Jedan uzorak krvi mogao bi da otkrije biološku starost svakog vašeg organa

Datum rođenja govori koliko godina imate, ali ne može da otkrije da li su vaše srce, mozak ili bubrezi podjednako dobro podneli te godine. Organi u istom telu, naime, mogu da pokazuju različite nivoe biološkog starenja.
Jedan uzorak krvi mogao bi da otkrije biološku starost svakog vašeg organa
Foto: Pixabay
Nova studija objavljena u časopisu "Nature Medicine" ukazuje na to da starenje ostavlja različite tragove u mikroskopskoj strukturi svakog organa. Naučnici su te tragove iskoristili za razvoj metode koja bi na osnovu jednog uzorka krvi mogla da proceni koji organi izgledaju starije ili mlađe nego što bi se očekivalo na osnovu hronološke starosti osobe.
 
Ovo još nije test koji se može zatražiti u bolnici, niti može direktno da izmeri koliko brzo neki organ stari tokom vremena.
Tim koji je predvodio Andre Rendeiro, sa Ernestom Abilom, Ivom Buljan i Jimin Dženg kao prvim koautorima, analizirao je 25.712 mikroskopskih snimaka tkiva 983 preminula donora. Uzorci su obuhvatili 40 vrsta tkiva iz 29 organa.
 
Istraživači su obučili model veštačke inteligencije na uzorcima tkiva ljudi različitih godina. Sistem je naučio da prepoznaje suptilne strukturne promene povezane sa starenjem, stvarajući svojevrsni "sat tkiva" za svaki organ, prenosi ScienceAlert.
 
Ako bi, na primer, plućno tkivo osobe stare 60 godina više ličilo na tkivo starijih ljudi, njena pluća bila bi ocenjena kao biološki starija nego što se očekuje. Procene modela u proseku su odstupale od stvarne starosti donora za oko pet godina.
Tkiva koja su izgledala starije uglavnom su pokazivala i više promena povezanih sa starenjem, uključujući smanjenje tkiva, ukrućivanje nalik ožiljcima, gubitak sitnih krvnih sudova, nakupljanje masti u skeletnim mišićima i istanjivanje nerava.
 
Istraživanje je pokazalo i da telo ne stari po jednom univerzalnom obrascu. Kod nekih ljudi znaci ubrzanog starenja bili su prisutni u mnogim organima, dok je kod drugih samo jedan organ - poput srca, pluća ili želuca - izgledao znatno starije od ostatka tela.
 
Pošto direktno određivanje biološke starosti organa obično zahteva invazivno uzimanje tkiva, istraživači su pokušali da pronađu način da iste informacije dobiju iz krvi.
 
Povezali su procene starosti dobijene analizom tkiva sa obrascima aktivnosti gena u uzorcima krvi istih donora. Zatim su razvili drugi model koji je samo na osnovu krvi procenjivao koliko različiti organi izgledaju staro. Najbolje rezultate davao je za ukupno starenje tela, sistem organa za varenje i slezinu.
 
"Uzorak krvi ne daje direktnu sliku organa; on procenjuje razliku u starosti organa na osnovu naučene povezanosti", objasnio je Rendeiro za ScienceAlert.
 
Da bi proverili da li procene imaju veze sa stvarnim bolestima, naučnici su metodu testirali na podacima zdravih ljudi i osoba sa osam različitih zdravstvenih stanja.
 
Kod ljudi koji su doživeli moždani udar, najveća razlika u biološkoj starosti utvrđena je kod mozga. Kod osoba sa Kronovom bolešću starijim su procenjeni jednjak, želudac, tanko i debelo crevo, dok je kod obolelih od Alchajmerove bolesti mozak bio jedini organ sa značajno povećanom razlikom u starosti.
 
Rezultati ukazuju na to da krv može da sadrži tragove onoga što se događa duboko u telu. Ipak, činjenica da neki organ izgleda starije ne znači da je ubrzano starenje izazvalo bolest. Moguće je da je bolest ubrzala starenje organa ili da su se oba procesa odvijala istovremeno.
Studija ima i važna ograničenja. Većina tkiva prikupljena je nakon smrti, istraživači nisu pratili iste ljude tokom starenja, a metoda zasnovana na krvi uglavnom je testirana kod ljudi kojima je bolest već bila dijagnostikovana.
 
Zbog toga još nije poznato da li bi test mogao da otkrije bolest pre pojave simptoma. Pre eventualne kliničke primene biće potrebne dodatne studije, potvrda rezultata kod različitih populacija i regulatorno odobrenje.
 
Do upotrebe ovakvog testa u medicinskoj praksi proći će "realno nekoliko godina, možda skoro čitava decenija", rekao je Rendeiro.
 
Za sada, studija pokazuje da svođenje biološke starosti čoveka na jedan broj možda ne daje celu sliku. Srce, mozak i bubrezi nalaze se u istom telu, ali vreme ne mora na njih da utiče na isti način.
 
Studija je objavljena u časopisu "Nature Medicine".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • 60+

    23.08.2026 09:51
    60+
    Године и старост никада нису битне већ како се осећате и какав квалитет живота имате.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Vakcina protiv melanoma uspešno prošla testiranje

Vakcina mRNK kompanije Moderna, u kombinaciji sa Merkovom imunoterapijom, uspešno je prošla ispitivanje u kasnoj fazi istraživanja za preventivno korišćenje protiv raka kože, saopštile su kompanije.