Privrednici plaćaju više od 2.000 dažbina - kada će biti oslobođeni brojnih nameta?
Prošle su skoro dve godine otkako je napravljen registar neporeskih nameta i evidentirano više od 2.000 dažbina koje plaćaju građani i privreda.
Foto: Pixabay
Cilj je bio da ovaj registar Ministarstvo finansija pretvori u zvanični popis svih taksi i naknada i otvori put ka reformi neporeskih nameta i ukidanju parafiskala. Epilog je takav da i dalje nemamo javni registar, a ni broj taksi, naknada i parafiskala se nije smanjio.
S obzirom na to da je Ministarstvo finansija više puta ukazalo na kompleksnost uspostavljanja i održavanja registra neporeskih nameta, NALED sada predlaže alternativno rešenje koje je u skladu sa ciljevima Vlade, administrativno rasterećuje privredu i građane, a dugoročno omogućava ostvarivanje ciljeva reforme neporeskih nameta, kao što su veća predvidljivost poslovanja i smanjenje troškova.
"Predlažemo da se propiše obaveza organima da omoguće naplatu svih neporeskih nameta elektronskim putem na Portalu eUprava. Time bismo indirektno napravili popis jer bismo imali evidenciju i iznose svih dažbina, kao i formule po kojima je utvrđena njihova visina. S druge strane, građanima i privredi bi bila ostavljena mogućnost da ih plaćaju i u pošti ili banci", kaže programska direktorka NALED-a Jelena Bojović i dodaje da bi za uvođenje ovakve obaveze bilo potrebno izmeniti Zakon o budžetskom sistemu.
Kada je reč o regulisanju naplate neporeskih dažbina koje su u nadležnosti lokalnih samouprava, predlog NALED-a je da se propiše jedinstveni model Odluke o lokalnim administrativnim taksama za svih 145 gradova i opština koje imaju ovlašćenje da naplaćuju neporeske namete. Time bi se ujednačila praksa uvođenja i određivanja visine taksi, a lokalne samouprave ne bi time izgubile prihode dok bi građani i privreda dobili transparentnost i predvidljivost troškova s kojima se suočavaju.
"I treći predlog je da se podrži Republički sekretarijat za javne politike u daljem razvoju registra administrativnih postupaka i da se kroz taj registar svi postupci, kako za privredu tako i za građane, uvežu sa taksama ili naknadama koje moraju da se plate. Važno je da i ovaj registar bude povezan s Portalom eUprava i uslugom ePlati", dodaje Bojović.
Ekonomista Predrag Mitrović ocenjuje da svaki porez, direktno ili indirektno, utiče na poslovanje preduzeća i kreiranje privredne strukture, ali je ipak bitno izabrati onaj koji će u što manjoj meri narušavati uslove privređivanja, odnosno izabrati porez koji će što manje odudarati od sistema poslovanja u nenarušenom tržišnom ambijentu.
"Ako vlada za tu svrhu obezbeđuje novac putem javnog duga ili podizanjem poreza sa jedne strane stvara nova radna mesta, ali sa druge strane gubi isto toliko ili više radnih mesta. Ako vlada obezbeđuje novac putem zaduženja kod komercijalnih banaka - dobiće inflaciju. Inflacijom se na kratak rok mogu stvoriti nova radna mesta, ali inflacija sa sobom nosi druge i još veće posledice, od kojih je prva i neposredna - smanjenje realnih plata", objašnjava Mitrović.
On u svojoj analizi ističe da bi proširenje obuhvata poreskih obveznika, odnosno naplata iz izvora koji se trenutno ne koriste, suzbijanjem korupcije i sive ekonomije doprinelo smanjenju opterećenja na male zarade i rasterećenje fiskalnih obaveza privrednika i preduzetnika u Srbiji.
"Upravo zato fiskalna politika označava upotrebu fiskalnih prihoda i budžetskih rashoda koji moraju biti usaglašeni sa ciljevima i zadacima makroekonomske politike. Porezi menjaju odnos relativnih cena u ekonomiji i na taj način menjaju ponašanje privrednih subjekata. Utičući na ponašanje privrednih subjekata poreska politika direktno utiče na makroekonomske prilike u državi i stimuliše, odnosno destimuliše, pojedine makroekonomske agregate", ocenjuje Mitrović.
Prema njegovim rečima poreska politika mora zadovoljiti tri osnovna zahteva.
"Prvi je da je opterećenje optimalno i da ga poreski obveznik može platiti, zatim da porez plaćaju svi obveznici i da nema diskriminacije, i da poreska politika ima stimulativan karakter, kako bi poreski obveznici mogli ponovo investirati i stvarati nove prihode za sebe i državu", smatra Mitrović.
Ključna preporuka u svim analizama se odnosila na uspostavljanje javnog, elektronskog registra neporeskih dažbina (pre svega taksi) svih nivoa vlasti, uz poštovanje principa da nijedna dažbina ne može biti naplaćena ukoliko nije uneta u registar.
Broj neporeskih dažbina
Nameta u nadležnosti republičkog nivoa vlasti ima više više od 1.200, dok je nepoznat broj dažbina koje naplaćuju lokalne samouprave imajući u vidu da nisu sve odluke o lokalnim administrativnim taksama javno dostupne.
Među neporeskim dažbinama najbrojnije su takse (75 odsto ukupnog broja), iako čine samo 25 odsto ukupno naplaćenih prihoda. Tokom projekta izrađene su preporuke za ukidanje pojedinih taksi, smanjenje ili ujednačavanje njihove visine i izmenu naziva shodno njihovoj stvarnoj fiskalnoj prirodi, odnosno reklasifikovanje u poreze.
U neporeske dažbine na koje se privrednici žale spadaju i taksa na žalbu na rešenja Poreske uprave, kao i sudske takse i ostale takse koje nisu fiksne, nego se procentualno uvećavaju u zavisnosti od vrednosti spora ili vrednosti posla.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Frilenseri do utorka imaju rok da plate prvu ratu poreza
28.04.2024.•
0
Frilenseri u Srbiji imaju rok do utorka, 30. aprila da predaju poresku prijavu i plate porez za prvi kvartal 2024. godine.
Objavljen poreski kalendar za maj: Evo kad koje obaveze dospevaju
28.04.2024.•
0
Poreska uprava Srbije saopštila je poreski kalendar za maj, uz napomenu da se rok za obaveze koje dospevaju na neradni dan, pomeraju na prvi naredni radni dan.
Čile će narednih godina smanjiti broj radnih sati sa 45 na 40 nedeljno
28.04.2024.•
0
U Čileu je stupio na snagu zakon o postepenom smanjivanju radnih sati nedeljno sa sadašnjih 45 na 40 do 2028. godine.
"Srbija je zemlja fizičkog rada": U Srbiji se na poslu manje koriste kognitivne veštine
28.04.2024.•
3
U obavljanju teških fizičkih poslova u Srbiji najviše radnog vremena provode muškarci i žene srednjeg nivoa obrazovanja, starosti između 30 i 59 godina.
Grčka uvodi šestodnevnu radnu nedelju
28.04.2024.•
3
U julu se u Grčkoj uvodi šestodnevna radna nedelja.
Protest Italije zbog preuzimanja njene kompanije u Rusiji
27.04.2024.•
3
Italija je danas ambasadoru Rusije izrazila negodovanje zbog toga što je ruski energetski gigant Gasprom preuzeo kontrolu nad filijalom italijanskog Aristona, "Termo grupom".
Cene goriva u komšiluku: Gde se najviše isplati da napunite rezervoar i da li je u Srbiji najskuplje
27.04.2024.•
7
Šest vezanih neradnih dana tokom predstojećih prvomajskih i uskršnjih praznika idealna su prilika za kraće putovanje.
Podeljeni vaučeri najugroženijim gazdinstvima koja su pretrpela štetu u poplavama
26.04.2024.•
0
FAO i Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštili su da su završili distribuciju vaučera od po 66.000 dinara najugroženijim poljoprivrednim gazdinstvima koja su pretrpela štetu nakon poplava 2023.
Gubici Elektrodistribicije Srbije u 2023. bili milijardu dinara
26.04.2024.•
4
Elektroprivredu Srbije (EPS) je prošle godine imala rekordnu dobit 114,3 milijardi dinara.
Miruju i dizel i benzin
26.04.2024.•
5
Benzin i dizel će se u Srbiji od danas u 15 sati do 30. aprila, na pumpama prodavati po istim cenama.
EPS sarađuje sa USAID na projektu unapređenja energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora
26.04.2024.•
0
EPS je objavio da je sa projektom Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) "Bolja energija" potpisala Memorandum o razumevanju o saradnji na polju unapređenja energetske efikasnosti.
Češka kompanija postala jedini vlasnik firme "Knjaz Miloš"
25.04.2024.•
10
Mattoni 1873, najveći proizvođač mineralne vode i bezalkoholnih napitaka u Centralnoj Evropi, preuzeo je od kompanije PepsiCo manjinski udeo od 46,43 odsto u "Knjaz Milošu" iz Aranđelovca.
Momirović: "Ekspo 2027" će značajno uticati na razvoj tržišta nekretnina u Srbiji
25.04.2024.•
8
Ministar trgovine Tomislav Momirović ocenio je da će "Ekspo 2027" imati značajan uticaj na razvoj domaćeg tržišta nekretnina.
Građani u Turskoj bojkotuju restorane, kafiće i pekare zbog visokih cena
25.04.2024.•
13
Poslanici u Turskoj juče su u skupštini, pored toga što su odličivali o važnim zakonskim predlozima, na dnevnom redu imali i raspravu o tome kako da se zemlja izbori s velikim rastom cena.
Stočari: Kilogram žive prasadi 800 dinara, cena može i još da raste
24.04.2024.•
9
Cena kilograma živih prasića za sada se zaustavila na maksimalno 800 dinara, ali nije isključeno da će još rasti kako se približavaju 1. maj i Uskrs jer prasadi nema dovoljno u ponudi.
Penzioneri u Nemačkoj dobijaju povećanja penzija veća od inflacije
24.04.2024.•
2
Nemačka vlada odobrila je danas povećanje penzija od 4,57 odsto od letos, što je iznad tekuće stope inflacije.
Ako ne bude produžena uredba Vlade: Prestaje da se obračunava popust na struju
24.04.2024.•
5
Sa martovskim računima za struju istekao je rok za popuste koji su, prema uredbi Vlade Srbije, važili od 1. oktobra 2023. do 31. marta 2024. godine.
Penzije u maju će kasniti zbog praznika: Pogledajte kada će biti isplaćene
23.04.2024.•
18
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) objavio je novi kalendar isplata penzija, po kom se vidi da će penzije za april pristići kasnije, piše Danas.
Mali o Nacionalnom stadionu čija izgradnja kreće 1. maja: "Hoćemo da razvijamo jedan novi biznis"
23.04.2024.•
19
Kamen temeljac za izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona u Surčinu biće postavljen 1. maja, najavio je ponovo ministar finansija Siniša Mali.
Beogradski region najrazvijeniji - a dobio najviše novca za razvoj
23.04.2024.•
19
Najviše sredstava za podsticaj regionalnog razvoja u 2023. godini dobio je Beogradski region iako je najrazvijeniji u Srbiji.
Srbija daje Mongoliji 150.000 evra, a Bileći pola miliona evra pomoći
22.04.2024.•
13
Vlada Srbije uputiće Mongoliji 17,7 miliona dinara (nešto više od 150.000 evra) iz tekuće budžetske rezerve, na ime humanitarne pomoći za sanaciju posledica elementarne nepogode.
Komentari 9
B
Dejan
A
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar