Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Foto: Pixabay
Duboko u njegovim ćelijama s godinama se odvijaju mnogo složenije promene, a novo istraživanje pokazuje da bi period između otprilike 50. i 75. godine mogao biti posebno važan, prenosi Tportal.
Naučnici su otkrili veliko preoblikovanje imunoloških ćelija u hipokampusu, području mozga ključnom za pamćenje i učenje. Upravo bi te promene mogle biti jedan od delova slagalice koji objašnjava zašto je starenje toliko snažno povezano sa povećanim rizikom od Alchajmerove bolesti i drugih neurodegenerativnih bolesti.
Istraživanje, objavljeno u uglednom časopisu „Science“, analiziralo je moždano tkivo 40 neurološki zdravih osoba starosti od 20 do 95 godina. Naučnici su koristili napredne metode analize pojedinačnih ćelija kako bi proučili ekspresiju gena, epigenetske promene i trodimenzionalnu organizaciju genoma.
Rezultat je jedan od detaljnijih pogleda do sada na ono što se događa sa ljudskim hipokampusom tokom starenja.
Velika promena nakon 50. godine
Jedno od najzanimljivijih otkrića odnosilo se na mikrogliju, odnosno glavne imunološke ćelije mozga. One imaju važnu ulogu u njegovoj odbrani i održavanju zdravog okruženja za neurone.
Naučnici su otkrili da se između približno 50. i 75. godine broj jedne populacije mikroglije, koja potiče još iz embrionalnog razvoja, značajno smanjuje.
Istovremeno se pojavljuje sve više ćelija čije molekularne karakteristike liče na imunološke ćelije koje potiču iz periferne krvi.
To je važno otkriće jer se dugo smatralo da izvorne mikroglijalne ćelije mogu da se obnavljaju tokom čitavog ljudskog života. Novi rezultati tu pretpostavku dovode u pitanje.
Još je važnije to što ćelije koje ih zamenjuju pokazuju izraženije karakteristike povezane sa upalom.
Upala sama po sebi nije neprijatelj organizma. Reč je o važnom odbrambenom mehanizmu koji nam pomaže da odgovorimo na povrede i bolesti. Problem nastaje kada upalni procesi postanu hronični.
Dugotrajna neuroinflamacija već se povezuje sa starenjem mozga i neurodegenerativnim bolestima. Zato naučnike posebno zanima može li promena imunoloških ćelija koju su sada otkrili doprineti stvaranju okruženja u mozgu sklonijeg upalama tokom starenja.
"Starenje je najveći pojedinačni faktor rizika za demenciju, ali naše razumevanje načina na koji ono podstiče razvoj bolesti još nije potpuno", upozorio je Ričard Hodes, direktor američkog Nacionalnog instituta za starenje, komentarišući rezultate.
Drugim rečima, znamo da rizik od demencije snažno raste s godinama, ali još pokušavamo da razumemo biološke mehanizme zbog kojih se to događa.
Menjaju se i ćelije koje podržavaju neurone
Promene nisu bile ograničene samo na mikrogliju.
Istraživači su otkrili i značajan pad broja astrocita u hipokampusu. Reč je o ćelijama koje imaju niz ključnih zadataka, pomažu u održavanju odgovarajućeg okruženja za neurone, učestvuju u regulaciji sinaptičkog prenosa i podržavaju normalno funkcionisanje mozga. Posebno se smanjivao broj astrocita povezanih sa regulacijom komunikacije između neurona.
Istovremeno su uočene promene ćelija povezanih sa krvno-moždanom barijerom, zaštitnim sistemom koji reguliše šta iz krvotoka može dospeti do moždanog tkiva. Sve to ukazuje na to da starenje hipokampusa nije jedan izolovan proces, već istovremeno preoblikovanje više sistema koji zajedno održavaju njegovu funkciju.
Jedno od najintrigantnijih otkrića odvijalo se na još dubljem nivou.
Naša DNK nije jednostavno razvučena unutar jedra ćelije. Organizovana je u složenu trodimenzionalnu strukturu koja omogućava različitim delovima genoma da međusobno komuniciraju i pomaže u regulisanju toga koji će se geni uključivati, a koji ostati neaktivni.
Istraživanje je pokazalo da se tokom starenja ta 3D organizacija postepeno narušava u različitim vrstama ćelija hipokampusa. Drugim rečima, ne menja se samo aktivnost pojedinih gena, menja se i sama arhitektura sistema koji tu aktivnost kontroliše.
Naučnici su pritom pronašli i linearne i nelinearne obrasce promena u regulaciji gena, što dodatno pokazuje da starenje mozga nije jednostavan proces koji se odvija jednakom brzinom tokom celog života.
Ipak, to ne znači da mozak naglo propada posle 50. godine. Rezultate ne treba tumačiti kao dokaz da mozak nakon 50. godine naglo počinje da propada niti da će te promene nužno dovesti do demencije.
U istraživanju su analizirani uzorci neurološki zdravih ljudi, a naučnici su proučavali biološke promene povezane sa normalnim starenjem. Studija takođe ne pokazuje da svaka osoba prolazi kroz identičan proces u potpuno istom životnom dobu.
Raspon od približno 50 do 75 godina označava period u kojem su istraživači u analiziranim uzorcima uočili posebno izraženo preoblikovanje određenih populacija imunoloških ćelija.
Ali upravo bi razumevanje normalnog starenja moglo pomoći naučnicima da otkriju zašto kod nekih ljudi s vremenom dolazi do bolesti, a kod drugih ne.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Umor, zaboravnost, višak kilograma: Da li je kriv nedostatak joda?
21.11.2026.•
0
Stalno ste umorni, teško se koncentrišete, hladno vam je čak i kada drugima nije? Ove tegobe često pripisujemo stresu, godinama ili ubrzanom načinu života.
Zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.11.2026.•
1
U Srbiji je od 9. novembra do 15. novembra zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut".
Nova pilula pokazala obećavajuće rezultate u lečenju raka pankreasa: Kod nekih pacijenata tumori nestali
20.11.2026.•
0
Nova pilula daraksonrasib (daraxonrasib), koja se ispituje u kombinaciji sa hemoterapijom, pokazala je ohrabrujuće rezultate u lečenju uznapredovalog raka pankreasa.
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
4
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
4
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar