Visoke marže i na "kopije" brendova: Da li su proizvodi i dalje dostupni širem stanovništvu?
Popularnost privatne robne marke na trgovačkim policama godinama raste u Srbiji, a kriza u Ukrajini i pad kupovne moći dodatno su uticali na kupce i u Evropi kada je reč o ovim proizvodima.
Foto: Pixabay
Još pre početka pandemije tržišni udeo trgovačkih brendova dostizao je rekorde u devet najrazvijenijih evropskih zemalja, a istraživanja pokazuju da je 2017. udeo ovih proizvoda u ukupnoj trgovini iznosio oko 30 procenata, piše Politika.
Kada je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković prozvala trgovce da su neopravdano podigli marže, pojedini proizvođači postavili su pitanje poskupljenja proizvoda privatne robne marke na kojima trgovci takođe znatno zarađuju.
Kako je za Politiku rekao jedan od velikih prehrambenih proizvođača, marže na ovim proizvodima su takođe previsoke, a zarade ogromne, jer su troškovi neuporedivo manji nego u slučaju premijum robe.
"Ovi proizvodi koje su kupci ranije birali jer su imali niže cene i za trećinu, sada su se cenovno približili premijum robi ili brendovima. I dalje je to jeftinije, pa potrošači nastavljaju da kupuju, ali je zarada trgovaca neuporedivo veća", navodi on.
Proizvodi privatne robne marke su artikli pod imenom brenda trgovinskog lanca koji je po pravilu jeftiniji od proizvoda drugih proizvođača iz iste robne grupe.
Trgovci napominju da je cilj razvoja ovih proizvoda koji zauzimaju sve više prostora na policama dostupnost širem sloju stanovništva.
Ceo trend je nastao u zapadnoj Evropi pre više od tri decenije kao potreba uštede kućnog budžeta prosečnog kupca i mogućnost da veliki trgovinski lanci kontrolišu svoju prodaju i profit.
Danas gotovo da nema proizvoda koji nije dobio zamenu za poznate brendove, a najveća potražnja je za uljem, mlečnim proizvodima, mesnim prerađevinama, konzerviranim proizvodima, slatkišim, sokovima, kućnom hemijom i ostalim.
Svi trgovci koji posluju u Srbiji u svom asortimanu imaju na stotine robnih marki koje su jeftinija "kopija" brenda.
Razlog je upravo cena koja je niža zbog manjih troškova koji se ostvaruju tako što mali, a sve češće i veliki proizvođači rade za trgovačke lance i za njih proizvode robu pod imenom trgovačke robne marke.
S obzirom na to da trgovci brinu o transportu, plasmanu i marketingu, to snižava troškove proizvodnje i osetno smanjuje maloprodajne cene.
U trgovinskim lancima navode da oni, koji jednom kupe proizvod određene privatne robne marke, a zadovoljni su odnosom kvaliteta i cene, nastavljaju da ga kupuju.
U velikim trgovinskim lancima danas ovi proizvodi čine i do trećine ukupnog asotrimana, a zastupljenost na policama raste iz godine u godinu.
Od početka 2023. godine došlo je do rasta učešća privatnih robnih marki na većini evropskih tržišta.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Frilenseri do sutra imaju rok da plate prvu ratu poreza
29.04.2024.•
7
Frilenseri imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Nove akcize od 1. maja: Kod cene goriva sve moguće, ali ćemo sigurno piti skuplju kafu
28.04.2024.•
13
Od 1. maja važiće novi iznosi akciza usklađeni sa prošlogodišnjom inflacijom od 7,6 odsto.
Rusija zapretila "oštrim odgovorom" ako ruska imovina bude zaplenjena
28.04.2024.•
3
Rusija je zapretila Zapadu oštrim odgovorom u slučaju da zamrznuta ruska imovina bude zaplenjena.
Ziđin planira da poveća proizvodnju
28.04.2024.•
2
Ziđin planira da poveća godišnji kapacitet projekata u Boru i Majdanpeku na 450.000 tona bakra i 10 tona zlata.
"Obećan izvoz svinjskih glava, nožica, a nemamo svinja": Veliki dil sa Kinom pokušavan još od Tita
28.04.2024.•
19
Srbija i Kina potpisale su 17. oktobra prošle godine Sporazum o slobodnoj trgovini, tokom boravka srpske delegacije u Pekingu, u kojoj je bio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
7
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
5
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
5
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
9
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Komentari 3
Dejan
Koliko sam ja primetio, država može da uvede zakon po kome je zabranjeno pešacima da noću nose crnu kesu za smeće, takođe država može da uvede zakon po kojem je žena psiholog psihološkinja, ali država ne može da uradi ništa povodom Imleka koji plati 50 dinara za litar punomasnog mleka, a onda nam prodaje litar obranog mleka za 150 dinara. Drago mi je da su nam prioriteti na mestu.
Milena iz Bolecha
Milos
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar