
Prednosti i zamke kineskih investicija
Intenzivno kinesko finansiranje i izgradnja brojnih projekata širom globusa u poslednjih desetak godina izazvalo je pažnju svetske javnosti.

Foto: 021.rs
Reč je o afirmaciji geopolitičke zamisli "Jedan pojas, jedan put" kojom se najmnogoljudnija država tesno povezuje sa zemljama Bliskog Istoka, srednje Azije, Istočne i Srednje Evrope, te Afrike.
Procenjuje se da je Peking uložio više od 240 milijardi dolara, većinom u infrastrukturne projekte za kojima vape svi navedeni regioni. Silna ulaganja su praćena i naglašenijom orijentacijom Pekinga na zemlje u kojima ulaže.
Narogušeni konkurenti
Naravno da sve veće prisustvo Kine na najosetljivijim područjima nije ostalo nezapaženo. Najrazvijenije države su decenijama imale gotovo monopolsku poziciju u mnogim državama i narogušeno su dočekale snažnog konkurenta. Nije prošlo mnogo vremena a svetom je zavladala fama kako Kinezi pomoću intenzivnog kreditiranja zapravo ciljaju da dođu do vlasništva u stranim zemljama.
U pitanju su regioni sa mnogo izrazito siromašnih država u kojima su, pri tome, česti politički nemiri, pa i građanski ratovi. Tada, naravno, korisnik zapada u docnju, potom nemogućnost otplate kredita, te vremenom zajmodavac, Kina, navodno ide na naplatu duga preuzimanjem vlasništva.
Međutim, već duže vreme tekst dve izuzetno afirmisane istraživačice, profesorke sa elitnih američkih univerziteta "Džon Hopkins" i "Harvard", Debore Brotigem i Meg Ritmajr, prezentuje sasvim drugačiju sliku o kineskim kreditima. Ključan stav autorki je da u celom ovom finansijkom angažmanu Kina nikada nije ni pokušala da dugovanje naplati preuzimanjem vlasništva.
Naprotiv, uvek je spremna da pregovaranjem korisniku zajma uslove otplate učini prihvatljivijim. Pravi šok za zapadnu javnost bio je nalaz autorki da je prosečna kamata kod pozajmica privatnih zapadnih kreditora ovim zemljama 4,95, dok je kod kineskih banaka 2,7 odsto.
Luka u Šri Lanki
Američke profesorke ne idealizuju kinesko kreditiranje - krupnu zamerku vide u netransparentnosti ugovora. Međutim, ističu i bolje strane kineskog pristupa nedovoljno razvijenim državama.
Priča o navodnom kineskoj pomami za prirodnim bogatstvom drugih zemalja vezuje se uglavnom za slučaj luke Hambantota na jugu Šri Lanke. Vodeći američki mediji su godinama isticali kako je Peking iskoristio duži građanski rat u azijskoj državi i riskantno, usred rata, uložio u luku na jugu zemlje, tek nekoliko kilometara od glavnog morskog puta od Kine i dalekoistočnih država za Indiju, Bliski Istok, Afriku i Evropu.
Kako je Šri Lanka, zahvaćena unutrašnjim nemirima i sukobima, zapala u nemogućnost otplate kredita, Peking se odlučio da dug naplati preuzimanjem vlasništva. Međutim, široko lansirana priča o preuzimanju luke je gola propagnada, ceo slučaj je mnogo složeniji.
Svetski morski put
Šri Lanka je decenijama planirala da se veže za glavni morski put i što bolje poveže bezmalo sa celim svetom. Početkom veka, kanadska Agencija za međunarodni razvoj je na predlog vlade Šri Lanke uradila studiju isplativosti. Rezultat je bio veoma povoljan, ali kako je 2007. godine u državi još trajao građanski sukob, Indija i SAD, kojima se Šri Lanka obratila, odbile su da finansiraju izgradnju. Kanađani su računali na projekat, ali su odugovlačili, baš kao i nekoliko evropskih država.
Kineska "Eksim" banka je odmah prihvatila predlog i odobrila 307 miliona dolara kako bi se izgradila prva faza, deo luke za nekontejnerski prevoz. Šri Lanka je birala između dva načina otplate, fiksne kamate od 6,2 odsto ili promenljive kamate prema tržišnim uslovima. Kako su u to vreme rasle kamate, domaćin se odlučio za fiksno opterećenje. Na tenderu za izvođača, pobeđuje poznata građevinska firma "Kina harpou". U roku od dve godine završena je prva faza luke.
Građanski sukobi
U međuvremenu, situacija u državi se primirila i vlast je 2010. godine za potrebe budžeta emitovala obveznice uz kamatu od 8,25 odsto. Pokazaće se da je to bio promašaj za sva vremena. To, pak, nije bio i jedini sporan potez Šri Lanke. Umesto da, kako su predlagali konsultanti, sačeka prve veće prihode od nekontejnerskog saobraćaja, država odlučuje da odmah uloži i u izgradnju kontejnerskog segmenta luke. Od "Eksim banke" pozajmljuje 710 miliona dolara uz dva odsto prinosa.
Problem nastaje kada na izborima prilično neočekivano pobeđuje opozicioni kandidat. Smena je praćena novim građanskim sukobom koji se relativno brzo okončava. Međutim, radovi na kontejnerskom segmentu luka delimično ostaju nedovršeni, a država dodatno pada u nevolje. Ne može da vraća kredite i nova vlast stalno ističe da je razlog nedovršenost kapaciteta i stoga znatno manji promet kontejnerskog tereta nego što se predviđao.
Lokalna vlast shvata da mora da nađe veštijeg upravljača lukom i pronalazi ga u kineskoj kompaniji koja luku iznajmljuje na 99 godina za 1,3 milijarde dolara. Novac, međutim, nije iskorišćen da se vrati dug banci, već je usmeren na jačanje deviznih rezervi.
Kredit služi razvoju
Država, međutim, ne može da otplaćuje pristižuće rate i stalno ističe da je razlog upravo lučki dug mada čini tek pet odsto ukupnog državnog zaduženja. Više nego smelo emitovane obveznice čine oko 43 odsto ukupnog državnog duga i osnovni su uzročnik nedaća, ističu autorke.
Prednost aranžmana sa najbrojnijom državom je u kineskom shvatanju da krediti služe razvoju, pogotovo kada je reč siromašnim državama i regijama. Stoga su i uslove prilagodili dugoročnim investicijama, a uspeli su i da izgrade građevinske i tehnološke firme sposobne da urade i najsloženiji objekat.
Tako je među 100 najboljih građevinskih firmi do pre dve decenije bilo tek dve kineske, a sada ih je čak 37. Slično je i sa firmama za proizvodnju najsloženijih prevoznih i transportnih sredstava neophodnih pri velikim radovima. Takav pristup čini Kinu kompletnim partnerom pri velikim ulaganjima. Možda je i najveća podrška Kine sopstvenom nastupu na projektu "Svileni put" odluka da oslobodi carine uvoz robe iz 12 najsiromašnijih zemalja.
Jedni opraštaju, drugi tlače
Autorke su utvrdile i da je samo u poslednjih pet godina Kina oprostila 23 manje pozajmice afričkim država, vrednosti od 3,8 milijardi dolara, dok je prestrukturirala pedesetak kredita ukupne vrednosti 125 milijardi dolara, tako da će otplatom po novim uslovima korisnici na kamate platiti čak 14,5 milijardi dolara manje nego što je bilo predviđeno prvobitnim ugovorima.
Sa druge strane, postoje zaista teško shvatljivi dugovi koji opterećuju države ovog područja. Nigeriju opterećuje obaveza prema zapadnom kreditoru od 4,5 milijardi dolara, od čega je manje od trećine pozajmica; sve ostalo su kamate. Još je čudniji kredit Kuvajta Sudanu od 130 miliona usled nevraćanja narastao na čak 3,3 milijarde dolara! Međutim, o ovakvim gafovima se ne priča po svetskim medijima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
0
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
45
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
23
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Umesto preko trezora: Građani će račune za struju plaćati na račun banke biznismena bliskog SNS-u
14.07.2025.•
75
Elektroprivreda Srbije je u junskom računu za struju obavestila korisnike da se od narednog meseca menja račun za uplatu, umesto dosadašnjeg trezorskog računa, uplate će se vršiti na tekući račun Alta banke.
Letnji dani, zimske brige: Građani već nabavljaju ogrev
13.07.2025.•
1
U jeku letnjih žega povećana je potražnja za ogrevnim drvetom.
O zatvaranju fabrika u Srbiji: "Očekivano s obzirom da taktiku vlasti"
13.07.2025.•
10
Očekivano, kako zbog krize u automobilskoj industriji i ekonomiji EU, tako i zbog sulude ekonomske politike naše vlasti, neke su od ocena sagovornika Danasa povodom sve češćih zatvaranja fabrika i otpuštanja radnika.
Koji put vodi do veće zarade: Fakultet ili zanat?
13.07.2025.•
43
Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.
NBS se zadužila tri milijarde evra na repo tržištu po izuzetno visokim kamatama
13.07.2025.•
5
Narodna banka Srbije se na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu.
Mogu li stranci dobiti stambeni kredit u Srbiji?
13.07.2025.•
1
Kupovina nekretnine u Srbiji, naročito kada se finansira kreditom, predstavlja veliki korak u životu, bilo da je reč o povratnicima iz dijaspore ili stranim državljanima koji žele da stvore dom u našoj zemlji.
Međugodišnja inflacija u junu iznosila 4,6 odsto
11.07.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 4,6 odsto, a mesečna 0,9 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Cene nafte skaču dok se čeka Trampova važna izjava o Rusiji
11.07.2025.•
1
Cene američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) porasle su danas na iznad 68 dolara po barelu.
U Nemačkoj i dalje raste broj preduzeća u bankrotu
11.07.2025.•
0
Nadležnim sudovima u Nemačkoj u junu je prijavljeno 2,4 odsto više bankrota preduzeća nego 12 meseci ranije, saopštio je Nemački statistički zavod (Destatis), na osnovu preliminarnih podataka.
NBS: Bruto devizne rezerve uvećane na 27,4 milijarde evra u junu
11.07.2025.•
2
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su bruto devizne rezerve centralne banka na kraju juna ove godine bile na nivou od 27,4 miliajrde evra, što je bilo 4,7 miliona evra više nego na kraju maja.
Objavljene nove cene goriva
11.07.2025.•
9
Nove cene goriva koje će važiti od 15 časova su objavljene.
Ugostiteljske usluge poskupele za više od devet odsto, najmanja poskupljenja u Vojvodini
11.07.2025.•
4
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine.
Završena obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal
11.07.2025.•
0
Obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal ove godine je završena.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
10.07.2025.•
1
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne na 4,5 dsto i kreditne olakšice na sedam odsto.
Ferrero kupuje Kellogg za tri milijarde dolara
10.07.2025.•
0
Italijanska kompanija Ferrero, koja stoji brendova Ferrero Rocher i Nutella, približava se dogovoru o kupovini kompanije WK Kellogg za oko tri milijarde dolara.
Tramp od 1. avgusta uvodi carine od 50 odsto na bakar
10.07.2025.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je od 1. avgusta carine od 50 odsto na bakar, kako bi zaštitio domaću proizvodnju sirovine, prenosi Rojters.
Spoljni dug Srbije skoro 50 milijardi evra: Evo kome država najviše duguje
10.07.2025.•
29
Javni dug Srbije je na kraju maja ove godine bio 38,8 milijardi evra i iznosio je 44 odsto BDP-a, poslednji su podaci Ministarstva finansija.
Nvidia postala prva firma sa tržišnom vrednošću od četiri biliona dolara
10.07.2025.•
2
Tehnološki gigant Nvidia postao je prva kompanija u istoriji koja je dostigla tržišnu kapitalizaciju od četiri biliona dolara, nakon što je vrednost njenih akcija porasla za 2,8 odsto na 164,42 dolara.
Komentari 3
Б
Како Кина може да даје зајмове с мањом каматом и да чак опрашта дугове? Може зато што су паре које позајмљује резултат трговинског суфицита који има са САД и чињенице да САД креирају доларе као да сутра не постоји. Боље да их уложи као зајмове него да сутра постану безвредни.
Кина није идеална и зато треба схватити да они виде друге земље као сличне себи. У Кини власт доноси кључне одлуке након консултација са експертима, без јавне расправе, спроводи их строго, а преступнике кажњава сурово. Зато није реално очекивати да кинеске компаније покажу саме од себе свест о, нпр. еколошким проблемима. Треба доносити и строго примењивати прописе.
Anonimus
Dušan Savić
Šri Lanka su ispali idioti jer su sami hteli da prave nešto što nemože da se isplati. Ko im je kriv.
Evo ja sam išao prošle nedelje da vidim kredit za energetsku efikasnost 18% ej bre???
Tako da ideš ko ti sake bolje uslove a ne ko ti je "prijatelj "
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar