Mikroplastika i mozak: Moguća veza sa demencijom
Mikroplastika u ljudskom organizmu mogla bi da ima mnogo dublji uticaj na zdravlje nego što se do sada mislilo.
Foto: Pixabay
Ovo su rezultati nedavno objavljenog naučnog rada u prestižnom časopisu "The American Journal of Pathology", prenosi RTS.
Autorka rada, dr Elejn Bearer, patološkinja i neuronaučnica sa Univerziteta u Novom Meksiku, ukazuje na moguću vezu između prisustva mikroplastike u mozgu i razvoja vaskularne demencije – bolesti koja nastaje usled oštećenja moždanih krvnih sudova.
Dr Bearer je u svom radu o ulozi vaskularnih faktora u nastanku kognitivnih poremećaja analizirala više prethodnih studija kao i mikroskopske snimke moždanog tkiva ljudi koji su preminuli sa dijagnozom demencije.
Njena analiza pokazala je da mozak ovih osoba sadrži znatno više mikroplastike nego mozak ljudi bez kognitivnih poremećaja. Ta zapažanja otvaraju nova pitanja o tome kako zagađenje plastikom može uticati na funkcionisanje ljudskog mozga.
"Nanoplastika u mozgu predstavlja novog igrača u neuropatologiji. Naše razumevanje Alchajmerove bolesti i drugih demencija mora se preispitati u svetlu ovih otkrića", kaže dr Bearer.
Šta je vaskularna demencija?
Vaskularna demencija nastaje kada smanjen protok krvi ošteti moždane ćelije, što dovodi do gubitka pamćenja, konfuzije i problema sa mišljenjem.
Obično je posledica mikroskopskih moždanih udara ili očvršćavanja sitnih krvnih sudova.
Iako je drugi najčešći tip demencije posle Alchajmerove bolesti, o njoj se i dalje malo zna. Dr Bearer predlaže novu klasifikaciju vaskularne demencije, zasnovanu na različitim tipovima oštećenja moždanih sudova, i smatra da bi čestice mikroplastike mogle da pokrenu ili ubrzaju te procese.
Nova klasifikacija i potencijalna uloga mikroplastike
Mikroplastika su sitne čestice manje od pet milimetara, a nanoplastika je još manja - manja od jednog mikrometra.
Danas se ove čestice nalaze svuda: u vazduhu, vodi, morskim plodovima, pa čak i u ljudskoj krvi, jetri i placenti.
Studija objavljena u "Nature Medicine" 2024. godine pokazala je da je koncentracija mikroplastike u ljudskom mozgu veća nego u jetri ili bubrezima.
Najčešći pronađeni polimer bio je polietilen – isti materijal od koga se prave plastične kese i ambalaže.
Naučnici smatraju da čestice mikroplastike mogu proći kroz krvno-moždanu barijeru - zaštitni filter koji sprečava štetne materije da uđu u mozak. Kada se ta barijera ošteti, unutrašnje strukture mozga postaju ranjivije.
Mikroplastika može izazvati upalu, oksidativni stres i oštećenje ćelija, što sve može doprineti razvoju neuroloških bolesti. Ipak, važno je naglasiti da trenutno ne postoje dokazi da mikroplastika direktno uzrokuje demenciju - za sada se samo govori o potencijalnoj povezanosti koja zahteva dodatna istraživanja.
Kako mikroplastika može uticati na mozak
Ako se potvrdi da mikroplastika utiče na zdravlje mozga, to bi moglo da potpuno promeni način na koji posmatramo i lečenje i prevenciju kognitivnih bolesti.
Istovremeno, ovo otkriće podseća na širi problem - da je zagađenje plastikom postalo deo našeg tela i da njegove posledice tek počinjemo da razumemo.
"Vaskularne bolesti su dugo bile zanemarene kao faktor demencije. Ali sada vidimo da se moramo baviti i novim oblicima zagađenja koji mogu uticati na najosetljiviji organ - ljudski mozak", kaže dr Bearer.
Zagađenje plastikom kao globalni zdravstveni izazov
Ovi rezultati otvaraju novo polje istraživanja koje povezuje zagađenje životne sredine i neurološke bolesti.
Ako se pokaže da mikroplastika zaista igra ulogu u nastanku vaskularne demencije, to bi moglo promeniti način na koji se odnosimo prema plastici u svakodnevnom životu i ohrabriti razvoj novih strategija zaštite zdravlja i životne sredine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Trećina stanovnika Srbije puši: Koliko to košta finansijski, a koliko zdravstveno?
14.11.2025.•
0
Novembar je mesec borbe protiv raka pluća od koga godišnje u Srbiji oboli više od 7.000 ljudi, a premine oko 5.000 - a u 90 odsto slučajeva rak pluća uzrokuje udisanje duvanskog dima.
Probleme sa erekcijom mogu da izazovu razne stvari
14.11.2025.•
2
Predviđa se da će do kraja 2025. godine više od 30 miliona muškaraca na svetu imati erektilnu disfunkciju.
Prošle godine preminulo njih 63 čekajući organ: Srbija među zemljama sa najnižom stopom transplantacija
12.11.2025.•
6
Tokom 2024. godine u Srbiji su preminula čak 63 pacijenata koji su čekali na transplantaciju.
Ljudima koji govore više jezika mozak sporije stari i imaju manji rizik od demencije
12.11.2025.•
2
Višejezičnost može odložiti kognitivno starenje i zaštititi od demencije, a efekat se čak povećava s brojem jezika koje govorite, rezultati su istraživanja Univerziteta Triniti u Dablinu.
Lekari iz Škotske i SAD izveli prvu robotsku operaciju moždanog udara na svetu
12.11.2025.•
0
Lekari iz Škotske i SAD izveli su, kako se veruje, prvu robotsku operaciju moždanog udara na svetu, saopštili su stručnjaci s Univerziteta u Dandiju.
Ovo je najbolje vreme za doručak ako želite da živite duže
12.11.2025.•
2
Iako često čujemo da je doručak najvažniji obrok u danu, nova istraživanja pokazuju da vreme kada doručkujemo može igrati značajnu ulogu u dugovečnosti i celokupnom zdravlju, posebno kako starimo.
Previše soli ne škodi samo srcu: Šta pokazuju nova istraživanja?
11.11.2025.•
2
Već više od dve decenije stručnjaci upozoravaju da prekomeran unos soli šteti srcu i krvnim sudovima.
Sezona prehlada u toku: Ovaj prirodni napitak jača imunitet
11.11.2025.•
1
U sezoni prehlada i bolova u grlu mnogi traže prirodan način da ojačaju imunitet i ubrzaju oporavak.
Studija potvrđuje da ne postoji dokazana veza između autizma i uzimanja paracetamola
10.11.2025.•
0
Na osnovu trenutnih naučnih saznanja, ne postoje dokazi koji bi uspostavili vezu između uzimanja paracetamola tokom trudnoće i razvoja poremećaja iz autističnog spektra kod dece.
Napravljen važan korak u mapiranju razvoja ljudskog mozga
09.11.2025.•
0
Naučnici su postigli veliki napredak u projektu mapiranja razvoja ljudskog mozga koji ima za cilj da prikaže kako se različite vrste moždanih ćelija formiraju i sazrevaju od najranijih embrionalnih faza do odraslog doba.
Mokraća zmija mogla bi da otkrije lek protiv gihta i kamena u bubregu
09.11.2025.•
0
Ako nikada niste držali reptila kao ljubimca, možda će vas iznenaditi podatak da mnogi gmizavci zapravo mokre u čvrstom obliku - kao kristali.
Postoje A i B tip virusa sezonskog gripa: Evo koji je opasniji
09.11.2025.•
1
Grip nije samo "obična prehlada" - reč je o virusnoj infekciji koja svake godine pogađa milione ljudi i može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Ljudi su nekada spavali u dva dela svake noći - ali je to nestalo, evo zašto
09.11.2025.•
2
Neprekidan san je moderna navika, a ne evoluciona konstanta - što objašnjava zašto se mnogi od nas probude u tri sata ujutru i pitaju da li nešto nije u redu.
Studija: Najezde bubašvaba povećavaju rizik od astme i alergija
08.11.2025.•
1
Najezde bubašvaba ne donose samo gadne scene insekata koji mile po zidovima i gmižu po podu – one ispunjavaju domove alergenima i bakterijskim toksinima koji mogu izazvati astmu i alergije.
Batut: Za nedelju dana više od 6.200 slučajeva oboljenja sličnih gripu
07.11.2025.•
0
U Srbiji je u periodu od 27. oktobra do 2. novembra evidentirano 6.255 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Rak pluća vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji: Šta je korisno u prevenciji?
06.11.2025.•
0
Rak pluća predstavlja vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u Srbiji.
Ovo su namirnice koje ubrzavaju starenje: Mnogi ih jedu svaki dan
05.11.2025.•
7
Kada je reč o usporavanju starenja i smanjenju rizika od hroničnih bolesti, ishrana ima mnogo veću ulogu nego što mislimo.
Kampanja o značaju prijavljivanja neželjenih reakcija na lekove od 3. do 9. novembra
03.11.2025.•
3
Privredna komora Srbije (PKS) sprovodi od 3. do 9. novembra kampanju pod nazivom "#MedSafetyWeek", sa ciljem podizanja svesti o značaju prijavljivanja neželjenih reakcija na lekove.
Naučnici utvrdili koja je granica ljudske izdržljivosti
03.11.2025.•
4
Elitni sportisti možda pomeraju granice izdržljivosti, ali i njihovo telo ima svoj limit.
Naučnici kombinovali organoide bubrega sa organima svinje i izvršili transplantaciju
02.11.2025.•
0
Međunarodni tim istraživača, predvođen španskim naučnicima, po prvi put je stvorio organoide ljudskih bubrega, kombinovao ih sa bubrezima svinje i potom ih uspešno presadio u telo životinje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar