Pojeftinili pšenica, kukuruz i suncokret: Idu li nadole cene hleba i ulja?
Robne zalihe u Srbiji uzrokovale su pad cena pšenice, kukuruza i suncokreta, te se postavlja pitanje da li će i proizvodi kao što su hleb, testenine, peciva i suncokretovo ulje pojeftiniti.
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, Srbija u julu beleži pad cene žita za 39 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Iz tog razloga Vlada Srbije usvojila je Uredbu o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica, kojom će biti smanjenja cena brašna.
Sniženje se odnosi na brašno T- 400 i T-500, u pakovanjima od po jedan kilogram, a građani će prilikom jedne kupovine moći da pazare najviše po pet kilograma obe vrste. Uredba propisuje da su sve trgovine u našoj zemlji obavezne da u ponudi imaju bar jednu vrstu brašna tip 500 po ceni od 49,99 dinara i bar jednu vrstu brašna tip 400 po ceni do najviše 54,99 dinara.
S druge strane, zbog prošlogodišnje zabrane izvoza ulja, veće zalihe suncokreta snizile su cenu ovog proizvoda sa 63 na oko 40 dinara po kilogramu.
Ipak, uprkos pojeftinjenju sirovih proizvoda, profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov mišljenja je da otkupna cena neće biti ključni faktor koji će opredeliti da li će cene gotovih proizvoda početi da opadaju.
"U nekoliko navrata videli smo da takve zakonitosti u Srbiji ne važe. Cena koju dobijaju neposredni proizvođači nije nužno vezana za ono što se dešava u konjukturi cena prerađenih proizvoda. Stoga, ulje, šećer i peciva verovatno neće pojeftiniti. To su berzanski proizvodi, te na njihove tokove cena učestvuje i ono što se dešava na spoljnom tržištu. S druge strane, domaći prerađivači imaju visoke troškove energije i transporta, koji će u narednom periodu još rasti, te ne treba očekivati niže cene u prodavnicama", poručuje Bogdanov.
Nasuprot njenom viđenju, agroanalitičar Žarko Galetin smatra da će cene finalnih proizvoda postati povoljnije, ali da takvo stanje, bez sistemskog uređenja, nije optimalno rešenje na duže staze.
"Pod pritiskom nadležnih cene finalnih proizvoda će se verovatno smanjiti. Srbija ima autoritativan državni aparat, koji ume da napravi atmosferu poslušnosti i utiče na krajnje trgovce, a čak i na proizvođače - ako poželi da 'smiri' cene. Ipak, to će imati privremen efekat, i nije konačno rešenje nakon koga ćemo moći da odahnemo. Moguće je zaustavljanje rasta cena u kratkom vremenskom periodu i psihološko razdrmavanje javnost, ali ne na duži rok, jer su zakoni tržišta jači od toga. Ako je normalno da naš seljak proizvođač gubi, a da trgovac i prerađivač mnogo zarađuju, već na tom nivou treba da se zapitamo šta nije u redu, a ne samo kada nam cene u prodavnicama odu naviše", ističe Galetin za Danas.
Direktor poslovnog Udruženja mlinara "Žitounija" Zdravko Šajatović kaže za Danas da su upravo proizvođači brašna ti koji su oštećeni, jer uprkos jeftinim žitaricama, troškovi proizvodnje rastu toliko da poništavaju jeftiniju nabavku, dok im je prodaja sa druge strane ograničena.
"Ograničena cena brašna na proizvođače će delovati negativno, jer im se smanjuju prihodi. Uredba važi do 31. decembra, za pola proizvodnje, i prema njoj će proizvođači morati da isporučuju pola količina u odnosnu na isti period prethodne godine. Recimo, ako su u oktobru trgovinskim lancima isporučivali 100, sada će to biti 50 tona brašna, po novoj, ograničenoj ceni. Ono što me buni je iz kog razloga se u Uredbi Vlada nije pozvala na Zakon o uređenju tržišta poljoprivrenih proizvoda, nego na Zakon o trgovini. U tom zakonu piše da Vlada može ograničiti cene u slučaju tržiših poremećaja, ali i da troškove takve politike snosi državni budžet, a ne proizvođač", pojašnjava sagovornik Danasa.
On dodaje da svaka obaveza treba da ima i pravo, te da stoga mlinari zahtevaju da im se cene energenata ne menjaju do kraja godine.
Na slične probleme ukazuje i predstavnik Unije pekara Srbije Zoran Pralica, koji ističe da je niža cena pšenice obezvređena drugim troškovima u čitavom sistemu, od prerade do gotovih proizvoda, a koji se, pored energenata, odnose i na cenu stočnog brašna.
Na pitanje da li će pekarski proizvodi pojeftiniti nakon Uredbe koju je Vlada donela, sagovornik Danasa predočava da se to neće dogoditi, zato što se ona odnosi samo na manje količine brašna namenjene distribuciji građanima.
"Uredba Vlade odnosi se samo na pakovanja brašna od kilogram, koje je namenjeno građanima i nema veze sa industrijom koja ga dobija u džakovima od 50 kilograma. Taj deo programa nije na režimu Vlade, te se cena za veće količine brašna nije smanjivala. Međutim, iako nismo najbolje prošli, zadržali smo stav da ćemo zadržati aktuelnu cenu hleba od 54 dinara", otkriva Pralica.
Stoga, uprkos činjenici da će Srbija ove godine imati višak oko 2,5 miliona tona i kukuruza i pšenice, prema rečima mlinara i pekara, zbog generalne inflacije, a posebno uvećanih cena energenata, ne otvara se prostor za pojeftinjenje pekarskih i drugih proizvoda napravljenih od žitarica.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Isplata penzija kreće od utorka, evo kome prvo ležu primanja
04.05.2024.•
3
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) ne radi od 1. do 6. maja zbog državnih praznika pa je zato i odložena isplata penzija.
Svetske cene hrane u aprilu porasle drugi mesec zaredom
04.05.2024.•
0
Svetske cene hrane su u aprilu porasle drugi mesec zaredom, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Koliko je potrebno za pristojan život: Može li da se živi od prosečne plate ili se samo preživljava?
04.05.2024.•
19
Prosečna plata nije dovoljna za normalan život u Srbiji, rezultati su anketa koje su lokalni mediji u šest gradova uradili sa građanima.
Glamočić: Od priče da možemo da hranimo pola Evrope došli smo do uvoza hrane
04.05.2024.•
32
Subvencije u stočarstvu treba povećavati kroz investicije jer donose veću dodatu vrednost od proizvodnje žitarica, rekao je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragan Glamočić.
Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u G7
03.05.2024.•
4
Velika Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u Grupi 7, jer visoke kamatne stope i restriktivna fiskalna politika usporavaju srednjoročni i dugoročni ekonomski rast.
U prva tri meseca u Srbiji 10 odsto više turista nego pre godinu dana
03.05.2024.•
5
U prva tri meseca ove godine u Srbiji je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, zabeležen 814.881 dolazak turista.
Gasprom zabeležio gubitak prvi put posle 1999. godine
03.05.2024.•
5
Ruski energetski gigant Gasprom objavio je da je u 2023. zabeležio svoj prvi gubitak za poslednjih 14 godina, u iznosu od 629,1 milijardu rubalja, što je otprilike 6,4 milijardi evra.
Šta Srbiji donosi povećanje kreditnog rejtinga i šta on uopšte znači?
03.05.2024.•
5
Kreditni rejting države odražava procenu njene sposobnosti da ispunjava svoje finansijske obaveze, odnosno da otplaćuje svoje dugove.
Bankomati izlaze iz mode: Podizanje gotovine na kasi moguće i u Srbiji, pogledajte na kojim mestima
02.05.2024.•
28
Nedavno je vest da je podizanje gotovine za odlazak u kupovinu postalo sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj izazvala veliko interesovanje u Srbiji.
Francuski maloprodajni lanac dolazi u Srbiju
02.05.2024.•
19
Jedan od najvećih maloprodajnih lanaca u svetu francuski Carrefour dolazi u Srbiju, javlja portal Retail Srbija.
Firme u Srbiji nude bonuse ako radnik dovede nekog novog: Očajnički potez ili dobra strategija?
02.05.2024.•
25
Od zemlje sa visokom stopom nezaposlenosti, Srbija je stigla u poziciju da nema dovoljno radne snage, bar za određene grane privrede.
Jugoslavija u srcu i imenu: Desetine srpskih firmi i institucija čuvaju uspomenu na bivšu državu
02.05.2024.•
16
Jugoslavija ne postoji već više od 20 godina, ali se to po nazivima srpskih firmi baš ne bi reklo.
Bernar Arno najbogatiji na svetu
02.05.2024.•
1
Francuski biznismen Bernar Arno, koji ima kontrolni paket akcija u holdingu LVMH, vodećem svetskom proizvođaču luksuzne robe, nalazi se na prvom mestu na rang listi najbogatijih ljudi sveta.
Električni automobili uskoro dobijaju lažan zvuk motora
02.05.2024.•
2
Dok se automobilska industrija sve više okreće električnim vozilima, jedna stvar koja nedostaje je karakterističan zvuk motora sa unutrašnjim sagorevanjem.
Povrede na radu česte, ali kazne za poslodavce retke i blage
01.05.2024.•
4
U 2023. godini, tužilaštva u Srbiji primila su 51 krivičnu prijavu koja se odnosi na kršenje mera bezbednosti i zdravlja na radu.
Na praznik rada radno: Zašto su prodavnice i marketi danas otvoreni?
01.05.2024.•
63
Bez odlaska u prodavnicu, čini se, ne možemo ni tokom praznika. I to baš onog posvećenog borbi za prava radnika na dostojan život i rad.
Od danas se primenjuje pravilnik o prometu životinja - pre utovara obavezan veterinarski pregled
01.05.2024.•
3
U Srbiji se od danas primenjuje novi pravilnik kojim se bliže propisuju uslovi za stavljanje životinja u promet.
Poljoprivrednici će tražiti formiranje komore i razvojne banke sa povoljnim kamatama
01.05.2024.•
1
Predsednik Udruženja poljoprivrednika Asocijacija 2022 iz Srbobrana Đorđe Grujić rekao je danas da će od države tražiti formiranje poljoprivredne komore i razvojne banke sa povoljnim kamatama.
Od danas niže cene struje za privredu, ove godine bez poskupljenja za domaćinstva
01.05.2024.•
1
Cene električne energije za privredu od danas će biti niže za oko 20 odsto.
O radnicima u Srbiji: Najviše zaposleno u prerađivačkoj industriji, u slobodno vreme gledaju TV
01.05.2024.•
0
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku stopa zaposlenosti u Srbiji u 2023. godini bila je 50,2 odsto, dok je u prvom tromesečju ove godine registrovano skoro 2,4 miliona zaposlenih.
Radnička prava u Srbiji se sistemski krše: Bliži smo Africi nego Evropi
01.05.2024.•
28
Za mnoge radnike u Srbiji radna nedelja ne traje pet, nego više dana.
Komentari 14
Prosvetar
luger
Gavril
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar