po trendu u prva tri tromesečja, strane direktne investicije su se u Srbiji prošle godine gotovo prepolovile jer je za prvih devet meseci bruto priliv iznosio oko 2,5 milijardi evra.
Ministarstvo poljoprivrede: Pratićemo stanje na tržištu mleka i prilagođavati mere
11.02.2026.•
4
Država ostaje opredeljena za dijalog sa proizvođačima mleka i nastaviće da prati stanje na tržištu i prilagođava mere realnim uslovima, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
NBS: Bruto devizne rezerve u januaru skoro 29,4 milijarde evra
11.02.2026.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da su bruto devizne rezerve Srbije na kraju januara 2026. iznosile 29,39 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra 2025. povećane su za 388,4 miliona evra.
Nauči kako da primeniš AI u digitalnom marketingu za dva dana
11.02.2026.•
0
Dok jedni samo pričaju o primeni veštačke inteligencije u digitalnom marketingu na domaćem tržištu, drugi je već uveliko primenjuju i ostvaruju zavidne rezultate.
"Logika pijanih milionera": Leteći taksiji će uvećati ionako velik javni dug, a isplativost upitna
11.02.2026.•
20
Srbija će za investiciju "leteći taksiji", vrednu oko 125 miliona evra, morati dodatno da se zaduži, jer će najmanje još toliko koštati i izgradnja prateće infrastrukture.
Fiskalni savet: Reforma platnih razreda u Srbiji podbacila u samoj koncepciji
10.02.2026.•
1
Reforma platnih razreda u Srbiji iz 2016. godine, od koje je država i formano odustala, podbacila je u samoj koncepciji, a ne u implementaciji.
Zašto raste cena zlata?
10.02.2026.•
3
Kako se udaljavamo od 2008. godine, postaje sve vidljivije da je finansijska kriza koja je te sezone zahvatila SAD, odakle se preselila na ceo svet, bila žestoka.
Bocan Harčenko o tome zašto Rusija pravi kratkoročne ugovore o snabdevabnju gasom sa Srbijom
10.02.2026.•
29
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da je, kada je reč o isporuci ruskog gasa Srbiji, ključno da je reč o dogovoru postignutom na najvišem nivou po ceni koja je prihvatljiva za obe strane.
Ilon Mask: Amerika će 1.000 odsto bankrotirati, mogu je spasiti samo veštačka inteligencija i roboti
10.02.2026.•
66
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom SAD biti neizbežan ako veštačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti.
Komentari 10
ZMarkovic
neko iz mase
scp - 096
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar