
Vučićevo čašćavanje pred izbore: Za našu vlast
Srbija je zemlja u kojoj je uspeh na izborima najvažnija stvar.

Foto: 021.rs
Malo je zemalja u kojima izborni rezultati toliko snažno utiču na sve segmente života da broj dobijenih glasova bitno utiče na društvenu poziciju čitavih slojeva.
Zna to i aktuelna vlast, i stoga je pripremu počela čim se o izborima počelo šuškati, pre nego što su i najavljeni. Naprednjaci nisu okolišali i odmah su se uhvatili jakog aduta.
Rebalans budžeta, usvojen u Skupštini polovinom septembra jasno ilustruje kako vlast novac iz državne kase usmerava prema ciljnim grupama od kojih tradicionalno očekuje i dobija glasove.
Vlast voli inflaciju
Prethodno je trebalo da se stvari, odnosno budžet, pripreme. Učinila je to Narodna banka Srbije tako što je referentnu kamatnu stopu uprkos snažnoj inflaciji kasno počela da podiže, pa je dostigla tek 6,5%, mada je inflacija i dalje iznad devet odsto.
Štaviše, na poslednjem zasedanju NBS izostalo je i minimalno povećanje. Ima razloga zašto svaka, pa i aktuelna vlast pred izbore voli inflacione trendove. Kupovina po rastućim cenama putem poreza puni budžet primetno brže i više nego što se planiralo.
To u državnoj kasi stvara ne mali višak spram plana. Naravno, izbori su idealna prilika da se višak usmeri onima koji će zauzvrat na glasačkim listovima zaokružiti već vladajuće. Ovog puta na ruku vlasti išao je i pad cena nafte početkom godine, te je država već u martu ukinula privremeno umanjenje akciza na goriva i time povećala prihode.
Kako su prošle godine i pojedine kompanije, pre svega iz petro-branše, poslovale sa rekordnim dobitima i porez na dobit ovih firmi je bio znatno veći nego što se kalkulisalo budžetom. Sve skupa, novca u budžetu ima poprilično više nego u odnosu na budžet i to je idealna situacija za vlast.
Državni novac partijskim glasačima
Čim se počelo pričati o izborima, nije bilo oklevanja i država se odmah oslonila na glavni stub - budžet. Rebalansom su ciljane skupine koje tradicionalno, često i bez obzira na politički profil, glasaju za vladajuće: penzioneri, poljoprivrednici, zaposleni u prosvetnim i zdravstvenim službama.
Reč je o skupinama izrazito vezanim za budžetsku potrošnju i njihovo ponašanje je objašnjivo. Rebalansom su odmah znatno uvećane subvencije seljacima, a prosvetarima i medicinarima povećane plate, potom najavljeno i dodatna podrška.
Penzije će takođe biti uvećane po redu, a uslediće i 5,5% vanredne povišice. Na javnost je najveći utisak ostavilo davanje po 10.000 dinara za svako dete ispod 16 godina starosti.
Neosmišljene mere
Kako bi osigurala i uvećala obećanja, vlast je odlučila da sve akcize uveća za osam odsto. Tako će poskupeti goriva, duvan. Naravno, da će kupcima nakon što se snabdevaju neophodnim gorivom ostati manje novca nego da akcize nisu povećane.
To znači da će manje trošiti na druge potrepštine. Mere pokazuju dosta komotno ponašanje vlasti. Pomoć se daje svima, i onima kojima 10.000 itekako znači, ali i onim porodicama koje to neće ni osetiti u budžetu.

Poprilično su neosmišljene i seljačke subvencije. Iznosiće 24.000 po hektaru, bez obzira šta paor bude sejao, odnosno bez obzira na visinu prinosa. Međutim, polazno pravilo kod agrarnih subvencija je da njima država stimuliše uvećanje prinosa ili pokušava da setvu optimalno strukturira. Stoga se davanje podrške vezuje ili za uvećano sejanje pojedinih useva ili za rast proizvodnje po hektaru, odnosno grlu stoke. Davanje po hektaru je nasumično trošenje para.
Cena nije mala
Procenjuje se da iz budžeta na izdatke osmišljene rebalansom odlazi bezmalo 0,8 odsto BDP, s tim da subvencije seljacima i uvećanje penzija postaju stečeno pravo i tako obaveza za svaku narednu vlast. Možda je najsporniji uticaj rebalansa na tekuću ekonomsku politiku države Srbije.
Poznato je da je budžetom bio predviđen rast između tri i pet, a predsednik Vučić je dugo baratao cifrom od četiri odsto. U poslednje vreme vlast bi bila više nego zadovoljna i sa 2,5 odsto uvećanja. Kako najnovija davanja nisu usmerena na uvećanje proizvodnje, neće uticati ni na rast BDP, a smišljenijom raspodelom novca mogao se postići ovaj efekat, možda čak i u poštovanja vrednom iznosu od 1,2 odsto BDP.
Izbori na prvom mestu
Još je porazniji uticaj na rast cena. Akcizne robe su po pravilu neelastične, odnosno njihova potrošnja se ne smanjuje sve dok ne dođe do nekog dramatičnog skoka cene. Drugim rečima, uvećanje akciza direktno podstiče inflaciju, a taj uticaj biće još i veći zbog rasta cena nafte unazad tri meseca sa 72 na 92 evra po barelu.
U mesecima koji dolaze, cena goriva će biti baš visoka i svakako će dodatno pogurati već dugi inflatorni talas. Nevolja je tim veća što će od oktobra poskupeti i gas za deset, potom i struja za osam odsto, tako da će energija tokom ove zime biti primetno skuplja nego, na primer, lane.
Kako cena energije utiče na cene bezmalo svih proizvoda, svakako će skuplji gorivo, struja i gas uticati i na rast cena niza drugih roba i usluga. Drugim rečima, rebalans podstiče inflaciju, a procena je da će se do kraja godine vrteti između osam i po i devet odsto.
Podsetimo, država je predviđala pad na ispod šest odsto. Razlika nije mala, ali naprednjacima je važno da je preraspodela viška novca učinjena tako da obezbedi uspeh na izborima. Sve drugo je, bar u ovom trenutku, sporedno.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Dolar pao na najniži nivo u poslednje tri godine
15.06.2025.•
0
Dolar je pao na najniži nivo u poslednje tri godine, jer promenljiva trgovinska politika Sjedinjenih Američkih Država unosi nestabilnost na tržišta.
Objavljeno koliko je Tramp zaradio u 2024: Najveći prihodi od kriptovaluta i golf klubova
15.06.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp prijavio je više od 600 miliona dolara prihoda tokom 2024. godine.
Prodat Ju-Es stil: Poznato ko ga preuzma i za koji iznos
15.06.2025.•
3
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je izvršnu direktivu kojim je dozvoljena prodaja Ju-Es stila kompaniji Nipon Stil za 14,9 milijardi dolara.
U Švajcarskoj je ustavom zagarantovano pravo na gotovinu
15.06.2025.•
2
Senat Savezne skupštine Švajcarske jednoglasno je doneo odluku o tome da u ustav te države ugradi garanciju o snabdevanju gotovinom i upotrebi franka kao nacionalne valute.
Stručnjak za energetiku: Povećanje cene sirove nafte neće uticati na Srbiju
14.06.2025.•
5
Cena sirove nafte na svetskom tržištu nakon izbijanja sukoba između Izraela i Irana ne bi trebalo da pređe 90 dolara po barelu.
Srbija povećava kapacitete vetroelektrana - cilj jedan GW do kraja godine
14.06.2025.•
3
Svetski dan vetra, koji se obeležava 15. juna, Srbija dočekuje sa 607 megavata (MW) vetroelektrana.
Advokat Siniše Malog opet dobio posao na EXPO: Preko 14 miliona dinara
13.06.2025.•
10
Advokat Igor Isailović, poznat po saradnji sa ministrom finansija Sinišom Malim, ponovo je dobio posao za pružanje pravnih usluga za potrebe Specijalizovane izložbe EXPO 2027.
Objavljene nove cene goriva: Nisu dobre vesti
13.06.2025.•
12
Na pumpama u Srbiji evrodizel će u narednih sedam dana koštati 189 dinara, dok je cena benzina 179 dinara po litru.
Program podrške za održivu poljoprivredu: Prijave do 3. avgusta
13.06.2025.•
0
Razvojni biznis centar Kragujevac, ENECA, Mladi poljoprivrednici Srbije i Ekološki centar "Stanište" raspisali su javni poziv organizacijama u oblasti poljoprivrede i udruženjima poljoprivrednika.
Đedović Handanović: Čekaju se lokacijski uslovi za naftovod Srbija-Mađarska, potom izrada projekta
12.06.2025.•
3
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u toku ishovodovanje lokacijskih uslova za naftovod Srbija - Mađarska.
Mali najavio nove reforme: Uvođenje e-bolovanja i osnivanje baze podataka parafiskalnih nameta
12.06.2025.•
8
Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je da domaću privredu očekuju još dve reforme - uvođenje e-bolovanja i osnivanje centralizovane baze podataka parafiskalnih nameta.
Vlada ukinula uredbu o subvencijama za zaposlenje novonastanjenih lica u Srbiji
12.06.2025.•
3
Vlada Srbije ukinula je Uredbu o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u zemlji.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na 5,75 odsto
12.06.2025.•
2
NBS odlučila je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (7 odsto).
Ruski gas kao sredstvo ucene: Može duži ugovor - ako Srbija stopira isporuku oružja Ukrajini
12.06.2025.•
20
Ruski gas ima ucenjivački potencijal za Srbiju, saznaje Demostat nezvanično u diplomatskim krugovima.
Nova tura otkaza u Guglu
12.06.2025.•
0
Američka tehnološka kompanija Gugl pokrenula je novu rundu smanjenja troškova.
Pritisak na kurs dinara ipak raste: Doznake za osam odsto manje nego prošle godine
11.06.2025.•
11
Poslednji podaci iz platnog bilansa pokazuju parametre koji su izazvali slabiji rast bruto domaćeg proizvoda od očekivanog.
Crna Gora odbacila mogućnost da se Srbija uključi u tender za koncesije aerodroma
11.06.2025.•
5
Ministarstvo saobraćaja Crne Gore je odbacilo mogućnost uključenja Srbije u tekući tender za 30-godišnje koncesije nad aerodromima Podgorica i Tivat.
EU dodala Monako na spisak zemalja visokog rizika od pranja novca
11.06.2025.•
0
Evropska komisija objavila je da je dodala Monako na spisak zemalja "visokog rizika" po pitanju pranja novca.
Macut: Srbija neće preduzimati ništa u vezi NIS bez saglasnosti ruskih partnera
10.06.2025.•
10
Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da "država neće preduzimati nikakve korake u vezi Naftne industrije Srbije bez saglasnosti ruskih partnera", saopštio je njegov kabinet.
Tabaković: Rekordne rezerve zlata u Srbiji - skoro 50 tona
10.06.2025.•
32
Rezerve zlata u Srbiji dostigle su skoro 50 tona, rekla je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.
Mali: Država uzima kredit za isplatu "rafala" do oko 1,9 milijardi evra
10.06.2025.•
37
Ministar finansija Siniša Mali rekao je da će država da se zaduži kod inostranih banaka za isplatu nabavke 12 borbenih aviona "rafal" iz Francuske, u iznosu od oko 1,9 milijardi evra.
Komentari 27
noname
Fuj49
SVETLANA
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar