Vučićevo čašćavanje pred izbore: Za našu vlast
Srbija je zemlja u kojoj je uspeh na izborima najvažnija stvar.
Foto: 021.rs
Malo je zemalja u kojima izborni rezultati toliko snažno utiču na sve segmente života da broj dobijenih glasova bitno utiče na društvenu poziciju čitavih slojeva.
Zna to i aktuelna vlast, i stoga je pripremu počela čim se o izborima počelo šuškati, pre nego što su i najavljeni. Naprednjaci nisu okolišali i odmah su se uhvatili jakog aduta.
Rebalans budžeta, usvojen u Skupštini polovinom septembra jasno ilustruje kako vlast novac iz državne kase usmerava prema ciljnim grupama od kojih tradicionalno očekuje i dobija glasove.
Vlast voli inflaciju
Prethodno je trebalo da se stvari, odnosno budžet, pripreme. Učinila je to Narodna banka Srbije tako što je referentnu kamatnu stopu uprkos snažnoj inflaciji kasno počela da podiže, pa je dostigla tek 6,5%, mada je inflacija i dalje iznad devet odsto.
Štaviše, na poslednjem zasedanju NBS izostalo je i minimalno povećanje. Ima razloga zašto svaka, pa i aktuelna vlast pred izbore voli inflacione trendove. Kupovina po rastućim cenama putem poreza puni budžet primetno brže i više nego što se planiralo.
To u državnoj kasi stvara ne mali višak spram plana. Naravno, izbori su idealna prilika da se višak usmeri onima koji će zauzvrat na glasačkim listovima zaokružiti već vladajuće. Ovog puta na ruku vlasti išao je i pad cena nafte početkom godine, te je država već u martu ukinula privremeno umanjenje akciza na goriva i time povećala prihode.
Kako su prošle godine i pojedine kompanije, pre svega iz petro-branše, poslovale sa rekordnim dobitima i porez na dobit ovih firmi je bio znatno veći nego što se kalkulisalo budžetom. Sve skupa, novca u budžetu ima poprilično više nego u odnosu na budžet i to je idealna situacija za vlast.
Državni novac partijskim glasačima
Čim se počelo pričati o izborima, nije bilo oklevanja i država se odmah oslonila na glavni stub - budžet. Rebalansom su ciljane skupine koje tradicionalno, često i bez obzira na politički profil, glasaju za vladajuće: penzioneri, poljoprivrednici, zaposleni u prosvetnim i zdravstvenim službama.
Reč je o skupinama izrazito vezanim za budžetsku potrošnju i njihovo ponašanje je objašnjivo. Rebalansom su odmah znatno uvećane subvencije seljacima, a prosvetarima i medicinarima povećane plate, potom najavljeno i dodatna podrška.
Penzije će takođe biti uvećane po redu, a uslediće i 5,5% vanredne povišice. Na javnost je najveći utisak ostavilo davanje po 10.000 dinara za svako dete ispod 16 godina starosti.
Neosmišljene mere
Kako bi osigurala i uvećala obećanja, vlast je odlučila da sve akcize uveća za osam odsto. Tako će poskupeti goriva, duvan. Naravno, da će kupcima nakon što se snabdevaju neophodnim gorivom ostati manje novca nego da akcize nisu povećane.
To znači da će manje trošiti na druge potrepštine. Mere pokazuju dosta komotno ponašanje vlasti. Pomoć se daje svima, i onima kojima 10.000 itekako znači, ali i onim porodicama koje to neće ni osetiti u budžetu.

Poprilično su neosmišljene i seljačke subvencije. Iznosiće 24.000 po hektaru, bez obzira šta paor bude sejao, odnosno bez obzira na visinu prinosa. Međutim, polazno pravilo kod agrarnih subvencija je da njima država stimuliše uvećanje prinosa ili pokušava da setvu optimalno strukturira. Stoga se davanje podrške vezuje ili za uvećano sejanje pojedinih useva ili za rast proizvodnje po hektaru, odnosno grlu stoke. Davanje po hektaru je nasumično trošenje para.
Cena nije mala
Procenjuje se da iz budžeta na izdatke osmišljene rebalansom odlazi bezmalo 0,8 odsto BDP, s tim da subvencije seljacima i uvećanje penzija postaju stečeno pravo i tako obaveza za svaku narednu vlast. Možda je najsporniji uticaj rebalansa na tekuću ekonomsku politiku države Srbije.
Poznato je da je budžetom bio predviđen rast između tri i pet, a predsednik Vučić je dugo baratao cifrom od četiri odsto. U poslednje vreme vlast bi bila više nego zadovoljna i sa 2,5 odsto uvećanja. Kako najnovija davanja nisu usmerena na uvećanje proizvodnje, neće uticati ni na rast BDP, a smišljenijom raspodelom novca mogao se postići ovaj efekat, možda čak i u poštovanja vrednom iznosu od 1,2 odsto BDP.
Izbori na prvom mestu
Još je porazniji uticaj na rast cena. Akcizne robe su po pravilu neelastične, odnosno njihova potrošnja se ne smanjuje sve dok ne dođe do nekog dramatičnog skoka cene. Drugim rečima, uvećanje akciza direktno podstiče inflaciju, a taj uticaj biće još i veći zbog rasta cena nafte unazad tri meseca sa 72 na 92 evra po barelu.
U mesecima koji dolaze, cena goriva će biti baš visoka i svakako će dodatno pogurati već dugi inflatorni talas. Nevolja je tim veća što će od oktobra poskupeti i gas za deset, potom i struja za osam odsto, tako da će energija tokom ove zime biti primetno skuplja nego, na primer, lane.
Kako cena energije utiče na cene bezmalo svih proizvoda, svakako će skuplji gorivo, struja i gas uticati i na rast cena niza drugih roba i usluga. Drugim rečima, rebalans podstiče inflaciju, a procena je da će se do kraja godine vrteti između osam i po i devet odsto.
Podsetimo, država je predviđala pad na ispod šest odsto. Razlika nije mala, ali naprednjacima je važno da je preraspodela viška novca učinjena tako da obezbedi uspeh na izborima. Sve drugo je, bar u ovom trenutku, sporedno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
2
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
1
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
4
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
26
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
4
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
8
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nelegalne nekretnine upisane u akciji "Svoj na svome"
01.02.2026.•
5
Na nekretnine koje budu evidentirane u katastru po novom zakonu o "legalizaciji" moći će da bude upisana hipoteka.
Pad industrijske proizvodnje u decembru
31.01.2026.•
2
Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Poskupeo hleb "Sava"
31.01.2026.•
4
Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.
Šta prodaja "Lukoila" znači za Srbiju: "Malo verovatno da će investicioni fond dugoročno ostati vlasnik"
31.01.2026.•
1
Broker Branislav Jorgić kaže da eventualna promena vlasništva pumpi "Lukoila" u Srbiji ne bi trebalo da ima negativne posledice po domaće tržište goriva.
Vlada Federacije BiH predložila uvođenje veće carine na čelik, odgovor na odluku Srbije
31.01.2026.•
2
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je predložila uvođenje veće carine na uvoz čelika u BiH.
Ministarstvo poljoprivrede: Zastoj u obradi i isplati podsticaja zbog problema sa informacionim sistemom
31.01.2026.•
1
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je došlo do privremenog zastoja u radu informacionih sistema koji se koriste za obradu i isplatu podsticaja.
Komentari 27
noname
Fuj49
SVETLANA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar