
Prednosti i zamke kineskih investicija
Intenzivno kinesko finansiranje i izgradnja brojnih projekata širom globusa u poslednjih desetak godina izazvalo je pažnju svetske javnosti.

Foto: 021.rs
Reč je o afirmaciji geopolitičke zamisli "Jedan pojas, jedan put" kojom se najmnogoljudnija država tesno povezuje sa zemljama Bliskog Istoka, srednje Azije, Istočne i Srednje Evrope, te Afrike.
Procenjuje se da je Peking uložio više od 240 milijardi dolara, većinom u infrastrukturne projekte za kojima vape svi navedeni regioni. Silna ulaganja su praćena i naglašenijom orijentacijom Pekinga na zemlje u kojima ulaže.
Narogušeni konkurenti
Naravno da sve veće prisustvo Kine na najosetljivijim područjima nije ostalo nezapaženo. Najrazvijenije države su decenijama imale gotovo monopolsku poziciju u mnogim državama i narogušeno su dočekale snažnog konkurenta. Nije prošlo mnogo vremena a svetom je zavladala fama kako Kinezi pomoću intenzivnog kreditiranja zapravo ciljaju da dođu do vlasništva u stranim zemljama.
U pitanju su regioni sa mnogo izrazito siromašnih država u kojima su, pri tome, česti politički nemiri, pa i građanski ratovi. Tada, naravno, korisnik zapada u docnju, potom nemogućnost otplate kredita, te vremenom zajmodavac, Kina, navodno ide na naplatu duga preuzimanjem vlasništva.
Međutim, već duže vreme tekst dve izuzetno afirmisane istraživačice, profesorke sa elitnih američkih univerziteta "Džon Hopkins" i "Harvard", Debore Brotigem i Meg Ritmajr, prezentuje sasvim drugačiju sliku o kineskim kreditima. Ključan stav autorki je da u celom ovom finansijkom angažmanu Kina nikada nije ni pokušala da dugovanje naplati preuzimanjem vlasništva.
Naprotiv, uvek je spremna da pregovaranjem korisniku zajma uslove otplate učini prihvatljivijim. Pravi šok za zapadnu javnost bio je nalaz autorki da je prosečna kamata kod pozajmica privatnih zapadnih kreditora ovim zemljama 4,95, dok je kod kineskih banaka 2,7 odsto.
Luka u Šri Lanki
Američke profesorke ne idealizuju kinesko kreditiranje - krupnu zamerku vide u netransparentnosti ugovora. Međutim, ističu i bolje strane kineskog pristupa nedovoljno razvijenim državama.
Priča o navodnom kineskoj pomami za prirodnim bogatstvom drugih zemalja vezuje se uglavnom za slučaj luke Hambantota na jugu Šri Lanke. Vodeći američki mediji su godinama isticali kako je Peking iskoristio duži građanski rat u azijskoj državi i riskantno, usred rata, uložio u luku na jugu zemlje, tek nekoliko kilometara od glavnog morskog puta od Kine i dalekoistočnih država za Indiju, Bliski Istok, Afriku i Evropu.
Kako je Šri Lanka, zahvaćena unutrašnjim nemirima i sukobima, zapala u nemogućnost otplate kredita, Peking se odlučio da dug naplati preuzimanjem vlasništva. Međutim, široko lansirana priča o preuzimanju luke je gola propagnada, ceo slučaj je mnogo složeniji.
Svetski morski put
Šri Lanka je decenijama planirala da se veže za glavni morski put i što bolje poveže bezmalo sa celim svetom. Početkom veka, kanadska Agencija za međunarodni razvoj je na predlog vlade Šri Lanke uradila studiju isplativosti. Rezultat je bio veoma povoljan, ali kako je 2007. godine u državi još trajao građanski sukob, Indija i SAD, kojima se Šri Lanka obratila, odbile su da finansiraju izgradnju. Kanađani su računali na projekat, ali su odugovlačili, baš kao i nekoliko evropskih država.
Kineska "Eksim" banka je odmah prihvatila predlog i odobrila 307 miliona dolara kako bi se izgradila prva faza, deo luke za nekontejnerski prevoz. Šri Lanka je birala između dva načina otplate, fiksne kamate od 6,2 odsto ili promenljive kamate prema tržišnim uslovima. Kako su u to vreme rasle kamate, domaćin se odlučio za fiksno opterećenje. Na tenderu za izvođača, pobeđuje poznata građevinska firma "Kina harpou". U roku od dve godine završena je prva faza luke.
Građanski sukobi
U međuvremenu, situacija u državi se primirila i vlast je 2010. godine za potrebe budžeta emitovala obveznice uz kamatu od 8,25 odsto. Pokazaće se da je to bio promašaj za sva vremena. To, pak, nije bio i jedini sporan potez Šri Lanke. Umesto da, kako su predlagali konsultanti, sačeka prve veće prihode od nekontejnerskog saobraćaja, država odlučuje da odmah uloži i u izgradnju kontejnerskog segmenta luke. Od "Eksim banke" pozajmljuje 710 miliona dolara uz dva odsto prinosa.
Problem nastaje kada na izborima prilično neočekivano pobeđuje opozicioni kandidat. Smena je praćena novim građanskim sukobom koji se relativno brzo okončava. Međutim, radovi na kontejnerskom segmentu luka delimično ostaju nedovršeni, a država dodatno pada u nevolje. Ne može da vraća kredite i nova vlast stalno ističe da je razlog nedovršenost kapaciteta i stoga znatno manji promet kontejnerskog tereta nego što se predviđao.
Lokalna vlast shvata da mora da nađe veštijeg upravljača lukom i pronalazi ga u kineskoj kompaniji koja luku iznajmljuje na 99 godina za 1,3 milijarde dolara. Novac, međutim, nije iskorišćen da se vrati dug banci, već je usmeren na jačanje deviznih rezervi.
Kredit služi razvoju
Država, međutim, ne može da otplaćuje pristižuće rate i stalno ističe da je razlog upravo lučki dug mada čini tek pet odsto ukupnog državnog zaduženja. Više nego smelo emitovane obveznice čine oko 43 odsto ukupnog državnog duga i osnovni su uzročnik nedaća, ističu autorke.
Prednost aranžmana sa najbrojnijom državom je u kineskom shvatanju da krediti služe razvoju, pogotovo kada je reč siromašnim državama i regijama. Stoga su i uslove prilagodili dugoročnim investicijama, a uspeli su i da izgrade građevinske i tehnološke firme sposobne da urade i najsloženiji objekat.
Tako je među 100 najboljih građevinskih firmi do pre dve decenije bilo tek dve kineske, a sada ih je čak 37. Slično je i sa firmama za proizvodnju najsloženijih prevoznih i transportnih sredstava neophodnih pri velikim radovima. Takav pristup čini Kinu kompletnim partnerom pri velikim ulaganjima. Možda je i najveća podrška Kine sopstvenom nastupu na projektu "Svileni put" odluka da oslobodi carine uvoz robe iz 12 najsiromašnijih zemalja.
Jedni opraštaju, drugi tlače
Autorke su utvrdile i da je samo u poslednjih pet godina Kina oprostila 23 manje pozajmice afričkim država, vrednosti od 3,8 milijardi dolara, dok je prestrukturirala pedesetak kredita ukupne vrednosti 125 milijardi dolara, tako da će otplatom po novim uslovima korisnici na kamate platiti čak 14,5 milijardi dolara manje nego što je bilo predviđeno prvobitnim ugovorima.
Sa druge strane, postoje zaista teško shvatljivi dugovi koji opterećuju države ovog područja. Nigeriju opterećuje obaveza prema zapadnom kreditoru od 4,5 milijardi dolara, od čega je manje od trećine pozajmica; sve ostalo su kamate. Još je čudniji kredit Kuvajta Sudanu od 130 miliona usled nevraćanja narastao na čak 3,3 milijarde dolara! Međutim, o ovakvim gafovima se ne priča po svetskim medijima.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo: Pratimo kretanje cena u trgovinskim lancima, kao i primedbe građana
01.09.2025.•
6
Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine će danas i sutra nadgledati cene u trgovinskim lancima i usklađivanje sa Uredbom o ograničenju marži i ispratiti sve primedbe i opažanja građana.
Ograničene marže - populistički, ali neophodan potez
01.09.2025.•
41
Republička vlast je 24. avgusta najavila uredbu kojom od 1. septembra ograničava trgovačke marže na 20 odsto.
Srbija korak bliže uvođenju 5G mreže: Raspisan prvi oglas za prodaju frekvencija
01.09.2025.•
8
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) objavilo je javni oglas za aukciju frekvencija za 5G mrežu.
Ministarstvo: Trećina objekata nije ispunila uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže biljna ulja
31.08.2025.•
4
Ministarstvo poljoprivrede utvrdilo je da skoro trećina objekata koji posluju hranom nije u potpunosti poštovala propisane uslove u vezi sa prozvodima koji sadrže palmino ulje ili druga biljna ulja.
Zašto pošiljke iz Srbije ne idu za SAD: Naša zemlja među više od 25 onih koje su stopirale isporuke
31.08.2025.•
7
Slanje paketa iz Srbije u SAD privremeno je obustavljeno, a razlog je nova američka carinska politika.
Prodaja Teslinih vozila u Evropi pala za 40 odsto, a kineski BYD porasla 225 odsto
31.08.2025.•
1
Američki proizvođač električnih automobila Tesla je u julu zabeležio sedmi uzastopni mesec pada prodaje svojih vozila u Evropi.
Nije loše znati: Kako se dokazuje poreklo novca?
31.08.2025.•
11
Zamislite situaciju: godinama ste štedeli, prodali ste nekretninu u inostranstvu ili ste možda primili nasledstvo. Sada želite da tim novcem kupite stan.
Ford opozvao vozila: Problemi sa kočionim sistemom, zadnjim svetlima i vazdušnim jastukom
31.08.2025.•
0
Američki proizvođač automobila Ford opozvao je skoro 500.000 vozila u SAD zbog problema sa kočionim sistemom, saopštila je tamošnja Nacionalna uprava za bezbednost saobraćaja (NHTSA).
Ministarka trgovine: Snižene cene i do 12.000 proizvoda, od ponedeljka
30.08.2025.•
14
Od ponedeljka 1. septembra na snagu stupa vladina Uredba o ograničavanju cena trgovinskih marži na 20 odsto.
Bogatiji nego ikad: Kako Tramp zarađuje iz Bele kuće
30.08.2025.•
2
Američki predsednik Donald Tramp od početka svog drugog mandata uložio je ogroman novac u različite sektore. Kritičari mu zameraju da koristi svoj položaj – i to prilično otvoreno – kako bi uvećao lično bogatstvo.
Guverner FED-a kaže da očekuje smanjenje kamata
30.08.2025.•
0
Guverner američkih Federalnih rezervi Kristofer Voler izjavio je da želi da počne sa smanjenjem kamatnih stopa u SAD sledećeg meseca.
Spoljnotrgovinska razmena Srbije za sedam meseci viša za 9,5 odsto
29.08.2025.•
2
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije za period januar-jul ove godine iznosila je 43,7 milijardi evra, što je rast od 9,5 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Objavljene nove cene goriva
29.08.2025.•
10
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Vlada menja uredbu o maržama i pre nego što je zaživela, kažu da trgovci pritiskaju proizvođače
29.08.2025.•
12
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević najavila je da će Vlada Srbije danas korigovati uredbu o ograničavanju marži.
Vučić: Penzije od decembra veće 12 odsto
28.08.2025.•
55
Penzije će od decembra biti uvećane 12 odsto, najavio je večeras predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
EPS: Preduzetnici i mala preduzeća plaćaće struju po istim cenama kao građani
28.08.2025.•
1
Preduzetnici, mala i mikro preduzeća moći će od 1. oktobra da zaključe ugovor o garantovanom snabdevanju električnom energijom, saopštila je Elektroprivreda Srbije.
Data saglasnost: Skuplja struja od 1. oktobra za 6,6 odsto
28.08.2025.•
15
Na zahtev Elektroprivrede Srbije, Savet Agencije za energetiku je na današnjoj sednici dao saglasnost na odluku o ceni električne energije za garantovano snabdevanje koje će se primenjivati od 1. oktobra.
NBS upozorava građane na beogradsku "modernu banku": Nema dozvolu za rad
28.08.2025.•
6
Narodna banka Srbije upozorila je građane da se ne zadužuju kod privrednih društava koja se neovlašćeno bave poslovima odobravanja kredita i da ne ostavljaju podatke o svojim platnim karticama.
Tramp udvostručio carine na uvoz iz Indije
27.08.2025.•
1
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp udvostručio je danas carine na uvoz iz Indije, čime one sada iznose 50 odsto i time naneo ozbiljan udarac odnosima Vašingtona i Nju Delhija.
Marković: Za one koji uđu u crvenu zonu struja će u proseku poskupeti od 14 do 33 odsto
27.08.2025.•
15
Električna energija će od 1. oktobra poskupeti sedam odsto za građane čija je potrošnja do 1.200 kWh.
Privredna komora: Trgovci sa ministrima postigli dogovor o ograničavanju marži
27.08.2025.•
5
U Privrednoj komori Srbije danas je, povodom donošenja uredbe o ograničavanju trgovačkih marži, održan drugi sastanak predstavnika 26 trgovinskih lanaca sa ministrima finansija i trgovine.
Komentari 3
Б
Како Кина може да даје зајмове с мањом каматом и да чак опрашта дугове? Може зато што су паре које позајмљује резултат трговинског суфицита који има са САД и чињенице да САД креирају доларе као да сутра не постоји. Боље да их уложи као зајмове него да сутра постану безвредни.
Кина није идеална и зато треба схватити да они виде друге земље као сличне себи. У Кини власт доноси кључне одлуке након консултација са експертима, без јавне расправе, спроводи их строго, а преступнике кажњава сурово. Зато није реално очекивати да кинеске компаније покажу саме од себе свест о, нпр. еколошким проблемима. Треба доносити и строго примењивати прописе.
Anonimus
Dušan Savić
Šri Lanka su ispali idioti jer su sami hteli da prave nešto što nemože da se isplati. Ko im je kriv.
Evo ja sam išao prošle nedelje da vidim kredit za energetsku efikasnost 18% ej bre???
Tako da ideš ko ti sake bolje uslove a ne ko ti je "prijatelj "
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar