
Srbija plaća skoro najviše kamate u Evropi: Sledeće godine za otplatu javnog duga 1,5 milijarde evra
Javni dug Srbije, kako se predviđa budžetom za 2024. godinu, biće smanjen u odnosu na BDP na 51,7 odsto, sa 53,3 odsto sa koliko se očekuje da ćemo završiti ovu godinu.

Foto: Pixabay
Ovo naravno ne znači da će se dug države smanjiti u apsolutnom iznosu, već samo da će njegov rast biti manji od rasta BDP-a, piše Danas.
Od 2020. godine odnos javnog duga i BDP-a se smanjuje, sa 57,8 odsto te godine. Međutim, kako se navodi u oceni predloga budžeta koju je dao Fiskalni savet, to se dešavalo u skoro svim zemljama Evrope, a razlog je zajednički - inflacija.
Naime, zahvaljujući visokoj inflaciji, ukupno u 2021. i 2022. godini u Srbiji je ona iznosila 16 odsto, a u ovoj godini će biti oko 13 odsto, nominalni BDP je beležio izuzetno visok rast. S obzirom da se iznos javnog duga deli sa nominalnim BDP-om, jasno je da se količnik smanjivao.
U te dve godine, 2021. i 2022, udeo javnog duga u BDP-u u Srbiji je smanjen za 2,2 procentna poena. Zaduženost EU merena na ovaj način smanjena je u proseku za osam procentnih poena.
Najveće smanjenje zaduženosti desilo se u zemljama koje su imale i najviši javni dug. U Grčkoj je na primer, javni dug u odnosu na BDP smanjen za čak 35 procentnih poena u ovom periodu.
Prosek smanjenja javnog duga prema BDP-u u zemljama Centralne i Istočne Evrope iznosio je 4,3 odsto.
Iako Srbija ima veći javni dug prema BDP-u od proseka zemalja CIE, a dvostruko manje je smanjena zaduženost, Fiskalni savet zaključuje da je bilo prostora da se zaduženost Srbije znatno više smanji u prethodnom periodu.
Takođe, oni ocenjuju i da je deficit za 2024. od 2,2 odsto BDP-a, iako manji nego ovogodišnjih 2,8 odsto BDP-a, mogao dodatno biti smanjen kako bi se brže oborila inflacija.
I mada sa trenutnim nivoom zaduženosti Srbija spada u evropsku sredinu, po ceni koju plaća za taj dug nalazi se pri vrhu.
Kako se navodi u analizi Saveta, u prošloj godini Srbija je prosečno plaćala kamatnu stopu na svoj dug oko tri odsto. Prosek za zemlje CIE iznosio je 2,2 odsto. Višu kamatnu stopu od Srbije u Evropi plaćale su samo Češka, Italija, Poljska i Mađarska.
Od prošle godine situacija se drastično pogoršala. Početkom 2022. godine euribor je bio -0,5 odsto. Početkom ove godine on je već skočio na 2,7 odsto, da bi se u ovom trenutku nalazio na oko 4,1 odsto.
Stopa prinosa na evroobveznice Srbije denominovane u dolarima sada je veća od sedam odsto, dok je prinos na obveznice u evrima oko 6,5 odsto.
"Skoro petina javnog duga Srbije finansiraće se u 2024. po znatno nepovoljnijim uslovima, što će dovesti do rasta izdataka za kamate u srednjem roku. Dok je prosečna kamatna stopa za stari dug Srbije iznosila oko tri odsto, aktuelna kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima ukazuju na to da bi se Srbija mogla zaduživati po kamatnim stopama od šest do sedam odsto (pri čemu su ove godine uzimani neki još skuplji krediti, s kamatnom stopom na nivou osam, devet odsto)", navodi se u analizi Saveta uz napomenu da iako je i drugim zemljama poskupelo zaduživanje Srbija ostaje u vrhu po visini kamatnih stopa.
S obzirom da će se Srbija naredne godine zadužiti za oko 6,5 milijardi evra, od čega 1,7 milijardi za finansiranje deficita i 4,8 milijardi za vraćanje dospelih dugova, novi dugovi će biti po svemu sudeći znatno skuplji od onih koji nam dospevaju.
U budžetu za sledeću godinu planira se da se za otplatu dugova izdvoji čak 183,6 milijardi dinara ili više od 1,5 milijarde evra.
To je veoma blizu iznosu ukupnih subvencija države u budžetu za sledeću godinu za koje je planirano 184,5 milijardi dinara, koje uključuju i subvencije za poljoprivredu i za železnicu i privlačenje investicija itd. i za skoro 30 milijardi dinara više nego što će biti izdvojeno za socijalno osiguranje i zaštitu.
U odnosu na ovu godinu za kamate će biti izdvojeno 35 milijardi dinara ili oko 300 miliona evra više naredne godine.
Zaključno sa poslednjim danom septembra javni dug Srbije iznosio je 35,2 milijarde evra ili 50,9 odsto BDP-a prema poslednjim podacima Ministarstva finansija.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
6
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
8
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Komentari 6
milenko
Ekonomista
general
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar