Otkriven novi organ koji se krije u lobanji

Posle vekova razvoja medicine, bilo bi razumno pretpostaviti da smo do sada otkrili sve organe u ljudskom telu.
Otkriven novi organ koji se krije u lobanji
Foto: Pixabay
Međutim, naučnici nastavljaju da pronalaze nove strukture koje neprimetno obavljaju važne funkcije, poput registrovanja bola ili proizvodnje pljuvačke.
 
Najnovije otkriće nalazi se u glavi. U novoj studiji objavljenoj u časopisu "Nature", biolozi sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vašington (WashU) u Sent Luisu identifikovali su novi imunski organ unutar lobanje.
 
Sa tog ključnog položaja, čini se da deluje poput "bezbednosne stanice" koja pomaže u borbi protiv raka mozga u njegovim ranim fazama, piše ScienceAlert.
Za sada je ovaj organ pronađen samo kod miševa, ali istraživači kažu da postoje znaci da ga imaju i ljudi. Ako bismo uspeli da pojačamo aktivnost ovih struktura, mogli bismo da dobijemo novo oružje protiv smrtonosnih tumora mozga.
 
"Ova studija otkriva da je koštana srž lobanje mnogo više od običnog strukturnog okvira - u njoj se nalaze ranije nepoznati centri za imunske reakcije specifične za mozak. Otkrivanje ove lokalizovane imunske niše menja način na koji posmatramo interakciju nervnog i imunskog sistema i otvara uzbudljive nove mogućnosti za lečenje tumora mozga i drugih neuroloških bolesti", kaže Džonatan Kipnis, neuroimunolog sa WashU-a i glavni autor nove studije.
Ljudsko telo ne nadzire jedan, već dva različita imunska sistema - jedan za centralni nervni sistem, koji obuhvata mozak i kičmenu moždinu, i drugi za ostatak tela.
 
Dugo se smatralo da su ta dva sistema potpuno odvojena. Zapravo, imunske ćelije iz perifernog sistema mogu da izazovu različite probleme ako dospeju u mozak. Poznato je da neke doprinose neurodegenerativnim bolestima jer osetljiva tkiva nervnog sistema mogu da budu oštećena agresivnim mehanizmima odbrane koji funkcionišu u drugim delovima tela.
 
Međutim, sve veći broj istraživanja ukazuje na to da između ova dva sistema postoji više povezanosti nego što se ranije mislilo. U prethodnom istraživanju isti tim otkrio je sićušne kanale koji vode iz moždanog tkiva, kroz duru mater - spoljašnju zaštitnu membranu mozga - i u samu lobanju.
 
Ovog puta istraživači su koristili fluorescentne proteine kao markere kako bi posmatrali kretanje molekula kroz ove kanale, prateći ih od neurona do koštane srži lobanje. Na kraju su ih pratili do struktura koje su veoma ličile na germinativne centre - strukture koje se formiraju u limfnim čvorovima i funkcionišu poput centara za obuku imunskih ćelija.
 
U osnovi, naivne B ćelije ulaze u ove strukture, umnožavaju se u velikom broju, "naoružavaju", od drugih imunskih ćelija dobijaju informacije o konkretnim patogenima koje treba da napadnu i zatim odlaze u borbu.
 
U ovom slučaju, ti "centri za obuku" strateški su smešteni u blizini mozga, tako da mogu da se bore na prvoj liniji odbrane bez potrebe da se imunske ćelije dovode iz udaljenijih delova tela.
 
"Nikada ranije nismo videli takve strukture u zdravoj koštanoj srži. To je uzbudljivo otkriće koje ukazuje na to da složenom mozgu trebaju sopstvene specijalizovane imunske strukture koje će ga braniti", kaže Džang Hjun Park, ćelijski biolog sa WashU-a i prvi autor studije.
 
Istraživači su ovu ideju testirali na miševima sa gliomom, posebno agresivnim oblikom raka mozga. Menjali su aktivnost ovih limfoidnih struktura tako što su ispod kože glave nanosili hidrogel sa supstancama koje podstiču ili suzbijaju imunski odgovor.
 
Miševi kod kojih je funkcionisanje limfoidnih struktura u lobanji bilo poremećeno imali su mnogo agresivnije tumore i nižu stopu preživljavanja od kontrolne grupe.
 
Međutim, miševi koji su dobili kombinaciju tri proteina za jačanje imunskog odgovora pokazali su snažniju reakciju limfoidnih struktura u lobanji, efikasnije su se borili protiv raka i znatno duže preživljavali.
Naravno, rezultati dobijeni kod miševa ne moraju nužno da važe i za ljude. Međutim, istraživači navode da su folikularne T ćelije ranije otkrivene u koštanoj srži ljudske lobanje, što bi moglo da bude znak da se ove strukture kriju i u našim glavama.
 
Ako je tako, ovo bi jednog dana moglo značajno da unapredi način na koji se borimo protiv raka mozga. Ubrizgavanje hidrogela ispod kože glave mnogo je manje invazivno od operacije mozga radi uklanjanja tumora.
 
"Ovo otkriće iz temelja menja naše sadašnje razumevanje neuroimunologije. Saznanje da se mozak u odbrani oslanja na prve linije odgovora u okolnoj lobanji moglo bi da promeni način na koji razmišljamo o razvoju terapija za brojna neurološka stanja, uključujući Alchajmerovu bolest, Parkinsonovu bolest, šizofreniju, dugi kovid i mnoga druga oboljenja koja imaju imunsku komponentu. Takve terapije mogle bi direktno da pristupe ovim imunskim centrima kroz lobanju, bez velikih neželjenih efekata u ostatku tela", kaže Kipnis.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Vakcina protiv melanoma uspešno prošla testiranje

Vakcina mRNK kompanije Moderna, u kombinaciji sa Merkovom imunoterapijom, uspešno je prošla ispitivanje u kasnoj fazi istraživanja za preventivno korišćenje protiv raka kože, saopštile su kompanije.