Vučićevo čašćavanje pred izbore: Za našu vlast
Srbija je zemlja u kojoj je uspeh na izborima najvažnija stvar.
Foto: 021.rs
Malo je zemalja u kojima izborni rezultati toliko snažno utiču na sve segmente života da broj dobijenih glasova bitno utiče na društvenu poziciju čitavih slojeva.
Zna to i aktuelna vlast, i stoga je pripremu počela čim se o izborima počelo šuškati, pre nego što su i najavljeni. Naprednjaci nisu okolišali i odmah su se uhvatili jakog aduta.
Rebalans budžeta, usvojen u Skupštini polovinom septembra jasno ilustruje kako vlast novac iz državne kase usmerava prema ciljnim grupama od kojih tradicionalno očekuje i dobija glasove.
Vlast voli inflaciju
Prethodno je trebalo da se stvari, odnosno budžet, pripreme. Učinila je to Narodna banka Srbije tako što je referentnu kamatnu stopu uprkos snažnoj inflaciji kasno počela da podiže, pa je dostigla tek 6,5%, mada je inflacija i dalje iznad devet odsto.
Štaviše, na poslednjem zasedanju NBS izostalo je i minimalno povećanje. Ima razloga zašto svaka, pa i aktuelna vlast pred izbore voli inflacione trendove. Kupovina po rastućim cenama putem poreza puni budžet primetno brže i više nego što se planiralo.
To u državnoj kasi stvara ne mali višak spram plana. Naravno, izbori su idealna prilika da se višak usmeri onima koji će zauzvrat na glasačkim listovima zaokružiti već vladajuće. Ovog puta na ruku vlasti išao je i pad cena nafte početkom godine, te je država već u martu ukinula privremeno umanjenje akciza na goriva i time povećala prihode.
Kako su prošle godine i pojedine kompanije, pre svega iz petro-branše, poslovale sa rekordnim dobitima i porez na dobit ovih firmi je bio znatno veći nego što se kalkulisalo budžetom. Sve skupa, novca u budžetu ima poprilično više nego u odnosu na budžet i to je idealna situacija za vlast.
Državni novac partijskim glasačima
Čim se počelo pričati o izborima, nije bilo oklevanja i država se odmah oslonila na glavni stub - budžet. Rebalansom su ciljane skupine koje tradicionalno, često i bez obzira na politički profil, glasaju za vladajuće: penzioneri, poljoprivrednici, zaposleni u prosvetnim i zdravstvenim službama.
Reč je o skupinama izrazito vezanim za budžetsku potrošnju i njihovo ponašanje je objašnjivo. Rebalansom su odmah znatno uvećane subvencije seljacima, a prosvetarima i medicinarima povećane plate, potom najavljeno i dodatna podrška.
Penzije će takođe biti uvećane po redu, a uslediće i 5,5% vanredne povišice. Na javnost je najveći utisak ostavilo davanje po 10.000 dinara za svako dete ispod 16 godina starosti.
Neosmišljene mere
Kako bi osigurala i uvećala obećanja, vlast je odlučila da sve akcize uveća za osam odsto. Tako će poskupeti goriva, duvan. Naravno, da će kupcima nakon što se snabdevaju neophodnim gorivom ostati manje novca nego da akcize nisu povećane.
To znači da će manje trošiti na druge potrepštine. Mere pokazuju dosta komotno ponašanje vlasti. Pomoć se daje svima, i onima kojima 10.000 itekako znači, ali i onim porodicama koje to neće ni osetiti u budžetu.
Poprilično su neosmišljene i seljačke subvencije. Iznosiće 24.000 po hektaru, bez obzira šta paor bude sejao, odnosno bez obzira na visinu prinosa. Međutim, polazno pravilo kod agrarnih subvencija je da njima država stimuliše uvećanje prinosa ili pokušava da setvu optimalno strukturira. Stoga se davanje podrške vezuje ili za uvećano sejanje pojedinih useva ili za rast proizvodnje po hektaru, odnosno grlu stoke. Davanje po hektaru je nasumično trošenje para.
Cena nije mala
Procenjuje se da iz budžeta na izdatke osmišljene rebalansom odlazi bezmalo 0,8 odsto BDP, s tim da subvencije seljacima i uvećanje penzija postaju stečeno pravo i tako obaveza za svaku narednu vlast. Možda je najsporniji uticaj rebalansa na tekuću ekonomsku politiku države Srbije.
Poznato je da je budžetom bio predviđen rast između tri i pet, a predsednik Vučić je dugo baratao cifrom od četiri odsto. U poslednje vreme vlast bi bila više nego zadovoljna i sa 2,5 odsto uvećanja. Kako najnovija davanja nisu usmerena na uvećanje proizvodnje, neće uticati ni na rast BDP, a smišljenijom raspodelom novca mogao se postići ovaj efekat, možda čak i u poštovanja vrednom iznosu od 1,2 odsto BDP.
Izbori na prvom mestu
Još je porazniji uticaj na rast cena. Akcizne robe su po pravilu neelastične, odnosno njihova potrošnja se ne smanjuje sve dok ne dođe do nekog dramatičnog skoka cene. Drugim rečima, uvećanje akciza direktno podstiče inflaciju, a taj uticaj biće još i veći zbog rasta cena nafte unazad tri meseca sa 72 na 92 evra po barelu.
U mesecima koji dolaze, cena goriva će biti baš visoka i svakako će dodatno pogurati već dugi inflatorni talas. Nevolja je tim veća što će od oktobra poskupeti i gas za deset, potom i struja za osam odsto, tako da će energija tokom ove zime biti primetno skuplja nego, na primer, lane.
Kako cena energije utiče na cene bezmalo svih proizvoda, svakako će skuplji gorivo, struja i gas uticati i na rast cena niza drugih roba i usluga. Drugim rečima, rebalans podstiče inflaciju, a procena je da će se do kraja godine vrteti između osam i po i devet odsto.
Podsetimo, država je predviđala pad na ispod šest odsto. Razlika nije mala, ali naprednjacima je važno da je preraspodela viška novca učinjena tako da obezbedi uspeh na izborima. Sve drugo je, bar u ovom trenutku, sporedno.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Gorivo u Crnoj Gori jeftinije od ponoći
08.05.2024.•
8
U Crnoj Gori je od ponoći gorivo jeftinije za dva do četiri centa.
Više od 2.700 frilensera podnelo prijavu poreza za prvi kvartal
07.05.2024.•
5
U prvom kvartalu ove godine preko portala "Frilenseri" podneto je više od 2.700 poreskih prijava, saopštila je danas Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
Šta stoji iza "turbo uzleta" Pro Tenta?
07.05.2024.•
6
Iako je Pro Tent na kraju 2022. godine imao više od 8.600 radnika, najveći broj njih samo je formalno zaposlen u ovom preduzeću, a suštinski radi u Elektroprivredi Srbije.
Javni dug Srbije na kraju marta iznosio 47,7 odsto BDP-a
07.05.2024.•
4
Javni dug Srbije na kraju marta ove godine iznosio je oko 36,34 milijarde evra.
Profesor Zec: Ljubav između Kine i Srbije kao između slona i miša - a zna se kako miš završi
07.05.2024.•
20
Odnosi Srbije i Kine opisuju se kao "čelično prijateljstvo", a jedne novine su kineskom predsedniku Si Đinpingu poželele dobrodošlicu na kineskom jeziku.
Srbija nasuprot svetskog trenda
07.05.2024.•
4
Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.
Uglju "odzvonilo" do 2035: Kakve planove imaju Nemačka i Japan za čistu energiju?
06.05.2024.•
8
Ove nedelje zemlje "Grupe sedam" saglasile su se da upotrebu uglja okončaju do 2035. godine.
Gorivo u Hrvatskoj od sutra još jeftinije
06.05.2024.•
13
Gorivo će od sutra u Hrvatskoj narednih 15 dana biti u proseku jeftinije za tri evrocentra.
Novi udar na kućni budžet: Šta je poskupelo, a šta pojeftinilo u Srbiji od 1. maja?
06.05.2024.•
22
Zbog novog obračuna akciza potrošači u Srbiji će se suočiti, ili se pak stvaraju uslovi da se suuoče, sa većim cenama goriva, kafe, cigareta i alkohola.
Fon der Lajen će od kineskog predsednika zahtevati fer konkurenciju u trgovini EU sa Kinom
06.05.2024.•
11
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je najavila da će danas na sastanku s predsednikom Sijem Đipingom u Parizu zahtevati "fer konkurenciju" u trgovini s Kinom.
Stručnjaci o ekonomskom delu Vučevićevog kabineta: Šta se (ne) menja?
06.05.2024.•
13
Vlada Srbije, na čelu sa novim premijerom Milošem Vučevićem koji je na toj poziciji zamenio aktuelnu predsednicu Narodne skupštine Anu Brnabić, izabrana je 2. maja.
Mali podsetnik: Rok za plaćanje godišnjeg poreza na dohodak 15. maj
05.05.2024.•
4
Fizička lica koja su u prošloj godini imala zaradu ili dobit veću od 4.269.564 dinara (neoporezivi iznos) u obavezi su da do 15. maja plate godišnji porez na dohodak građana.
Srbija jedna od samo tri zemlje koje će kineski predsednik posetiti u Evropi: Zašto?
05.05.2024.•
56
Kineski predsednik Si Đinping u okviru svoje evropske turneje posetiće Beograd 8. maja.
Privreda i građani za bankarske kredite zalagali kola, umetničke slike, nakit, krave i ovce...
05.05.2024.•
4
Privreda i građani imovinom su na kraju prošle godine garantovali zajmove teške više od 21 milijarde evra.
Koja država EU je najzaduženija?
05.05.2024.•
4
Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.
U Evropskoj uniji 7,1 odsto zaposlenih radi 49 ili više sati nedeljno
05.05.2024.•
2
U Evropskoj uniji je 2023. godine 7,1 odsto zaposlenih radilo 49 ili više sati nedeljno, što spada u dugo radno vreme, pokazuju podaci koje je objavio Evrostat.
Isplata penzija kreće od utorka, evo kome prvo ležu primanja
04.05.2024.•
3
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) ne radi od 1. do 6. maja zbog državnih praznika pa je zato i odložena isplata penzija.
Svetske cene hrane u aprilu porasle drugi mesec zaredom
04.05.2024.•
0
Svetske cene hrane su u aprilu porasle drugi mesec zaredom, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Koliko je potrebno za pristojan život: Može li da se živi od prosečne plate ili se samo preživljava?
04.05.2024.•
23
Prosečna plata nije dovoljna za normalan život u Srbiji, rezultati su anketa koje su lokalni mediji u šest gradova uradili sa građanima.
Glamočić: Od priče da možemo da hranimo pola Evrope došli smo do uvoza hrane
04.05.2024.•
34
Subvencije u stočarstvu treba povećavati kroz investicije jer donose veću dodatu vrednost od proizvodnje žitarica, rekao je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragan Glamočić.
Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u G7
03.05.2024.•
6
Velika Britanija će naredne godine biti najlošija ekonomija u Grupi 7, jer visoke kamatne stope i restriktivna fiskalna politika usporavaju srednjoročni i dugoročni ekonomski rast.
Komentari 27
noname
Fuj49
SVETLANA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar