Pojeftinili pšenica, kukuruz i suncokret: Idu li nadole cene hleba i ulja?
Robne zalihe u Srbiji uzrokovale su pad cena pšenice, kukuruza i suncokreta, te se postavlja pitanje da li će i proizvodi kao što su hleb, testenine, peciva i suncokretovo ulje pojeftiniti.
Foto: 021.rs
Kako piše Danas, Srbija u julu beleži pad cene žita za 39 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine.
Iz tog razloga Vlada Srbije usvojila je Uredbu o ograničenju cena osnovnih životnih namirnica, kojom će biti smanjenja cena brašna.
Sniženje se odnosi na brašno T- 400 i T-500, u pakovanjima od po jedan kilogram, a građani će prilikom jedne kupovine moći da pazare najviše po pet kilograma obe vrste. Uredba propisuje da su sve trgovine u našoj zemlji obavezne da u ponudi imaju bar jednu vrstu brašna tip 500 po ceni od 49,99 dinara i bar jednu vrstu brašna tip 400 po ceni do najviše 54,99 dinara.
S druge strane, zbog prošlogodišnje zabrane izvoza ulja, veće zalihe suncokreta snizile su cenu ovog proizvoda sa 63 na oko 40 dinara po kilogramu.
Ipak, uprkos pojeftinjenju sirovih proizvoda, profesorka Poljoprivrednog fakulteta Natalija Bogdanov mišljenja je da otkupna cena neće biti ključni faktor koji će opredeliti da li će cene gotovih proizvoda početi da opadaju.
"U nekoliko navrata videli smo da takve zakonitosti u Srbiji ne važe. Cena koju dobijaju neposredni proizvođači nije nužno vezana za ono što se dešava u konjukturi cena prerađenih proizvoda. Stoga, ulje, šećer i peciva verovatno neće pojeftiniti. To su berzanski proizvodi, te na njihove tokove cena učestvuje i ono što se dešava na spoljnom tržištu. S druge strane, domaći prerađivači imaju visoke troškove energije i transporta, koji će u narednom periodu još rasti, te ne treba očekivati niže cene u prodavnicama", poručuje Bogdanov.
Nasuprot njenom viđenju, agroanalitičar Žarko Galetin smatra da će cene finalnih proizvoda postati povoljnije, ali da takvo stanje, bez sistemskog uređenja, nije optimalno rešenje na duže staze.
"Pod pritiskom nadležnih cene finalnih proizvoda će se verovatno smanjiti. Srbija ima autoritativan državni aparat, koji ume da napravi atmosferu poslušnosti i utiče na krajnje trgovce, a čak i na proizvođače - ako poželi da 'smiri' cene. Ipak, to će imati privremen efekat, i nije konačno rešenje nakon koga ćemo moći da odahnemo. Moguće je zaustavljanje rasta cena u kratkom vremenskom periodu i psihološko razdrmavanje javnost, ali ne na duži rok, jer su zakoni tržišta jači od toga. Ako je normalno da naš seljak proizvođač gubi, a da trgovac i prerađivač mnogo zarađuju, već na tom nivou treba da se zapitamo šta nije u redu, a ne samo kada nam cene u prodavnicama odu naviše", ističe Galetin za Danas.
Direktor poslovnog Udruženja mlinara "Žitounija" Zdravko Šajatović kaže za Danas da su upravo proizvođači brašna ti koji su oštećeni, jer uprkos jeftinim žitaricama, troškovi proizvodnje rastu toliko da poništavaju jeftiniju nabavku, dok im je prodaja sa druge strane ograničena.
"Ograničena cena brašna na proizvođače će delovati negativno, jer im se smanjuju prihodi. Uredba važi do 31. decembra, za pola proizvodnje, i prema njoj će proizvođači morati da isporučuju pola količina u odnosnu na isti period prethodne godine. Recimo, ako su u oktobru trgovinskim lancima isporučivali 100, sada će to biti 50 tona brašna, po novoj, ograničenoj ceni. Ono što me buni je iz kog razloga se u Uredbi Vlada nije pozvala na Zakon o uređenju tržišta poljoprivrenih proizvoda, nego na Zakon o trgovini. U tom zakonu piše da Vlada može ograničiti cene u slučaju tržiših poremećaja, ali i da troškove takve politike snosi državni budžet, a ne proizvođač", pojašnjava sagovornik Danasa.
On dodaje da svaka obaveza treba da ima i pravo, te da stoga mlinari zahtevaju da im se cene energenata ne menjaju do kraja godine.
Na slične probleme ukazuje i predstavnik Unije pekara Srbije Zoran Pralica, koji ističe da je niža cena pšenice obezvređena drugim troškovima u čitavom sistemu, od prerade do gotovih proizvoda, a koji se, pored energenata, odnose i na cenu stočnog brašna.
Na pitanje da li će pekarski proizvodi pojeftiniti nakon Uredbe koju je Vlada donela, sagovornik Danasa predočava da se to neće dogoditi, zato što se ona odnosi samo na manje količine brašna namenjene distribuciji građanima.
"Uredba Vlade odnosi se samo na pakovanja brašna od kilogram, koje je namenjeno građanima i nema veze sa industrijom koja ga dobija u džakovima od 50 kilograma. Taj deo programa nije na režimu Vlade, te se cena za veće količine brašna nije smanjivala. Međutim, iako nismo najbolje prošli, zadržali smo stav da ćemo zadržati aktuelnu cenu hleba od 54 dinara", otkriva Pralica.
Stoga, uprkos činjenici da će Srbija ove godine imati višak oko 2,5 miliona tona i kukuruza i pšenice, prema rečima mlinara i pekara, zbog generalne inflacije, a posebno uvećanih cena energenata, ne otvara se prostor za pojeftinjenje pekarskih i drugih proizvoda napravljenih od žitarica.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
I JANAF-u produžena američka licenca do 20. marta
21.02.2026.•
0
Jadranski naftovod (JANAF) saopštio je da je u saradnji sa Vladom Hrvatske ishodio licencu od američkog OFAK-a da do 20. marta isporučuje naftu Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Ministarstvo poljoprivrede: Usaglašeni sertifikati za izvoz govedine i ovčetine u Tunis
21.02.2026.•
6
Uprava za veterinu uspešno je usaglasila veterinarske sertifikate za izvoz goveđeg i ovčijeg mesa u Tunis.
Izvoz srpskog oružja: Cena "bratske ljubavi" od nekoliko stotina miliona evra
21.02.2026.•
8
Kontrola izvoza oružja, municije i vojne opreme proizvedene u Srbiji biće pod znatno strožom kontrolom nego pre 23. juna 2025. godine kada je zabranjen, saznaje Radar.
Dekanica Ekonomskog: Gašenje porodičnih poljoprivrednih gazdinstava vodi ka ozbiljnim socijalnim problemima
21.02.2026.•
22
Dekanica Ekonomskog fakulteta Žaklina Stojanović ocenila je da su domaći poljoprivrednici, posebno porodična gazdinstva, u ozbiljnoj krizi zbog niskih otkupnih cena i rasta troškova.
NIS-u produžena licenca za rad do 20. marta
20.02.2026.•
7
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) američkog Ministarstva finansija produžila je licencu za rad Naftnoj industriji Srbije na 30 dana.
Ministarstvo: Uvodi se oznaka "100% odsto iz Srbije", uvode se prelevmani na mleko u prahu
20.02.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić sastao se sa predstavnicima više od 100 različitih udruženja poljoprivrednika iz Srbije, a dogovoreno je da se uvodi oznaka "100% iz Srbije".
Poskupljuje gorivo - ovo su nove cene
20.02.2026.•
16
Gorivo u Srbiji poskupelo je za dva dinara po litru.
Vreme sankcija: Družba je družba, služba je služba
20.02.2026.•
13
Stigao je 20. februar i svi iščekujemo odobrenje američke Agencije za kontrolu imovine u inostranstvu.
Tabaković: Inflacija u januaru 2,4 odsto
19.02.2026.•
5
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je danas da je inflacija u Srbiji u granicama cilja i da će tako biti i u srednjem roku.
Ministar poljoprivrede: Država neće dozvoliti prekomeran uvoz malina
19.02.2026.•
12
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je da država razume koliko veliki značaj malinarstvo ima za izvoz, prihode poljoprivrednih gazdinstava i za razvoj sela u Srbiji.
Srbija trenutno ima 53,3 tone zlata u rezervama
19.02.2026.•
13
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da Srbija trenutno poseduje u rezervama više od 53,3 tone zlata.
Potoci prosutog mleka ubrzavaju odumiranje srpskog sela
18.02.2026.•
20
Srbija se suočava sa tišim, ali opasnijim egzodusom od onog migratornog - nestankom mlečnog govedarstva koji direktno ugrožava prehrambeni suverenitet zemlje.
NALED: Privredni rast Srbije u 2025. godini usporen
18.02.2026.•
1
U Srbiji je u 2025. godini bruto domaći proizvod (BDP) porastao za dva odsto, što je ispod ranijih projekcija, te označava usporavanje privrednog rasta.
Tender za naftovod od Novog Sada do Mađarske produžen do 26. februara
18.02.2026.•
5
Tender za izgradnju naftovoda između Mađarske i Srbije produžen je do 26. februara.
"Skok u budućnost" kao konkretan plan ne postoji, ali ga građani Srbije poprilično plaćaju
18.02.2026.•
17
Građani Srbije plaćaju 14 do 18 milijardi evra na nešto što postoji samo kao naziv - "Skok u budućnost".
EU pokreće istragu protiv Šeina zbog prodaje spornih proizvoda i "zavisničkog dizajna" platforme
17.02.2026.•
1
Evropska unija pokrenuće zvaničnu istragu protiv kineskog internet-trgovca Šein zbog sumnje na višestruka kršenja evropskih zakona, uključujući prodaju seksualnih lutaka koje liče na decu i oružja.
Ministar Glamočić se sastaje sa poljoprivrednicima: Dogovor o svemu što je realno
17.02.2026.•
7
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić sastaće se u 13 časova sa poljoprivrednicima koji protestuju.
Đedović Handanović: Očekujem do kraja nedelje odgovor na zahtev za produženje licence NIS-u
17.02.2026.•
6
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović očekuje do kraja nedelje odgovor na zahtev za produženje licence NIS-u.
ByteDance obećava zaštitu autorskih prava na AI video alatu nakon pretnji Diznija
16.02.2026.•
1
Kineska tehnološka kompanija ByteDance saopštila je da će preduzeti korake kako bi sprečila neovlašćeno korišćenje autorskih prava na svom novom AI alatu za generisanje videa, nakon pretnji pravnim postupkom iz američke
Metla Group kupila Nišku pivaru
16.02.2026.•
3
Domaća kompanija Metla Group iz Leskovca zvanično je preuzela Nišku pivaru, čime je završen proces promene vlasničke strukture, saopštio je novi vlasnik.
EU do 2028. zabranjuje rusku naftu i gas: Koliko će to uticati na energetsku bezbednost Srbije?
16.02.2026.•
17
EU je na putu da do kraja 2027. godine u potpunosti ukine uvoz ruskog gasa i nafte, a većina zemalja članica ima izlaz na more i problem snabdevanjem gasom mogle bi da reše izgradnjom sopstvenih LNG terminala.
Komentari 14
Prosvetar
luger
Gavril
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar