
Pojeftinili pšenica, kukuruz i suncokret: Idu li nadole cene hleba i ulja?
Robne zalihe u Srbiji uzrokovale su pad cena pšenice, kukuruza i suncokreta, te se postavlja pitanje da li će i proizvodi kao što su hleb, testenine, peciva i suncokretovo ulje pojeftiniti.

Foto: 021.rs
Kako piše Danas, Srbija u julu beleži pad cene žita za 39 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Iz tog razloga Vlada Srbije usvojila je Uredbu o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica, kojom će biti smanjenja cena brašna.
Sniženje se odnosi na brašno T- 400 i T-500, u pakovanjima od po jedan kilogram, a građani će prilikom jedne kupovine moći da pazare najviše po pet kilograma obe vrste. Uredba propisuje da su sve trgovine u našoj zemlji obavezne da u ponudi imaju bar jednu vrstu brašna tip 500 po ceni od 49,99 dinara i bar jednu vrstu brašna tip 400 po ceni do najviše 54,99 dinara.
S druge strane, zbog prošlogodišnje zabrane izvoza ulja, veće zalihe suncokreta snizile su cenu ovog proizvoda sa 63 na oko 40 dinara po kilogramu.
Ipak, uprkos pojeftinjenju sirovih proizvoda, profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov mišljenja je da otkupna cena neće biti ključni faktor koji će opredeliti da li će cene gotovih proizvoda početi da opadaju.
"U nekoliko navrata videli smo da takve zakonitosti u Srbiji ne važe. Cena koju dobijaju neposredni proizvođači nije nužno vezana za ono što se dešava u konjukturi cena prerađenih proizvoda. Stoga, ulje, šećer i peciva verovatno neće pojeftiniti. To su berzanski proizvodi, te na njihove tokove cena učestvuje i ono što se dešava na spoljnom tržištu. S druge strane, domaći prerađivači imaju visoke troškove energije i transporta, koji će u narednom periodu još rasti, te ne treba očekivati niže cene u prodavnicama", poručuje Bogdanov.
Nasuprot njenom viđenju, agroanalitičar Žarko Galetin smatra da će cene finalnih proizvoda postati povoljnije, ali da takvo stanje, bez sistemskog uređenja, nije optimalno rešenje na duže staze.
"Pod pritiskom nadležnih cene finalnih proizvoda će se verovatno smanjiti. Srbija ima autoritativan državni aparat, koji ume da napravi atmosferu poslušnosti i utiče na krajnje trgovce, a čak i na proizvođače - ako poželi da 'smiri' cene. Ipak, to će imati privremen efekat, i nije konačno rešenje nakon koga ćemo moći da odahnemo. Moguće je zaustavljanje rasta cena u kratkom vremenskom periodu i psihološko razdrmavanje javnost, ali ne na duži rok, jer su zakoni tržišta jači od toga. Ako je normalno da naš seljak proizvođač gubi, a da trgovac i prerađivač mnogo zarađuju, već na tom nivou treba da se zapitamo šta nije u redu, a ne samo kada nam cene u prodavnicama odu naviše", ističe Galetin za Danas.
Direktor poslovnog Udruženja mlinara "Žitounija" Zdravko Šajatović kaže za Danas da su upravo proizvođači brašna ti koji su oštećeni, jer uprkos jeftinim žitaricama, troškovi proizvodnje rastu toliko da poništavaju jeftiniju nabavku, dok im je prodaja sa druge strane ograničena.
"Ograničena cena brašna na proizvođače će delovati negativno, jer im se smanjuju prihodi. Uredba važi do 31. decembra, za pola proizvodnje, i prema njoj će proizvođači morati da isporučuju pola količina u odnosnu na isti period prethodne godine. Recimo, ako su u oktobru trgovinskim lancima isporučivali 100, sada će to biti 50 tona brašna, po novoj, ograničenoj ceni. Ono što me buni je iz kog razloga se u Uredbi Vlada nije pozvala na Zakon o uređenju tržišta poljoprivrenih proizvoda, nego na Zakon o trgovini. U tom zakonu piše da Vlada može ograničiti cene u slučaju tržiših poremećaja, ali i da troškove takve politike snosi državni budžet, a ne proizvođač", pojašnjava sagovornik Danasa.
On dodaje da svaka obaveza treba da ima i pravo, te da stoga mlinari zahtevaju da im se cene energenata ne menjaju do kraja godine.
Na slične probleme ukazuje i predstavnik Unije pekara Srbije Zoran Pralica, koji ističe da je niža cena pšenice obezvređena drugim troškovima u čitavom sistemu, od prerade do gotovih proizvoda, a koji se, pored energenata, odnose i na cenu stočnog brašna.
Na pitanje da li će pekarski proizvodi pojeftiniti nakon Uredbe koju je Vlada donela, sagovornik Danasa predočava da se to neće dogoditi, zato što se ona odnosi samo na manje količine brašna namenjene distribuciji građanima.
"Uredba Vlade odnosi se samo na pakovanja brašna od kilogram, koje je namenjeno građanima i nema veze sa industrijom koja ga dobija u džakovima od 50 kilograma. Taj deo programa nije na režimu Vlade, te se cena za veće količine brašna nije smanjivala. Međutim, iako nismo najbolje prošli, zadržali smo stav da ćemo zadržati aktuelnu cenu hleba od 54 dinara", otkriva Pralica.
Stoga, uprkos činjenici da će Srbija ove godine imati višak oko 2,5 miliona tona i kukuruza i pšenice, prema rečima mlinara i pekara, zbog generalne inflacije, a posebno uvećanih cena energenata, ne otvara se prostor za pojeftinjenje pekarskih i drugih proizvoda napravljenih od žitarica.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nedeljama ne radi sistem za overu: Advokat o tome imate li pravo na odštetu
17.08.2025.•
7
Pad pravnog informacionog sistema usled hakerskog napada izazvao je veliku štetu građanima koji u ovoj situaciji već mesec dana ne mogu da overe ugovore.
MMF predlaže da se cene struje u Srbiji "koriguju" jednom godišnje - prvo poskupljenje stiže u oktobru
17.08.2025.•
21
Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Lev Ratnovski izjavio je da za naredni period MMF preporučuje da se cene struje koriguju jednom godišnje, na osnovu kretanja inflacije i troškova u energetskom sektoru.
U većini gradova prosečna zarada nije dovoljna za prosečnu potrošačku korpu
16.08.2025.•
5
Kupovna moć merena odnosom prosečne zarade i potrošačke korpe u maju opala je za 0,2 u odnosu na prethodni mesec.
Toplotni talas, pali klimu
16.08.2025.•
2
Posle snažnog toplotnog talasa krajem juna, Srbija se ovih dana ponovo suočava sa naletom neizdržive jare.
Pregovori o "minimalcu" počinju 18. avgusta: Da li je 600 evra dovoljno za život?
15.08.2025.•
38
Pregovori reprezentativnih sindikata, Vlade Srbije i Unije poslodavaca o minimalnoj zaradi za 2026. godinu počinju u ponedeljak, 18. avgusta.
Dinarska štednja u prvoj polovini godine povećana za 4,5 milijardi
15.08.2025.•
2
Dinarska štednja je u prvoj polovini 2025. godine povećana za 4,5 milijardi dinara (2,4 odsto) i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara.
Objavljene nove cene goriva
15.08.2025.•
0
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Manji rod jabuka zbog prolećnog mraza
15.08.2025.•
0
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović rekao je da je kasni prolećni mraz uništio deo roda jabuka u Srbiji.
Izvoz IKT usluga iz Srbije veći za 14 odsto nego prošle godine
14.08.2025.•
1
Vrednost izvoza usluga u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija iz Srbije za prvih šest meseci ove godine iznosio je 2,21 milijardu evra.
Marko Đuković: Kako domaći tim Schneider Electrica osvaja poverenje globalnog tržišta
14.08.2025.•
0
Zašto je novosadski Centar za istraživanje i inženjering (REC – Research and Engineering Center) prepoznat kao strateški inženjerski hub, kako privlači talente i šta znači voditi globalni razvoj iz lokalnog okruženja.
NBS: Trešnje skuplje čak 200 odsto nego pre godinu dana
13.08.2025.•
7
Trenutno, cene voća i povrća daju najveći doprinos inflaciji, rekao je direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku u Narodnoj banci Srbije Savo Jakovljević.
Radiće se studija o proceni uticaja izložbe "Ekspo 2027"
13.08.2025.•
0
Preduzeće "Ekspo 2027" objavilo je poziv za izradu studije procene uticaja te specijalizovane izložbe.
Struja iz kosmosa
13.08.2025.•
8
Pakleno je toplo ovih dana, maksimalne dnevne temperature prelaze i četrdeset stepeni Celzijusa.
Javni sektor duguje 53 milijarde dinara: Među najvećim dužnicima Klinički centar Vojvodine
13.08.2025.•
5
Neizmirene obaveze direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava Srbije, uključujući lokalne samouprave i ustanove u Vojvodini, dostigle su ukupan iznos od skoro 53 milijarde dinara.
Startap Perplexity AI nudi 34,5 milijardi dolara za Google Chrome
13.08.2025.•
0
Startap veštačke inteligencije Perplexity AI podneo je neformalnu ponudu vrednu 34,5 milijardi dolara za kupovinu Google-ovog internet pregledača Chrome, potvrdio je CNBC.
Tabaković: Inflacija do kraja godine iznad projekcije NBS, a manji rast BDP-a zbog blokada
13.08.2025.•
10
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da će inflacija u Srbiji u narednim mesecima biti iznad projekcije centralne banke, a da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti manji od očekivanog.
NIS-ove pumpe u Bugarskoj postaju Avia, za kupovinu bio zainteresovan i Srbijagas
13.08.2025.•
1
Bugarska Komisija za zaštitu konkurencije saopštila je da je obaveštena o nameri kompanije Uni Energy OOD da preuzme NIS Petrol Bugarska, koja je podnela zahtev za odobrenje koncentracije.
Panevropski koridor Via Karpatija uskoro gotov - šta bi to moglo da znači za Srbiju?
13.08.2025.•
29
Roba koja putuje iz severne ili zapadne Evrope ka jugu kontinenta ili Bliskom istoku, i obratno, retko može da zaobiđe Srbiju drumskim putem.
Banke ublažile standarde kreditiranja za stanovništvo, a pooštrile uslove privredi
12.08.2025.•
2
Banke u Srbiji su u prvom tromesečju ove godine umereno pooštrile uslove po kojima su odobravale kredite privredi, dok su standardi za odobravanje pozajmica građanima ublaženi.
Ruska "Izvestija": Tri države razmatraju izgradnju novog gasovoda
12.08.2025.•
8
Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list "Izvestija".
RZS: Voće za godinu dana poskupelo za 81,4 odsto
12.08.2025.•
3
Cene poljoprivrednih i ribarskih proizvoda u junu su, u odnosu na jun prošle godine, povećane za 13,4 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Komentari 14
Prosvetar
luger
Gavril
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar