Visoke marže i na "kopije" brendova: Da li su proizvodi i dalje dostupni širem stanovništvu?
Popularnost privatne robne marke na trgovačkim policama godinama raste u Srbiji, a kriza u Ukrajini i pad kupovne moći dodatno su uticali na kupce i u Evropi kada je reč o ovim proizvodima.
Foto: Pixabay
Još pre početka pandemije tržišni udeo trgovačkih brendova dostizao je rekorde u devet najrazvijenijih evropskih zemalja, a istraživanja pokazuju da je 2017. udeo ovih proizvoda u ukupnoj trgovini iznosio oko 30 procenata, piše Politika.
Kada je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković prozvala trgovce da su neopravdano podigli marže, pojedini proizvođači postavili su pitanje poskupljenja proizvoda privatne robne marke na kojima trgovci takođe znatno zarađuju.
Kako je za Politiku rekao jedan od velikih prehrambenih proizvođača, marže na ovim proizvodima su takođe previsoke, a zarade ogromne, jer su troškovi neuporedivo manji nego u slučaju premijum robe.
"Ovi proizvodi koje su kupci ranije birali jer su imali niže cene i za trećinu, sada su se cenovno približili premijum robi ili brendovima. I dalje je to jeftinije, pa potrošači nastavljaju da kupuju, ali je zarada trgovaca neuporedivo veća", navodi on.
Proizvodi privatne robne marke su artikli pod imenom brenda trgovinskog lanca koji je po pravilu jeftiniji od proizvoda drugih proizvođača iz iste robne grupe.
Trgovci napominju da je cilj razvoja ovih proizvoda koji zauzimaju sve više prostora na policama dostupnost širem sloju stanovništva.
Ceo trend je nastao u zapadnoj Evropi pre više od tri decenije kao potreba uštede kućnog budžeta prosečnog kupca i mogućnost da veliki trgovinski lanci kontrolišu svoju prodaju i profit.
Danas gotovo da nema proizvoda koji nije dobio zamenu za poznate brendove, a najveća potražnja je za uljem, mlečnim proizvodima, mesnim prerađevinama, konzerviranim proizvodima, slatkišim, sokovima, kućnom hemijom i ostalim.
Svi trgovci koji posluju u Srbiji u svom asortimanu imaju na stotine robnih marki koje su jeftinija "kopija" brenda.
Razlog je upravo cena koja je niža zbog manjih troškova koji se ostvaruju tako što mali, a sve češće i veliki proizvođači rade za trgovačke lance i za njih proizvode robu pod imenom trgovačke robne marke.
S obzirom na to da trgovci brinu o transportu, plasmanu i marketingu, to snižava troškove proizvodnje i osetno smanjuje maloprodajne cene.
U trgovinskim lancima navode da oni, koji jednom kupe proizvod određene privatne robne marke, a zadovoljni su odnosom kvaliteta i cene, nastavljaju da ga kupuju.
U velikim trgovinskim lancima danas ovi proizvodi čine i do trećine ukupnog asotrimana, a zastupljenost na policama raste iz godine u godinu.
Od početka 2023. godine došlo je do rasta učešća privatnih robnih marki na većini evropskih tržišta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
ECB: Troškovi uvođenja digitalnog evra iznosiće oko 1,3 milijarde evra
02.11.2025.•
0
Troškovi uvođenja digitalnog evra do 2029. godine iznosiće oko 1,3 milijarde evra, a godišnje održavanje biće oko 320 miliona evra, najavila je Evropska centralna banka.
Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU povećan za sedam odsto u odnosu na prošlu godinu
02.11.2025.•
0
Evropska unija je iz Rusije uvezla u prvoj polovini ove godine tečni prirodni gas (LNG) u vrednosti od 4,5 milijardi evra.
Bela kuća objavila detalje američko-kineskog sporazuma o trgovini
02.11.2025.•
0
Kineska vlada ukinuće restrikcije na izvoz kritičnih minerala, obustaviće izvoz hemikalija u Severnu Ameriku potrebnih za prozvodnju fentanila i nastaviće protok poluprovodnika za automobile.
Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
02.11.2025.•
25
Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake.
Bugarska razmišlja da zatraži izuzeće od sankcija Lukoilu: Strahuje se od mogućeg pada vlade
01.11.2025.•
1
Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.
Izvoz ruskog gasa u Evropu preko Turskog toka dostigao rekord u oktobru
01.11.2025.•
2
Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda Turski tok dostigao je u oktobru rekordnih 1,68 milijardi kubnih metara.
Vlasnici pumpi u Srbiji o tome očekuju li vozače nova poskupljenja goriva
01.11.2025.•
11
Cena goriva je najniža kada se nabavlja kod Naftne industrije Srbije (NIS), a druga rešenja za nabavku derivata biće skuplja, ocenjuje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Narodna banka Srbije od 1. decembra uvodi elektronske menice
31.10.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) najavila je da će 1. decembra početi da radi Centralni registar elektronskih menica (CReM).
Nove cene goriva: Poskupeli i dizel i benzin
31.10.2025.•
14
Evrodizel i benzin poskupeli su u odnosu na prethodnu nedelju.
Nikolić: MMF ocenio da je srpska ekonomija i dalje veoma stabilna, snažna i otporna
31.10.2025.•
4
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da je ocena MMF-a nakon posete Srbiji veoma korektna.
Slovenija planira da "panda obveznicama" privuče kineske investitore
30.10.2025.•
5
Slovenija planira da sledeće godine emituje "panda obveznice" u vrednosti pet milijardi juana (700 miliona dolara) u sklopu strategije za dalje otvaranje njene ekonomije u uslovima pojačanih trgovinskih tenzija.
Postignut sporazum Misije MMF-a sa vlastima Srbije
30.10.2025.•
3
Misija MMF-a saopštila je da je sa vlastima Srbije postigla sporazum u okviru druge revizije tekućeg nefinansijskog aranžmana (Instrument za koordinaciju politika-PCI), koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.
NBS: Štednja u Srbiji nastavlja da raste
30.10.2025.•
3
Narodna banka Srbije saopštila je da dinarska i devizna štednja u Srbiji nastavljaju da rastu i dostižu rekordne nivoe i tokom ove godine, uprkos pojačanim globalnim neizvesnostima.
Evropska centralna banka zadržala važeće kamatne stope
30.10.2025.•
0
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je važeće kamatne stope jer se inflacija u zoni evra vratila na oko ciljnih dva odsto, a privreda izgleda otporno, izjavila je danas predsednica te banke Kristin Lagard.
Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
30.10.2025.•
26
Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.
Vučić: Drago mi je za prodaju Lukoila u Srbiji, ali nama ostaje veći deo problema - NIS
30.10.2025.•
5
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dobro što je ruska naftna kompanija Lukoil koja je pod sankcijama, a posluje i u Srbiji, dogovorila prodaju svoje imovine van Rusije.
NBS: Navodi da će centralnoj banci biti uvedene sankcije zbog Dina kartica - širenje panike
30.10.2025.•
6
Narodna banka Srbije saopštila je da je neosnovano širenje panike objava u medijima da su zbog plaćanja Dina karticom na pumpama NIS-a sankcije centralnoj banci "gotovo izvesne".
Poznato ko će kupiti Lukoil u Srbiji
30.10.2025.•
10
Kompanija Lukoil saopštila je da je s Gunvor grupom dogovorila prodaju celokupne svoje imovine u inostranstvu.
Frilenseri još danas imaju vremena da podnesu poresku prijavu - onda slede penali
30.10.2025.•
1
Frilenseri imaju rok do 30. oktobra da podnesu poreske prijave za treći kvartal u ovoj godini.
Najavljeno da Srbija dobija fabriku AI: Zašto baš naša zemlja i imamo li dovoljno stručnjaka?
30.10.2025.•
43
Dok se u Srbiji zatvaraju tradicionalne fabrike, najavljuje se otvaranje fabrike veštačke inteligencije.
Gde u EU je najskuplji i najjeftini gas, a gde struja?
30.10.2025.•
3
Cena gasa za domaćinstva u Evropskoj uniji u prvoj polovini ove godine pala je 8,1 odsto u odnosu na drugu polovinu 2024. godine.
Komentari 3
Dejan
Koliko sam ja primetio, država može da uvede zakon po kome je zabranjeno pešacima da noću nose crnu kesu za smeće, takođe država može da uvede zakon po kojem je žena psiholog psihološkinja, ali država ne može da uradi ništa povodom Imleka koji plati 50 dinara za litar punomasnog mleka, a onda nam prodaje litar obranog mleka za 150 dinara. Drago mi je da su nam prioriteti na mestu.
Milena iz Bolecha
Milos
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar