Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Reč je o izuzetno složenom zahvatu koji predstavlja most do transplantacije srca i novi iskorak domaće pedijatrijske kardiohirurgije.
Trinaestogodišnji dečak, kojem je zbog teškog oboljenja srca ugrađeno veštačko srce, dobro se oporavlja, a prema rečima lekara, ovom intervencijom produžen mu je život i pružena prilika da dočeka transplantaciju srca, koja mu je neophodna.
Kardiohirurg dr Saša Borović istakao je da ovakve procedure sprovode samo retki centri u svetu.
"Uspešno smo ugradili veštačko srce detetu od 13 godina. Malo je centara u svetu koji to rade. Mi smo se drznuli da pomerimo granice medicine u ovoj ustanovi i zahvaljujući zajedničkom radu i iskustvu uspeli smo da to ostvarimo", rekao je Borović za RTS.
Dodao je da je, prema uzrastu pacijenta, reč o jednom od najređih zahvata ove vrste i naveo da je ovo treći slučaj u svetu, a da su dva mlađa pacijenta operisana u SAD. Borović je naveo da je zahvat tehnički predstavljao veliki hirurški izazov jer je, kako je pojasnio, trebalo u grudni koš trinaestogodišnjeg deteta smestiti uređaj koji nije tako mali.
"Bilo je potrebno pronaći optimalan hirurški pristup, a zatim i prilagoditi anesteziju i lečenje u intenzivnoj nezi", objasnio je Borović.
Kardiohirurg Instituta za majku i dete dr Ivan Dizdarević kazao je da je upravo veličina uređaja predstavljala najveću nepoznanicu.
"Straha nije bilo. Doktor Borović je jedan od najiskusnijih u ovoj oblasti i verovali smo njegovoj proceni. Ono što nas je najviše brinulo jeste da li će aparat uopšte moći da stane u tako mali grudni koš", rekao je Dizdarević.
Dodao je da su lekari danima tražili najbolje rešenje.
"Tri dana smo vodili zajedničku borbu da sve tehnički uklopimo. Na kraju je sve lepo stalo na svoje mesto. Dečak se oporavlja, a svi smo zadovoljni kako za sada teče postoperativni tok. Kada se radi sa dobrim timom, nema mnogo mesta za strah", kazao je Dizdarević.
Naveo je da je pacijent neposredno pre operacije doživeo naglo pogoršanje zdravstvenog stanja i kardiogeni šok, zbog čega je bilo neophodno hitno priključivanje na ECMO sistem, što je dodatno usložilo čitav postupak.
Direktor Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta prof. dr Vladislav Vukomanović istakao je da ova ustanova već decenijama predstavlja regionalni centar za lečenje urođenih srčanih mana i srčane slabosti kod dece, kao i da saradnja sa Institutom "Dedinje" otvara novo poglavlje u pedijatrijskoj kardiohirurgiji.
"Zahvaljujući kolegama sa Dedinja, pre svega profesoru Boroviću, podižemo pedijatrijsku zdravstvenu zaštitu na vrhunski nivo. Implantacija ovakvih uređaja, odnosno mehaničke potpore cirkulaciji, nešto je što je novo na ovim prostorima i u regionu", naglasio je Vukomanović.
Podsetio je da ta ustanova već dugi niz godina pomaže ne samo deci iz Srbije, već i pacijentima iz čitavog regiona.
"Tim je najvažniji. Upravo timski rad omogućava da napredujemo i da deci pružamo sve bolju zdravstvenu zaštitu. Potrebno je da i dalje razvijamo sistem, od ECMO podrške do ugradnje mehaničke potpore, ali već sada imamo značajno iskustvo i mislim da smo na dobrom putu", rekao je Vukomanović.
Lekari naglašavaju da veštačko srce ne predstavlja konačno rešenje, već "most" do transplantacije, koja će biti neophodna kada se pojavi odgovarajući donor.
"Veoma je važno što je mehanička potpora na vreme obezbeđena. Ona može da traje od nekoliko meseci do nekoliko godina, tako da se nadamo da će naš mali pacijent uspešno dočekati transplantaciju srca", rekao je Vukomanović.
U složenom poduhvatu, osim kardiohirurga i kardiologa, učestvovali su anesteziolozi, lekari intenzivne nege i medicinske sestre.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Umor, zaboravnost, višak kilograma: Da li je kriv nedostatak joda?
21.11.2026.•
0
Stalno ste umorni, teško se koncentrišete, hladno vam je čak i kada drugima nije? Ove tegobe često pripisujemo stresu, godinama ili ubrzanom načinu života.
Zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu
21.11.2026.•
1
U Srbiji je od 9. novembra do 15. novembra zabeleženo 6.630 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut".
Nova pilula pokazala obećavajuće rezultate u lečenju raka pankreasa: Kod nekih pacijenata tumori nestali
20.11.2026.•
0
Nova pilula daraksonrasib (daraxonrasib), koja se ispituje u kombinaciji sa hemoterapijom, pokazala je ohrabrujuće rezultate u lečenju uznapredovalog raka pankreasa.
Pilula koja deluje kao Vijagra može da uspori Alchajmerovu bolest
19.11.2026.•
1
Pilula koja deluje slično Vijagri, opuštanjem krvnih sudova i povećanjem protoka krvi u mozak, može da uspori kognitivni pad kod osoba sa Alchajmerovom bolešću za skoro trećinu.
Naučnici napravili električni češalj koji podstiče rast kose
19.11.2026.•
1
Naučnici iz Kine razvili su električni češalj koji bi mogao da predstavlja novi način lečenja gubitka kose.
Rusija započela kliničku upotrebu vakcine protiv raka debelog creva
19.11.2026.•
4
Rusija je započela kliničku upotrebu vakcine "Onkopept" za lečenje raka debelog creva, izjavio je zamenik šefa Federalne medicinsko-biološke agencije Igor Borisevič.
Alchajmerova bolest može da izazove smanjivanje dva dela mozga godinama pre pojave problema sa pamćenjem
18.11.2026.•
1
Alchajmerova bolest mogla bi da ostavi prepoznatljive tragove u mozgu čak deset godina pre pojave prvih problema sa pamćenjem.
Naučnici otkrili biološki pokazatelj tinitusa: Može se pronaći u krvi
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi određeni protein u krvi mogao da posluži kao biološki pokazatelj tinitusa, poremećaja koji izaziva zujanje, zvonjavu i druge zvukove koje osoba čuje iako ne postoji njihov spoljašnji izvor.
Izveštaj SZO: U igračkama, šminki i odeći pronađene štetne materije
18.11.2026.•
0
Supstance poznate kao endokrini disruptori prisutne su u proizvodima poput igračaka, šminke, građevinskog materijala, odeće i predstavljaju globalnu i rastuću pretnju po ljudsko zdravlje i životnu sredinu.
Ako ne unosimo dovoljno vlakana, crevne bakterije mogu početi da razgrađuju zaštitni sloj creva
18.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da vlakna i određeni proteini iz biljnih namirnica imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja creva, ali i da njihov nedostatak može da podstakne crevne bakterije da razgrađuju zaštitni sloj sluzi creva.
Zabole vas zubi kada popijete nešto hladno? Evo šta može da bude uzrok
18.11.2026.•
0
Oštar bol nakon gutljaja hladnog pića ili zalogaja slatkiša može biti znak povećane osetljivosti zuba. Uzroci su različiti, a jedan od važnih koraka u prevenciji jeste pravilna svakodnevna oralna higijena.
Neobičan medicinski slučaj: Muškarac nakon operacije mozga vidi oči svoje mačke na licima drugih ljudi
18.11.2026.•
3
Dvadesetosmogodišnji muškarac sa severoistoka SAD već dve godine doživljava neobičan poremećaj vida - na licima ljudi koje sreće prepoznaje karakteristike svoje mačke Lune.
Nova terapija matičnim ćelijama smanjila broj preloma kod žena sa osteoporozom za 94 odsto
17.11.2026.•
0
Nova eksperimentalna terapija matičnim ćelijama mogla bi da pomogne u lečenju osteoporoze, spreči prelome, ali i podstakne obnavljanje izgubljene koštane mase.
Ultraprerađena hrana povezana sa izraženijim simptomima PMS-a
17.11.2026.•
0
Žene koje češće konzumiraju ultraprerađenu hranu, poput zaslađenih gaziranih pića i industrijskih grickalica, mogu imati izraženije simptome predmenstrualnog sindroma (PMS).
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
2
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
4
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Komentari 1
Marija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar