Stara srca postaju biološki mlađa kada se presade mlađim ljudima - i obrnuto
Starija srca presađena mlađim ljudima mogu da postanu biološki mlađa, dok mlađa srca u telima starijih primalaca pokazuju znake ubrzanog starenja, pokazuje novo istraživanje.
Foto: Pixabay
Studija, objavljena kao preprint na bioRxiv-u i još nerecenzirana, sugeriše da biološka starost organa nije određena samo njegovom sopstvenom starošću, već na nju snažno utiče i telo u kojem se nalazi.
Istraživanje je predvodio molekularni biolog Džesi Poganík sa Medicinskog fakulteta Harvard.
Biološka starost razlikuje se od hronološke i odnosi se na nagomilane molekularne i fiziološke promene koje prate starenje. Jedan od načina njenog određivanja jesu epigenetski satovi, koji analiziraju karakteristične obrasce hemijskih oznaka, odnosno metil-grupa, vezanih za DNK, piše ScienceAlert.
Istraživači su želeli da utvrde šta se događa sa tim pokazateljima kada se organ presadi u telo znatno mlađe ili starije od donora.
Prvo su sproveli eksperimente na miševima. Koristili su tehniku u kojoj miš zadržava svoje prvobitno srce, dok se donorsko srce povezuje sa krvnim sudovima u vratu. Presađivali su mlada srca starim miševima i stara srca mladim miševima, uz transplantacije između životinja iste starosti radi poređenja.
Četiri do šest meseci kasnije analizirali su metilaciju DNK u presađenim srcima, prvobitnim srcima životinja, njihovoj jetri i krvi.
Rezultati su pokazali da su presađena srca počela da se prilagođavaju biološkoj starosti novog tela. Starija srca u mlađim miševima pokazivala su znake podmlađivanja, dok su mlađa srca u starijim miševima pokazivala znake ubrzanog starenja.
Efekat je uglavnom bio jednosmeran: starost donorskog srca nije značajno uticala na biološku starost prvobitnog srca, jetre ili krvi primaoca.
Naučnici su zatim proverili da li se sličan fenomen može uočiti kod ljudi.
Analizirali su arhivirano srčano tkivo 11 primalaca transplantiranog srca, dobijeno biopsijama tokom kontrolnih pregleda. Razlike u starosti između primalaca i donora bile su velike - primaoci su bili od 24 godine mlađi do čak 50 godina stariji od svojih donora.
Analiza DNK pokazala je sličan obrazac kao kod miševa: biološka starost presađenih srca bila je više povezana sa starošću primalaca nego sa starošću donora.
Drugim rečima, starije srce presađeno mlađoj osobi pokazivalo je znake biološkog podmlađivanja, dok je mlađe srce u starijoj osobi izgledalo biološki starije nego što bi se očekivalo na osnovu njegove hronološke starosti.
Pošto je uzorak obuhvatio samo 11 pacijenata, istraživači su potražili dodatne dokaze u medicinskim podacima stotina primalaca srca, prikupljenim godinu dana nakon transplantacije.
I tu se pojavio sličan obrazac. Nekoliko karakteristika strukture i funkcije presađenog srca bilo je povezano sa starošću primaoca, a ne donora. Najjasnija razlika primećena je kod fizičkih sposobnosti: funkcionalni kapacitet i maksimalna potrošnja kiseonika smanjivali su se sa starošću primaoca, bez obzira na starost doniranog srca.
Nalazi bi jednog dana mogli da utiču na izbor donorskih srca.
Iako ne postoji zvanična gornja starosna granica za davaoce srca, prednost se uglavnom daje mlađim donorima. Istraživači navode da se preporučuju donori mlađi od 45 godina, dok malo transplantacionih programa rutinski prihvata srca osoba starijih od 50 godina.
Ako starije srce u mlađem telu zaista može da izgubi deo bioloških obeležja starenja, hronološka starost donora možda ne govori sve o potencijalu organa. To bi u budućnosti moglo da omogući korišćenje većeg broja starijih donorskih srca i proširi veoma ograničenu ponudu organa.
Ipak, istraživanje još ne pokazuje da li biološko podmlađivanje starijeg srca dovodi i do boljih dugoročnih zdravstvenih ishoda. Nije poznato ni koliko brzo se promena događa kod ljudi, koliko dugo traje niti da li se isto dešava sa drugim presađenim organima.
Nije jasno ni kako telo primaoca utiče na biološku starost srca. Analiza gena kod miševa pokazala je izražene promene povezane sa mitohondrijskim i metaboličkim procesima, što bi moglo da pruži trag o mehanizmu.
Rezultati su za sada preliminarni, ali ukazuju na zanimljivu mogućnost: biološka starost srca možda nije trajno određena godinama njegovog donora, već se organ nakon transplantacije delimično prilagođava starosti tela svog novog vlasnika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Umor, zaboravnost, višak kilograma: Da li je kriv nedostatak joda?
21.11.2026.•
0
Stalno ste umorni, teško se koncentrišete, hladno vam je čak i kada drugima nije? Ove tegobe često pripisujemo stresu, godinama ili ubrzanom načinu života.
Zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.11.2026.•
1
U Srbiji je od 9. novembra do 15. novembra zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut".
Nova pilula pokazala obećavajuće rezultate u lečenju raka pankreasa: Kod nekih pacijenata tumori nestali
20.11.2026.•
0
Nova pilula daraksonrasib (daraxonrasib), koja se ispituje u kombinaciji sa hemoterapijom, pokazala je ohrabrujuće rezultate u lečenju uznapredovalog raka pankreasa.
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
4
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
4
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar