Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti

Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
Foto: 021.rs (AI)
Prema novoj studiji, snaga potrebna za ustajanje iz sedećeg položaja može biti važan pokazatelj zdravlja u kasnijoj životnoj dobi, ali i mogućeg rizika od prerane smrti.
 
Reč je o vrlo jednostavnom testu: osoba u 30 sekundi treba što više puta da ustane sa stolice i ponovo sedne. Istraživači su utvrdili da su osobe koje su ostvarile slabiji rezultat imale znatno veći rizik od smrti od bilo kog uzroka u poređenju sa svojim vršnjacima, piše Daily Mirror, prenosi Index.hr.
Studija, objavljena u časopisu "Journal of Sport and Health Science", obuhvatila je 1.876 odraslih osoba starijih od 65 godina. Njihova fizička snaga procenjivala se 30-sekundnim testom ustajanja sa stolice, za koji su bili potrebni samo stolica i štoperica. Učesnici su iz sedećeg položaja ustajali i ponovo sedali koliko god su puta mogli u zadatom vremenu.
 
Broj ponavljanja zatim je, uz podatke o visini, telesnoj težini i visini stolice, preračunat u meru snage izraženu u vatima po kilogramu telesne težine. Rezultati su pokazali da su osobe sa slabijom snagom pri ustajanju sa stolice imale znatno veći rizik od smrti tokom perioda praćenja u odnosu na one čiji su rezultati bili u granicama normale.
Kod žena s niskim rezultatima verovatnoća smrtnog ishoda bila je otprilike dvostruko veća, dok je kod muškaraca rizik bio povećan za oko 57 odsto. Istraživači su učesnike podelili u dve grupe, one s niskom i one s normalnom snagom pri ustajanju. Prag je za muškarce iznosio 2,53 vata po kilogramu telesne težine, a za žene 2,01 vat po kilogramu.
 
Više od polovine učesnika, odnosno oko 57 odsto, bilo je ispod tih vrednosti. 
 
Autori studije navode i da niska mišićna snaga pogađa više od 45 odsto osoba starijih od 65 godina, što je znatno češće od gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem, koji zahvata između 10 i 16 odsto starijih osoba.
 
Istraživači su tokom studije uočili i povezanost između slabe snage i rizika od preloma kostiju, ali ona se razlikovala kod muškaraca i žena. Kod žena se posebno isticao rizik od preloma kuka, jedne od najtežih povreda u starijoj dobi.
 
Žene koje su imale slabiju snagu pri ustajanju sa stolice imale su 3,25 puta veću verovatnoću da su u prethodnoj godini prijavile prelom kuka u poređenju sa ženama normalne snage. Među ženama s niskom snagom 4,5 odsto njih pretrpelo je prelom kuka u protekloj godini, dok je taj udeo među ženama s normalnom snagom iznosio samo jedan odsto.
Kod muškaraca je, pak, niska snaga bila povezana s padovima generalno i prelomima na različitim delovima tela, a ne posebno s prelomima kuka. Muškarci sa slabijom snagom imali su 73 odsto veću verovatnoću da su u prethodnoj godini prijavili pad i 86 odsto veću verovatnoću da su prijavili bilo kakav prelom.
 
Autori studije smatraju da bi razlika mogla biti povezana s hormonalnim promenama kod žena nakon menopauze. Te promene ubrzavaju smanjenje gustine kostiju, zbog čega kuk postaje posebno osetljiv pri padu. Kod muškaraca su prelomi, čini se, ravnomernije raspoređeni po telu i nisu toliko usmereni na jednu regiju.
 
U zaključku studije autori su naveli da je niska relativna snaga pri ustajanju i sedanju kod žena bila povezana s prethodnim prelomima kuka, dok je kod muškaraca bila povezana s padovima i svim vrstama preloma. Kod žena je predviđala i veći rizik od hospitalizacije, dok takva povezanost kod muškaraca nije utvrđena. I kod muškaraca i kod žena slabiji rezultat bio je povezan s dužim boravkom u bolnici i većim rizikom od smrti od bilo kog uzroka.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Da li treba uzimati kreatin kao suplement?

Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.

Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.