
Prednosti i zamke kineskih investicija
Intenzivno kinesko finansiranje i izgradnja brojnih projekata širom globusa u poslednjih desetak godina izazvalo je pažnju svetske javnosti.

Foto: 021.rs
Reč je o afirmaciji geopolitičke zamisli "Jedan pojas, jedan put" kojom se najmnogoljudnija država tesno povezuje sa zemljama Bliskog Istoka, srednje Azije, Istočne i Srednje Evrope, te Afrike.
Procenjuje se da je Peking uložio više od 240 milijardi dolara, većinom u infrastrukturne projekte za kojima vape svi navedeni regioni. Silna ulaganja su praćena i naglašenijom orijentacijom Pekinga na zemlje u kojima ulaže.
Narogušeni konkurenti
Naravno da sve veće prisustvo Kine na najosetljivijim područjima nije ostalo nezapaženo. Najrazvijenije države su decenijama imale gotovo monopolsku poziciju u mnogim državama i narogušeno su dočekale snažnog konkurenta. Nije prošlo mnogo vremena a svetom je zavladala fama kako Kinezi pomoću intenzivnog kreditiranja zapravo ciljaju da dođu do vlasništva u stranim zemljama.
U pitanju su regioni sa mnogo izrazito siromašnih država u kojima su, pri tome, česti politički nemiri, pa i građanski ratovi. Tada, naravno, korisnik zapada u docnju, potom nemogućnost otplate kredita, te vremenom zajmodavac, Kina, navodno ide na naplatu duga preuzimanjem vlasništva.
Međutim, već duže vreme tekst dve izuzetno afirmisane istraživačice, profesorke sa elitnih američkih univerziteta "Džon Hopkins" i "Harvard", Debore Brotigem i Meg Ritmajr, prezentuje sasvim drugačiju sliku o kineskim kreditima. Ključan stav autorki je da u celom ovom finansijkom angažmanu Kina nikada nije ni pokušala da dugovanje naplati preuzimanjem vlasništva.
Naprotiv, uvek je spremna da pregovaranjem korisniku zajma uslove otplate učini prihvatljivijim. Pravi šok za zapadnu javnost bio je nalaz autorki da je prosečna kamata kod pozajmica privatnih zapadnih kreditora ovim zemljama 4,95, dok je kod kineskih banaka 2,7 odsto.
Luka u Šri Lanki
Američke profesorke ne idealizuju kinesko kreditiranje - krupnu zamerku vide u netransparentnosti ugovora. Međutim, ističu i bolje strane kineskog pristupa nedovoljno razvijenim državama.
Priča o navodnom kineskoj pomami za prirodnim bogatstvom drugih zemalja vezuje se uglavnom za slučaj luke Hambantota na jugu Šri Lanke. Vodeći američki mediji su godinama isticali kako je Peking iskoristio duži građanski rat u azijskoj državi i riskantno, usred rata, uložio u luku na jugu zemlje, tek nekoliko kilometara od glavnog morskog puta od Kine i dalekoistočnih država za Indiju, Bliski Istok, Afriku i Evropu.
Kako je Šri Lanka, zahvaćena unutrašnjim nemirima i sukobima, zapala u nemogućnost otplate kredita, Peking se odlučio da dug naplati preuzimanjem vlasništva. Međutim, široko lansirana priča o preuzimanju luke je gola propagnada, ceo slučaj je mnogo složeniji.
Svetski morski put
Šri Lanka je decenijama planirala da se veže za glavni morski put i što bolje poveže bezmalo sa celim svetom. Početkom veka, kanadska Agencija za međunarodni razvoj je na predlog vlade Šri Lanke uradila studiju isplativosti. Rezultat je bio veoma povoljan, ali kako je 2007. godine u državi još trajao građanski sukob, Indija i SAD, kojima se Šri Lanka obratila, odbile su da finansiraju izgradnju. Kanađani su računali na projekat, ali su odugovlačili, baš kao i nekoliko evropskih država.
Kineska "Eksim" banka je odmah prihvatila predlog i odobrila 307 miliona dolara kako bi se izgradila prva faza, deo luke za nekontejnerski prevoz. Šri Lanka je birala između dva načina otplate, fiksne kamate od 6,2 odsto ili promenljive kamate prema tržišnim uslovima. Kako su u to vreme rasle kamate, domaćin se odlučio za fiksno opterećenje. Na tenderu za izvođača, pobeđuje poznata građevinska firma "Kina harpou". U roku od dve godine završena je prva faza luke.
Građanski sukobi
U međuvremenu, situacija u državi se primirila i vlast je 2010. godine za potrebe budžeta emitovala obveznice uz kamatu od 8,25 odsto. Pokazaće se da je to bio promašaj za sva vremena. To, pak, nije bio i jedini sporan potez Šri Lanke. Umesto da, kako su predlagali konsultanti, sačeka prve veće prihode od nekontejnerskog saobraćaja, država odlučuje da odmah uloži i u izgradnju kontejnerskog segmenta luke. Od "Eksim banke" pozajmljuje 710 miliona dolara uz dva odsto prinosa.
Problem nastaje kada na izborima prilično neočekivano pobeđuje opozicioni kandidat. Smena je praćena novim građanskim sukobom koji se relativno brzo okončava. Međutim, radovi na kontejnerskom segmentu luka delimično ostaju nedovršeni, a država dodatno pada u nevolje. Ne može da vraća kredite i nova vlast stalno ističe da je razlog nedovršenost kapaciteta i stoga znatno manji promet kontejnerskog tereta nego što se predviđao.
Lokalna vlast shvata da mora da nađe veštijeg upravljača lukom i pronalazi ga u kineskoj kompaniji koja luku iznajmljuje na 99 godina za 1,3 milijarde dolara. Novac, međutim, nije iskorišćen da se vrati dug banci, već je usmeren na jačanje deviznih rezervi.
Kredit služi razvoju
Država, međutim, ne može da otplaćuje pristižuće rate i stalno ističe da je razlog upravo lučki dug mada čini tek pet odsto ukupnog državnog zaduženja. Više nego smelo emitovane obveznice čine oko 43 odsto ukupnog državnog duga i osnovni su uzročnik nedaća, ističu autorke.
Prednost aranžmana sa najbrojnijom državom je u kineskom shvatanju da krediti služe razvoju, pogotovo kada je reč siromašnim državama i regijama. Stoga su i uslove prilagodili dugoročnim investicijama, a uspeli su i da izgrade građevinske i tehnološke firme sposobne da urade i najsloženiji objekat.
Tako je među 100 najboljih građevinskih firmi do pre dve decenije bilo tek dve kineske, a sada ih je čak 37. Slično je i sa firmama za proizvodnju najsloženijih prevoznih i transportnih sredstava neophodnih pri velikim radovima. Takav pristup čini Kinu kompletnim partnerom pri velikim ulaganjima. Možda je i najveća podrška Kine sopstvenom nastupu na projektu "Svileni put" odluka da oslobodi carine uvoz robe iz 12 najsiromašnijih zemalja.
Jedni opraštaju, drugi tlače
Autorke su utvrdile i da je samo u poslednjih pet godina Kina oprostila 23 manje pozajmice afričkim država, vrednosti od 3,8 milijardi dolara, dok je prestrukturirala pedesetak kredita ukupne vrednosti 125 milijardi dolara, tako da će otplatom po novim uslovima korisnici na kamate platiti čak 14,5 milijardi dolara manje nego što je bilo predviđeno prvobitnim ugovorima.
Sa druge strane, postoje zaista teško shvatljivi dugovi koji opterećuju države ovog područja. Nigeriju opterećuje obaveza prema zapadnom kreditoru od 4,5 milijardi dolara, od čega je manje od trećine pozajmica; sve ostalo su kamate. Još je čudniji kredit Kuvajta Sudanu od 130 miliona usled nevraćanja narastao na čak 3,3 milijarde dolara! Međutim, o ovakvim gafovima se ne priča po svetskim medijima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Komentari 3
Б
Како Кина може да даје зајмове с мањом каматом и да чак опрашта дугове? Може зато што су паре које позајмљује резултат трговинског суфицита који има са САД и чињенице да САД креирају доларе као да сутра не постоји. Боље да их уложи као зајмове него да сутра постану безвредни.
Кина није идеална и зато треба схватити да они виде друге земље као сличне себи. У Кини власт доноси кључне одлуке након консултација са експертима, без јавне расправе, спроводи их строго, а преступнике кажњава сурово. Зато није реално очекивати да кинеске компаније покажу саме од себе свест о, нпр. еколошким проблемима. Треба доносити и строго примењивати прописе.
Anonimus
Dušan Savić
Šri Lanka su ispali idioti jer su sami hteli da prave nešto što nemože da se isplati. Ko im je kriv.
Evo ja sam išao prošle nedelje da vidim kredit za energetsku efikasnost 18% ej bre???
Tako da ideš ko ti sake bolje uslove a ne ko ti je "prijatelj "
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar