"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Foto: Pixabay
Tehnički, večne hemikalije su perfluoroalkilne i polifluoroalkilne supstance (PFAS), a toksikolozima je poznato više od 15.000 njih. Nadimak "večne" odnosi se na njihovu otpornost na razgradnju i postojanost u životnoj sredini.
Korišćene su decenijama u velikom broju proizvodnih procesa, a ove hemikalije dospele su u našu hranu, naše izvore vode i ekološke sisteme planete.
Već smo znali da PFAS mogu prodreti u ljudsko telo. U novoj analizi, istraživači iz laboratorije za toksikologiju NMS Labs u SAD želeli su da ispitaju koliko različitih kombinacija PFAS postoji u našoj krvi, piše ScienceAlert.
Podaci u ovom izveštaju izvedeni su iz 10.566 uzoraka seruma i plazme dostavljenih laboratoriji NMS Labs u Pensilavniji radi PFAS testiranja.
"Ovaj veliki skup podataka pruža stvarni uvid u to kako se više PFAS supstanci često zajedno pojavljuje kod ljudi", kaže toksikološkinja Laura Labaj iz NMS Labs.
Iako skup podataka nije precizirao da li je više uzoraka uzeto od iste osobe, on predstavlja veliki uzorak populacije SAD, koji su istraživači analizirali koristeći postojeće PFAS test panele.
"Identifikovanjem ovih zajedničkih obrazaca izloženosti, studija pruža bolje razumevanje šta široko rasprostranjena, kombinovana izloženost PFAS može značiti za ljudsko zdravlje", dodaje Labaj.
Istraživači su otkrili da je samo 0,18 odsto uzoraka sadržalo jednu PFAS hemikaliju. Većina uzoraka sadržala je složenu mešavinu više PFAS hemikalija.
"Procena hemijskih mešavina ključna je prilikom procenjivanja bioloških efekata zbog mogućih aditivnih, sinergijskih ili antagonističkih interakcija", pišu Labaj i kolega toksikolog iz NMS Labs Li Blum u svom radu.
Mnoge iste PFAS supstance pojavile su se u ogromnoj većini uzoraka krvi. Jedna od hemikalija, perfluoroheksan sulfonska kiselina (PFHxS), koja se koristi u tekstilu, nameštaju i lepku, otkrivena je u 97,9 odsto testiranih uzoraka.
Zdravstveni problemi povezani sa PFHxS, uključujući efekte na jetru i imuni sistem pokazane u studijama na životinjama, znače da je njena upotreba u mnogim zemljama sada ograničena ili potpuno zabranjena, ali šteta je možda već učinjena.
Većina ljudi verovatno je bila izložena velikom broju PFAS supstanci, dok istraživači još pokušavaju da otkriju kombinovane efekte više PFAS hemikalija.
"Ovi nalazi potvrđuju da se izloženost PFAS retko javlja kao izolovana jedinjenja. Umesto toga, ljudi obično nose opterećenje u organizmu koje se sastoji od pet ili više PFAS supstanci sa različitim svojstvima bioakumulacije i različitim poluživotom. Visoka učestalost i doslednost specifičnih PFAS kombinacija naglašavaju važnost tumačenja zasnovanog na mešavinama u biomonitoringu, posebno imajući u vidu potencijal PFAS da utiču na više bioloških sistema u telu", kaže Labaj.
Istraživači su uglavnom testirali 13 najčešćih PFAS supstanci, pa nalazi verovatno potcenjuju ukupno hemijsko opterećenje.
Ipak, važno je imati na umu da ova studija nije merila nivoe PFAS supstanci - samo da li mogu biti otkrivene pomoću masene spektrometrije.
Još nije jasno kolika izloženost večnim hemikalijama može biti dovoljna da nam nanese štetu. Ono što za sada znamo o efektima PFAS dolazi iz ćelijskih i životinjskih modela, kao i opservacionih studija, a dokazi se gomilaju.
Studije su povezale PFAS sa bržim starenjem ćelija, promenama u mozgu i većim rizikom od nekih vrsta raka - iako direktna uzročno-posledična veza još nije uspostavljena.
Deo problema je u tome što su PFAS veoma korisne. One štite proizvode od vode, toplote i ulja, ali te prednosti takođe znače da im je potrebno veoma dugo vremena da se razgrade kada dospeju u životnu sredinu.
Regulatori i vlade ozbiljno shvataju potencijalne opasnosti, ali zabrana upotrebe ovih večnih hemikalija, pronalaženje bezbednih zamena ili njihovo uklanjanje iz životne sredine predstavlja izazov - mada nije nemoguće.
Ono što ovi novi nalazi pokazuju jeste koliko je problem zapravo rasprostranjen i sa koliko različitih koktela potencijalno toksičnih supstanci imamo posla: više od 70 jedinstvenih PFAS kombinacija otkriveno je kroz dva korišćena test panela.
"Nadamo se da će ovi nalazi pomoći budućim procenama rizika, usmeriti istraživanja štetnih PFAS mešavina i na kraju podržati jasnije kliničke i javnozdravstvene smernice", kaže Labaj.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Journal of Occupational and Environmental Hygiene".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
1
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Trešnje su zdrave, ali određene grupe ljudi treba da pripaze
08.06.2026.•
0
Trešnje su među omiljenim sezonskim voćem. Sočne su, slatke i bogate vitaminima, antioksidansima i vlaknima. Mnogi ih mogu jesti bez većih ograničenja, ali se nekim grupama ljudi preporučuje poseban oprez.
Koliko je fentanil opasan: Talas iz SAD još nije stigao u Evropu, ali upozorenje ostaje
07.06.2026.•
0
Talas upotrebe fentanila je u Americi izrazito veliki, ali nije u toj meri zahvatio Evropu, pa ni Srbiju.
Snaga stiska kao pokazatelj zdravlja: Šta nauka zaista kaže?
07.06.2026.•
2
Ako pratite kanale o zdravlju i blagostanju na društvenim mrežama, možda ste naišli na tvrdnju da vaša snaga stiska - odnosno koliko snažno možete da stisnete nešto rukama - može da predvidi koliko dugo ćete živeti.
Srbija uvodi novu donorsku karticu nakon izmena zakona o transplantaciji
06.06.2026.•
8
Nakon što je Vlada Srbije usvojila izmene i dopune Zakona o presađivanju ljudskih organa, uvedena je mogućnost uvođenja nove donorske kartice i preciznije regulisanje izjašnjavanja građana o doniranju organa.
Četiri namirnice bogate mastima za snižavanje krvnog pritiska
06.06.2026.•
0
Hrana koju jedete, uključujući masti, ima veliki uticaj na nivo krvnog pritiska.
Zašto se budimo umorni kad mnogo sanjamo?
05.06.2026.•
0
Mnogi ljudi veruju da ih iscrpljuju intenzivni i živopisni snovi, naročito kada se probude umorni i neispavani.
Menstruacija nakon porođaja: Od čega zavisi njen povratak
04.06.2026.•
0
Telu je nakon porođaja potrebno vreme da se oporavi, pa se menstruacija ne vraća kod svih žena u istom periodu.
Kako sačuvati želudac i jednjak od tableta?
01.06.2026.•
0
Lekovi koji se uzimaju oralno mogu uticati na sistem za varenje na više različitih načina. Iako se neki od njih izdaju bez recepta, i obično su bezbedni i efikasni, mogu stvoriti štetne efekte kod nekih ljudi.
Pisanje olovkom ili na tastaturi: Velika razlika za mozak
31.05.2026.•
1
Naučnici upozoravaju da pisanje rukom možda nije samo stvar navike, već važan proces koji oblikuje način na koji mozak uči, pamti i povezuje informacije, iako sve veći broj dece gotovo da ne zna da drži olovku.
SZO: Usamljenost je problem za javno zdravlje
31.05.2026.•
2
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) u Izveštaju o društvenoj povezanosti upozorava da usamljenost i socijalna izolacija nisu samo neprijatan lični osećaj, već javnozdravstveni problem.
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači
30.05.2026.•
3
Godišnje oko 6.500 ljudi oboli od karcinoma pluća, devet od 10 obolelih su pušači, a gotovo trećina stanovništva u Srbiji puši, rečeno je povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima.
Test krvi mogao bi da otkrije Alchajmerovu bolest decenijama pre simptoma
29.05.2026.•
0
Jednostavan krvni test koji meri karakteristične proteine povezane s razvojem Alchajmerove bolesti mogao bi da otkrije bolest decenijama pre pojave simptoma, pokazalo je novo istraživanje.
Novi lek protiv hepatitisa B smanjio virus do nivoa koji imuni sistem može da kontroliše
28.05.2026.•
0
Novi, eksperimentalni lek za hepatitis B omogućava nekim pacijentima da prekinu lečenje bez pokazivanja znakova tog opasnog virusa jetre, što se naziva "funkcionalnim lekom", objavili su danas istraživači.
Šire se staništa komaraca u Evropi: Pretnja od novih žarišta
28.05.2026.•
1
Rast globalnih temperatura mogao bi da proširi područja pogodna za život komaraca i poveća rizik od širenja virusa širom sveta, pokazuje novo istraživanje.
Kako jod pomaže organizmu u smanjenju celulita?
28.05.2026.•
0
Celulit nije samo estetski problem - njegov nastanak povezan je sa usporenom cirkulacijom, zadržavanjem tečnosti, hormonalnim disbalansom i načinom života.
Od septembra u Kliničkom centru Srbije počinje da radi prvi Centar za multiplu sklerozu
27.05.2026.•
4
Srbija dobija Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije, koji bi trebalo da počne da radi do septembra ove godine, a reč je o prvom centru takvog tipa u regionu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar