Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu

Čak i veoma sporo trčanje, koje zahteva minimalan napor, moglo bi da bude korisno za mozak.
Čak i veoma sporo trčanje koristi mozgu
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Nova studija pokazuje da je svega deset minuta takve aktivnosti dovoljno da poboljša raspoloženje i izvršne funkcije prefrontalnog korteksa, dela mozga važnog za raspoloženje i kognitivne sposobnosti.
 
Istraživači sa Univerziteta Cukuba u Japanu sproveli su eksperiment sa 24 zdrave mlade odrasle osobe. Učesnici su deset minuta trčali na traci brzinom od svega tri do šest kilometara na sat, pri čemu im se prosečan broj otkucaja srca kretao između 104 i 107 u minuti, prenosi ScienceAlert.
Rezultati su upoređeni sa danom kada su isti učesnici deset minuta proveli sedeći. Posle sporog trčanja prijavili su bolje raspoloženje, veću budnost i osećaj zadovoljstva. Poboljšalo se i njihovo vreme reakcije na testovima pažnje i samokontrole.
 
Tokom kognitivnih testova istraživači su pratili promene nivoa oksigenisanog hemoglobina na površini mozga. Posle trčanja zabeležen je snažniji signal krvi bogate kiseonikom u dva područja levog prefrontalnog korteksa.
Ranije istraživanje nekih od istih naučnika pokazalo je da deset minuta trčanja umerenog intenziteta može da poveća aktivaciju prefrontalnog korteksa, ali nova studija ukazuje na to da koristi nisu ograničene samo na zahtevnije vežbanje.
 
Rezultati su za sada preliminarni, a studija nije direktno upoređivala hodanje i trčanje niti je ispitivala dugoročne efekte. Ipak, pokazuje da veoma sporo trčanje može kratkoročno pozitivno da utiče i na izvršne funkcije i na raspoloženje.
 
Da li pomeranje glave igra ulogu?
 
Jedno od mogućih objašnjenja jeste da trčanje stimuliše neuronske mreže povezane sa prefrontalnim korteksom. Naučnici razmatraju i neobičniju mogućnost - da određenu ulogu ima ritmičko pomeranje glave gore-dole tokom trčanja.
 
Eksperimenti na glodarima pokazali su da takvo kretanje može mehanički da stimuliše mozak. U novoj studiji ubrzanje glave tokom veoma sporog trčanja bilo je povezano sa većim osećajem zadovoljstva nakon vežbanja i objašnjavalo je oko 17 odsto razlika među učesnicima u poboljšanju raspoloženja.
Autori ipak naglašavaju da je to nova hipoteza i da tačni neuronski mehanizmi još nisu poznati.
 
Prethodna istraživanja vežbanja niskog intenziteta često su bila usmerena na vožnju bicikla, tokom koje se glava ne pomera na isti način kao prilikom trčanja, što bi moglo da bude značajno.
 
Istraživači navode i da je sposobnost ljudi da uspravno trče na velike udaljenosti bila važna tokom evolucije. Pretpostavljaju da bi trčanje moglo biti povezano i sa evolutivnim razvojem čeonih režnjeva i viših kognitivnih funkcija.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Imaging Neuroscience".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Kada zapravo počinju "srednje godine"?

Na koje godine pomislite kada čujete izraz "srednje godine"? Stručnjaci kažu da ovaj period počinje ranije i traje duže nego što mnogi pretpostavljaju.