Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca

Promena vremena obroka tokom vikenda u odnosu na radne dane mogla bi da bude povezana sa većim rizikom od srčanih bolesti kod muškaraca, pokazuje nova studija objavljena u časopisu "Communications Medicine".
Promena vremena obroka vikendom povezana sa rizicima za srce kod muškaraca
Foto: Pixabay
Istraživači iz Francuske i Španije analizirali su podatke 104.806 odraslih osoba, poredeći njihove navike u pogledu vremena obroka sa pojavom kardiovaskularnih bolesti tokom prosečnog perioda praćenja od 8,1 godine.
 
Ovaj fenomen istraživači nazivaju "džet-legom u ishrani", po uzoru na takozvani socijalni džet-leg, koji označava razlike u obrascima spavanja između radnih dana i vikenda.
Kod žena nisu pronađene jasne veze, ali je kod muškaraca veća razlika u vremenu obroka između vikenda i ostatka nedelje bila povezana sa većom učestalošću srčanih bolesti, čak i kada su uzeti u obzir kvalitet ishrane, trajanje sna i socijalni džet-leg, prenosi ScienceAlert.
 
Da bi izmerili "džet-leg u ishrani", istraživači su izračunali sredinu između vremena kada su učesnici prvi i poslednji put nešto pojeli ili popili tokom dana, a zatim uporedili te vrednosti za radne dane i vikende.
Što je razlika bila veća, veći je bio i rizik. Kod muškaraca je svaki dodatni sat "džet-lega u ishrani" bio povezan sa 14 odsto većom učestalošću kardiovaskularnih bolesti i 21 odsto većom učestalošću koronarne bolesti srca, uključujući srčane udare.
 
Zanimljivo je da su obroci ranije tokom vikenda bili ređi među učesnicima, ali su takođe bili povezani sa većim rizikom.
 
Istraživači naglašavaju da studija ne dokazuje da promena vremena obroka direktno izaziva srčane bolesti. Moguće je da postoje drugi faktori koji istovremeno utiču i na navike u ishrani i na kardiovaskularni rizik.
 
Jedno od mogućih objašnjenja jeste poremećaj prirodnog biološkog sata organizma. Neredovno vreme obroka moglo bi da remeti cirkadijalne ritmove koji regulišu metabolizam i druge važne funkcije organizma.
Kada je reč o tome zašto ista povezanost nije pronađena kod žena, istraživači navode hormonalne i metaboličke razlike kao moguća objašnjenja.
 
Autori ističu da su neredovne navike u ishrani, poput preskakanja doručka i kasnih noćnih obroka, sve češće u industrijalizovanim društvima.
 
Potrebna su dodatna istraživanja na raznovrsnijim grupama ljudi kako bi se rezultati potvrdili i utvrdilo da li održavanje sličnog vremena obroka tokom cele nedelje zaista može da smanji rizik od kardiovaskularnih bolesti.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Kada zapravo počinju "srednje godine"?

Na koje godine pomislite kada čujete izraz "srednje godine"? Stručnjaci kažu da ovaj period počinje ranije i traje duže nego što mnogi pretpostavljaju.