Pojeftinili pšenica, kukuruz i suncokret: Idu li nadole cene hleba i ulja?
Robne zalihe u Srbiji uzrokovale su pad cena pšenice, kukuruza i suncokreta, te se postavlja pitanje da li će i proizvodi kao što su hleb, testenine, peciva i suncokretovo ulje pojeftiniti.
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, Srbija u julu beleži pad cene žita za 39 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Iz tog razloga Vlada Srbije usvojila je Uredbu o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica, kojom će biti smanjenja cena brašna.
Sniženje se odnosi na brašno T- 400 i T-500, u pakovanjima od po jedan kilogram, a građani će prilikom jedne kupovine moći da pazare najviše po pet kilograma obe vrste. Uredba propisuje da su sve trgovine u našoj zemlji obavezne da u ponudi imaju bar jednu vrstu brašna tip 500 po ceni od 49,99 dinara i bar jednu vrstu brašna tip 400 po ceni do najviše 54,99 dinara.
S druge strane, zbog prošlogodišnje zabrane izvoza ulja, veće zalihe suncokreta snizile su cenu ovog proizvoda sa 63 na oko 40 dinara po kilogramu.
Ipak, uprkos pojeftinjenju sirovih proizvoda, profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov mišljenja je da otkupna cena neće biti ključni faktor koji će opredeliti da li će cene gotovih proizvoda početi da opadaju.
"U nekoliko navrata videli smo da takve zakonitosti u Srbiji ne važe. Cena koju dobijaju neposredni proizvođači nije nužno vezana za ono što se dešava u konjukturi cena prerađenih proizvoda. Stoga, ulje, šećer i peciva verovatno neće pojeftiniti. To su berzanski proizvodi, te na njihove tokove cena učestvuje i ono što se dešava na spoljnom tržištu. S druge strane, domaći prerađivači imaju visoke troškove energije i transporta, koji će u narednom periodu još rasti, te ne treba očekivati niže cene u prodavnicama", poručuje Bogdanov.
Nasuprot njenom viđenju, agroanalitičar Žarko Galetin smatra da će cene finalnih proizvoda postati povoljnije, ali da takvo stanje, bez sistemskog uređenja, nije optimalno rešenje na duže staze.
"Pod pritiskom nadležnih cene finalnih proizvoda će se verovatno smanjiti. Srbija ima autoritativan državni aparat, koji ume da napravi atmosferu poslušnosti i utiče na krajnje trgovce, a čak i na proizvođače - ako poželi da 'smiri' cene. Ipak, to će imati privremen efekat, i nije konačno rešenje nakon koga ćemo moći da odahnemo. Moguće je zaustavljanje rasta cena u kratkom vremenskom periodu i psihološko razdrmavanje javnost, ali ne na duži rok, jer su zakoni tržišta jači od toga. Ako je normalno da naš seljak proizvođač gubi, a da trgovac i prerađivač mnogo zarađuju, već na tom nivou treba da se zapitamo šta nije u redu, a ne samo kada nam cene u prodavnicama odu naviše", ističe Galetin za Danas.
Direktor poslovnog Udruženja mlinara "Žitounija" Zdravko Šajatović kaže za Danas da su upravo proizvođači brašna ti koji su oštećeni, jer uprkos jeftinim žitaricama, troškovi proizvodnje rastu toliko da poništavaju jeftiniju nabavku, dok im je prodaja sa druge strane ograničena.
"Ograničena cena brašna na proizvođače će delovati negativno, jer im se smanjuju prihodi. Uredba važi do 31. decembra, za pola proizvodnje, i prema njoj će proizvođači morati da isporučuju pola količina u odnosnu na isti period prethodne godine. Recimo, ako su u oktobru trgovinskim lancima isporučivali 100, sada će to biti 50 tona brašna, po novoj, ograničenoj ceni. Ono što me buni je iz kog razloga se u Uredbi Vlada nije pozvala na Zakon o uređenju tržišta poljoprivrenih proizvoda, nego na Zakon o trgovini. U tom zakonu piše da Vlada može ograničiti cene u slučaju tržiših poremećaja, ali i da troškove takve politike snosi državni budžet, a ne proizvođač", pojašnjava sagovornik Danasa.
On dodaje da svaka obaveza treba da ima i pravo, te da stoga mlinari zahtevaju da im se cene energenata ne menjaju do kraja godine.
Na slične probleme ukazuje i predstavnik Unije pekara Srbije Zoran Pralica, koji ističe da je niža cena pšenice obezvređena drugim troškovima u čitavom sistemu, od prerade do gotovih proizvoda, a koji se, pored energenata, odnose i na cenu stočnog brašna.
Na pitanje da li će pekarski proizvodi pojeftiniti nakon Uredbe koju je Vlada donela, sagovornik Danasa predočava da se to neće dogoditi, zato što se ona odnosi samo na manje količine brašna namenjene distribuciji građanima.
"Uredba Vlade odnosi se samo na pakovanja brašna od kilogram, koje je namenjeno građanima i nema veze sa industrijom koja ga dobija u džakovima od 50 kilograma. Taj deo programa nije na režimu Vlade, te se cena za veće količine brašna nije smanjivala. Međutim, iako nismo najbolje prošli, zadržali smo stav da ćemo zadržati aktuelnu cenu hleba od 54 dinara", otkriva Pralica.
Stoga, uprkos činjenici da će Srbija ove godine imati višak oko 2,5 miliona tona i kukuruza i pšenice, prema rečima mlinara i pekara, zbog generalne inflacije, a posebno uvećanih cena energenata, ne otvara se prostor za pojeftinjenje pekarskih i drugih proizvoda napravljenih od žitarica.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rok za dogovor o NIS-u ističe danas: Mogući scenariji - prodaja, sankcije ili najgori ishod
22.05.2026.•
6
Poslednji dan pred istek roka za prodaju ruskog udela u NIS-u protiče bez konkretnih vesti o dogovoru između ruskih i mađarskih partnera.
Objavljene nove cene goriva
22.05.2026.•
7
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati do petka, 29. maja.
EU suspenduje carine na neka đubriva
22.05.2026.•
0
Savet EU odlučio je danas da na godinu dana suspenduje carinske tarife na ključna đubriva na bazi azota koja se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji u Uniji, uključujući sirovine za đubriva kao što su urea i amonijak.
Šta će najviše poskupeti: "Već se priprema teren za rast cena"
22.05.2026.•
34
Inflacija u Srbiji ponovo ubrzava, a ekonomisti upozoravaju da bi do kraja godine mogla da premaši i pet odsto.
Prognoza EK o ekonomskom rastu Srbije: Faktori su studentski protesti, Ekspo, plate i penzije
21.05.2026.•
3
Posle pada prethodne godine, ekonomski rast Srbije ove godine će dostići 2,8 odsto, a sledeće 3,9 odsto, prognozira Evropska komisija (EK).
Dok cene hrane rastu, EU rešenje traži u kravljem izmetu
21.05.2026.•
4
Plan Evropske komisije za jačanje snabdevanja Evrope usmeren je na dugoročni regulatorni podsticaj za veću reciklažu stajnjaka i poljoprivrednog otpada u đubrivo.
Mask bi mogao da postane prvi bilioner nakon što SpaceX izađe na berzu
21.05.2026.•
5
Ilon Mask mogao bi da postane prvi bilioner u istoriji nakon očekivanog izlaska svemirske kompanije SpaceX na berzu, prenose američki poslovni mediji.
Meta počela da deli planiranih 8.000 otkaza
21.05.2026.•
3
Kompanija Meta počela je da sprovodi plan za ukidanje oko 8.000 radnih mesta širom sveta, a mnogim zaposlenima je preporučeno da rade od kuće dok traje taj proces, objavio je Blumberg.
Srbija učetvorostručuje skladišne kapacitete naftnih derivata u Smederevu
20.05.2026.•
1
Republička direkcija za robne rezerve raspisala je tender za izradu projektne dokumentacije za izgradnju osam rezervoara od po 20.000 kubnih metara sa pratećom infrastrukturom na skladištu naftnih derivata u Smederevu.
Tri scenarija Narodne banke za rast cena: Inflacija od 3,6 do čak 6,5 odsto zbog rata u Iranu
20.05.2026.•
3
Stručnjaci Narodne banke Srbije napravili su analizu tri moguća scenarija kretanja inflacije u zavisnosti od dešavanja na Bliskom istoku.
"Država povećala akcize zbog prazne kase": Cene goriva bi od petka mogle da porastu
20.05.2026.•
33
Vlada Srbije je prošlog petka odlučila da koriguje akcize na gorivo, pa su one sada umanjene za 20 odsto, umesto dosadašnjih 25 procenata, a stručnjaci ovu odluku vide kao očekivanu, ali kratkoročnu.
Još dva dana za rešavanje pitanja NIS: Šta će se desiti ako OFAC ne produži rok?
20.05.2026.•
6
Dva su dana do isteka roka za rešavanje situacije sa prodajom većinskog paketa akcija u NIS-u, a OFAC se još uvek nije oglasio.
Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika pun nelogičnosti, apsurda i ne daje rezultate
20.05.2026.•
6
Krajem prošle godine stupio je na snagu zakon koji reguliše Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika u Agenciji za privredne registre (APR), a prema prvim analizama, zakon se nije dobro pokazao.
Stelantis je u krizi, šta će biti sa Fijatom u Kragujevcu?
19.05.2026.•
12
Kriza u automobilskom gigantu Stelantis ulazi u jednu od najtežih faza u poslednjih nekoliko decenija, čemu svedoči činjenica da je proizvodnja na istorijskom minimumu.
NIS uložio 4,9 milijardi dinara u istraživanje nafte i gasa
19.05.2026.•
0
Naftna industrija Srbije (NIS) je danas saopštila da je u prvom kvartalu 2026. godine uložila u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa 4,9 milijardi dinara, što je 78 odsto njenih ukupnih ulaganja u tom periodu.
EU portal: Veliki zastoj kompanije "Strikland Metals" u Srbiji
19.05.2026.•
5
Australijska kompanija "Strikland Metals", odnosno "Zlatna reka", njena ćerka firma u Srbiji, nije uspela u roku da završi istražna bušenja na Rogozni, piše portal miningsee.eu.
Zašto Srbija ne može bez pančevačke rafinerije i imamo li dovoljne rezerve energenata
19.05.2026.•
1
"Ako ne obezbedimo rezerve sada, nećemo imati ničega tokom leta, a kamoli na zimu", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, komentarišući situaciju sa energentima u Srbiji.
IKEA otpušta 850 radnika
19.05.2026.•
4
Švedska kompanija IKEA, koja se bavi proizvodnjom nameštaja, najavila je da će otpustiti 850 radnika u 63 zemlje u okviru kampanje smanjenja troškova usled opadanja potražnje.
"Made in China" nije više samo za jeftine proizvode
18.05.2026.•
0
Glavni grad Kine biće do kraja meseca u centru pažnje. U posetu je prvi put došao i Donald Tramp, a nakon njega gostuje i Vladimir Putin.
Vlada Srbije smanjila akcize gorivo do kraja maja
18.05.2026.•
11
Vlada Srbije privremeno je smanjila akcize na naftne derivate odlukom koja će važiti do 31. maja.
Tehnolog o hepatitisu A u zamrznutom voću iz Srbije: Postajemo tranzitna zona za spornu hranu
17.05.2026.•
11
Vest da je u Nemačkoj u zamrznutoj mešavini bobičastog voća poreklom iz Srbije otkriven virus hepatitisa A opet je otvorila pitanje bezbednosti hrane namenjene izvozu, ali i proizvoda koji se nalaze na domaćem tržištu.
Komentari 14
Prosvetar
luger
Gavril
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar