EP podržao inicijativu da se sindrom sagorevanja svrsta u profesionalna oboljenja
Evropski parlament podržao je poziv da se sindrom sagorevanja na poslu i druga psihosocijalna oboljenja priznaju kao profesionalne bolesti širom Evropske unije.
Foto: Pixabay
To bi zaposlenima pogođenim tim stanjima moglo da omogući bolji pristup zdravstvenoj zaštiti i naknadama.
Izveštaj poslanice u Evropskom parlamentu Estel Sulemans iz Socijalističke partije, koja pripada političkoj grupaciji Socijalista i demokrata, poziva na to da sindrom sagorevanja i druga psihosocijalna oboljenja budu priznata kao profesionalne bolesti u svim državama članicama EU.
Izveštaj je usvojen sa 413 glasova za, 210 protiv i 29 uzdržanih, preneo je "Brussels Times".
Reč je o neobavezujućoj parlamentarnoj inicijativi koja sama po sebi ne menja zakonodavstvo EU, već ima za cilj da izvrši pritisak na Evropsku komisiju, koja bi do kraja godine trebalo da predstavi predloge o kvalitetnim radnim mestima.
Izvršna potpredsednica Evropske komisije Roksana Mincatu obavezala se da će na inicijativu zvanično odgovoriti u roku od tri meseca.
Većina država članica EU, uključujući Belgiju, trenutno ta stanja svrstava u bolesti povezane sa radom, a ne u profesionalne bolesti.
Razlikovanje ta dva pojma i priznavanje psihosocijalnih oboljenja kao profesionalnih bolesti moglo bi da poboljša pristup zdravstvenoj zaštiti i naknadama za pogođene radnike.
Prema Evropskoj agenciji za bezbednost i zdravlje na radu, bolest povezana sa radom jeste svako oboljenje koje je izazvano faktorima na radnom mestu ili koje je zbog njih pogoršano.
U tu kategoriju spadaju i bolesti složenijih uzroka, koje nastaju kombinacijom faktora povezanih sa radom i onih koji nisu povezani sa radnim mestom.
Profesionalna bolest je, međutim, oboljenje čiji je glavni uzrok izloženost fizičkom, organizacionom, hemijskom ili biološkom faktoru rizika, odnosno kombinaciji tih faktora.
Profesionalne bolesti su uglavnom one koje su nacionalnim zakonodavstvom utvrđene kao posledica izloženosti faktorima rizika na radu.
Prema podacima ove evropske agencije, 44 odsto zaposlenih navodi da je izloženo intenzivnom vremenskom pritisku ili prekomernom obimu posla.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Umor, zaboravnost, višak kilograma: Da li je kriv nedostatak joda?
21.11.2026.•
0
Stalno ste umorni, teško se koncentrišete, hladno vam je čak i kada drugima nije? Ove tegobe često pripisujemo stresu, godinama ili ubrzanom načinu života.
Zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.11.2026.•
1
U Srbiji je od 9. novembra do 15. novembra zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut".
Nova pilula pokazala obećavajuće rezultate u lečenju raka pankreasa: Kod nekih pacijenata tumori nestali
20.11.2026.•
0
Nova pilula daraksonrasib (daraxonrasib), koja se ispituje u kombinaciji sa hemoterapijom, pokazala je ohrabrujuće rezultate u lečenju uznapredovalog raka pankreasa.
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
4
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
4
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar