Negativni odnosi ubrzavaju biološko starenje i povećavaju rizik od bolesti

Novo istraživanje objavljeno u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences" pokazuje da kvalitet društvenih odnosa ima direktan uticaj na fizičko zdravlje.
Negativni odnosi ubrzavaju biološko starenje i povećavaju rizik od bolesti
Foto: Pixabay (ilustracija)

Pri čemu negativne interakcije mogu značajno ubrzati biološko starenje i povećati rizik od hroničnih bolesti.

Autori studije usmerili su se na takozvane negativne socijalne veze - odnose obeležene konfliktom, kritikom, nepoverenjem ili emocionalnim pritiskom.

Za razliku od većine ranijih istraživanja koja su naglašavala koristi podrške i bliskosti, ova analiza pokazuje da štetni odnosi imaju merljiv biološki efekat.

Prema nalazima, dugotrajna izloženost takvim interakcijama dovodi do pojačane aktivnosti mehanizama stresa u organizmu, što vremenom izaziva hroničnu upalu.
Upravo ta upala povezuje se sa čitavim nizom bolesti - od kardiovaskularnih do metaboličkih poremećaja.
 
Istraživanje takođe ukazuje da osobe koje su češće izložene negativnim odnosima imaju veću verovatnoću da razviju multimorbiditet, odnosno više hroničnih stanja istovremeno, što dodatno opterećuje zdravstveni sistem i smanjuje kvalitet života.
 
"Negativne socijalne interakcije predstavljaju značajan, ali često zanemaren izvor stresa koji može imati trajne biološke posledice", naveli su autori studije.
 
Više od usamljenosti - značaj kvaliteta odnosa
 
Jedan od ključnih doprinosa rada jeste pomeranje fokusa sa same količine društvenih kontakata na njihov kvalitet.
 
Nije dovoljno biti okružen ljudima jer, ako su odnosi obeleženi napetošću i konfliktom, efekat može biti suprotan od očekivanog.
 
Negativni odnosi deluju kao hronični stresor, što znači da organizam ostaje u stanju "uzbune" duže vreme.
 
To postepeno narušava imunološke funkcije i povećava podložnost bolestima.
Implikacije za javno zdravlje
 
Autori naglašavaju da bi negativne društvene odnose trebalo prepoznati kao važan faktor rizika, slično kao što su pušenje ili fizička neaktivnost.
 
Ovo otvara mogućnost za nove strategije u prevenciji, uključujući programe koji podstiču zdravije međuljudske odnose i bolje upravljanje konfliktima.
 
U širem kontekstu, istraživanje potvrđuje da zdravlje nije samo individualna kategorija, već duboko ukorenjeno u društvene odnose i da način na koji komuniciramo sa drugima može imati dugoročne posledice po organizam.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Da li treba uzimati kreatin kao suplement?

Kreatin je već dugo popularan suplement među sportistima i bodibilderima, koji tvrde da im daje kratke nalete energije potrebne za intenzivne treninge i pomaže u izgradnji mišića.

Naučnici napravili prvu "mapu mirisa"

Čulo mirisa je moćno čulo. Ono signalizira vašem telu da li će nešto imati dobar ukus (ili užasan), da ste konačno stigli kući, da samo što nije počela kiša, da je stiglo proleće ili da psu treba kupanje.

Koje mleko je nazdravije?

Ako ste proveli neko vreme kupujući mleko u lokalnom supermarketu, verovatno ste primetili da je izbor, uključujući mlečne i biljne alternative, veći nego ikad pre.

Neki znaci depresije mogu se pojaviti u krvi

Smatra se da depresija pogađa gotovo šest odsto odraslih, ali njeno dijagnostikovanje može biti teško: simptomi se razlikuju, a procena se i dalje u velikoj meri oslanja na iskustva koja sami pacijenti prijavljuju.