
Građanin Srbije prosečno mesečno uštedi 6.081 dinar: Šta se više isplati - dinari ili evri?
Građanin Srbije prosečno mesečno uštedi 6.081 dinar, što je za 565 dinara više nego prošle godine - navodi se u tradicionalnoj analizi Erste banke povodom Svetskog dana štednje.

Foto: Pixabay
Najčešće se štedi za porodicu, teška vremena i godišnji odmor. Prema podacima Narodne banke - građani štede 15,1 milijardu evra, od čega nešto više od milijardu evra u dinarskoj protivrednosti, pa je dinarska štednja najbrže rastuća i isplativija od devizne.
Prvo kovid, pa konflikti u svetu, a onda i inflacija - to su bili najveći neprijatelji štednje u proteklih nekoliko godina, prenosi RTS.
Ipak i štediše i banke su se prilagodile okolnostima, pa su veći ulozi i duži rok oročenja sada najprivlačnija ponuda banaka štedišama. Te kamate porasle su i do šest odsto za dinare, odnosno više od tri odsto za devizne uloge.
"Imali smo period kovida, pa je posle toga usledio rat u Ukrajini i određeni broj građana je povukao sredstva iz banaka. I ove godine imamo trend da se ta sredstva vraćaju ili kroz neoročenu ili kroz oročenu štednju. I, s druge strane, stimulativnije kamatne stope koje se dešavaju na našem tržištu i kada pričamo o dinarskoj štednji i evro štednji su svakako doprinele tom rastu depozita ove godine", navodi regionalni direktor Erste banke Nino Stameski.
Iako ušteđevina raste, samo je 22 odsto građana zadovoljno sumom koju može da odvoji sa strane. Novina je da gotovo trećina građana novac koji želi da uštedi ostavlja na platnom tekućem računu.
Kada je reč o alternativama štednji - 43 odsto anketiranih teško razume šta donose trgovina akcijama na berzi i investicioni fondovi.
"Građani su svesni da im nedostaje znanje o svetu novca, ali zanimljivo je da ne planiraju da porade više na finansijskom opismenjavanju. Očekuju da ih o tim temama najviše informišu mediji, porodica i banke. Bez obzira na to, i dalje 70 odsto građana smatra da je štednja važna", napominje direktor agencije IMSA Ansgar Loner.
Iako manje isplativo od štednje, čuvanje novca kod kuće i dalje je za mnoge najsigurnije. To je teško objasniti, jer su od 2008. depoziti do 50.000 evra osigurani.
Agencija za osiguranje depozita u roku od najviše sedam radnih dana započela bi isplatu osiguranih depozita do maksimalno 50.000 evra deponentima banke koja bi se našla u postupku stečaja. Zaštićen je novac osiguranih deponenata na svim računima, nezavisno od vrste i valute bez provizije za osiguranje za banke.
"Prosečan Evropljanin kod kuće drži 500 evra, sve ostalo u banci. Prosečan Srbin malo više. Dobro, promenila se ta filozofija da to držim kod sebe, jer taj novac on nam jeste dostupan svakog trenutka, ali s druge strane nemate nikakvu sigurnost ni kamatu", ističe ekonomski analitičar Vladimir Vasić.
U Narodnoj banci podsećaju na to da je u protekloj deceniji štednja u dinarima rasla, što je doprinelo da je 2023. godine 42 odsto depozita bilo u dinarima, dok je krajem 2012. taj procenat bio 19,3 odsto.
Šta je isplativije - štednja u evrima ili u dinarima?
Štednja u dinarima, oročena na period od godinu dana, u proteklih 11 godina bila je isplativija u čak 98 odsto posmatranih godišnjih potperioda, navodi NBS.
Tako, štediša, koji je od septembra 2022. štedeo u dinarima, na ulog od 100.000 dinara u septembru 2023. dobio bi 2.148 dinara (18 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio evre u protivvrednosti 100.000 dinara.
Štednja u dinarima, oročena na tri meseca, bila je isplativija od takve štednje u evrima u 90 odsto posmatranih tromesečnih potperioda, a dinarska štednja oročena na dve godine je bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja, počev od septembra 2012. godine.
Praktično, u prošlih 11 godina bilo je isplativije štedeti u dinarima i u kratkom i u dugom roku, što potvrđuju rezultati urađenih analiza, kažu u NBS.
Poslednjih decenija je trend da se građani po pravilu mnogo više opredeljuju za deviznu štednju, iako su na duge staze bolje prošli oni koji su štedeli u dinarima.
Na veću isplativost dinarske štednje Narodna banka Srbije ukazuje dva puta redovno godišnje i pred svaki Svetski dan štednje, odnosno period oko Svetskog dana štednje, rekao je za RTS viceguverner NBS Nikola Dragašević.
Ko je u prethodnoj godini stavio u banku 100.000 dinara, bio je za oko 18 evra, odnosno nešto iznad 2.000 dinara u boljem položaju od štediša u devizama, odnosno u evrima, objašnjava Dragašević.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Lidl bez mlečnih proizvoda koji sadrže palmino ulje
01.08.2025.•
0
Kompanija Lidl Srbija obaveštava potrošače da nijedan proizvod koji sadrži mlečnu komponentu neće sadržati palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti.
PKS: Novim carinama SAD najviše će biti pogođeni proizvođači guma, oružja i hrane za životinje
01.08.2025.•
1
Povećanje carine SAD za srpsku robu od 35 odsto najviše će pogoditi najveće izvoznike, a to su industrije auto-delova, pre svega guma, oružja i municije, kao i proizvođače hrane za kućne ljubimce.
Objavljene nove cene goriva
01.08.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Trgovinski sporazum SAD i EU: Jači tlači - Tramp učinio Brisel potpuno nebitnim
01.08.2025.•
7
Posle četiri meseca neizvesnosti postignut je trgovinski sporazum između SAD i Evropske unije, čime je izbegnut preteći carinski rat dva značajna partnera i saveznika.
Tramp potpisao naredbu o novim carinama, stupaju na snagu za sedam dana
01.08.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu naredbu kojom za sedam dana na snagu stupaju nove carine za desetine američkih trgovinskih partnera.
NIS prodaje bugarsku filijalu
31.07.2025.•
4
Naftna industrija Srbije, koja je pod ruskom kontrolom, saopštila je da je upravni odbor odobrio prodaju filijale NIS Petrol Bugarska, koja je u njenom potpunom vlasništvu.
Profesor Savić: Problem je što niko ne kontroliše naknade izvršitelja, mnogi se brzo obogatili
31.07.2025.•
22
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenio je da je jedna od najavljenih državnih mera, kojom izvršitelji neće moći da oduzimaju jedini životni prostor ljudima, dobar korak ali nedovoljan.
Najveći polugodišnji gubitak NIS-a u poslednjih pet godina
31.07.2025.•
8
Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za drugo tromesečje i prvih šest meseci 2025, koji su doneli najlošiji finansijski rezultat kompanije u poslednjih pet godina, od pandemijske 2020.
Sutra ističe rok za carine od 35 odsto koje Srbiji uvodi SAD: Šta očekuje našu zemlju?
31.07.2025.•
18
Carine na srpsku robu u SAD od 35 odsto trebalo bi da stupe na snagu u petak, 1. avgusta, kada je i poslednji rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Beograda i Vašingtona.
Drugi put u manje od dva meseca: Novi milioni iz budžetske rezerve za Fudbalski i Košarkaški savez Srbije
31.07.2025.•
10
Fudbalskom savezu Srbije prebačeno je 23,6 miliona dinara, dok je Košarkaški savez Srbije dobio 50 miliona.
JANAF dobio dozvolu da nastavi isporuku nafte NIS-u
30.07.2025.•
3
Jadranski naftovod (JANAF) dobio je licencu od američke Kancelarije za kontrolu stranih sredstava da nastavi do 27. avgusta da transportuje naftu do NIS-a, objavio je JANAF.
Kina i SAD: Dogovor da se zadrže carine na trenutnim nivoima
29.07.2025.•
1
Kina i SAD saglasili su se da održe carine na trenutnim nivoima - SAD oporezuju kinesku robu sa 30 odsto, a Kina naplaćuje 10 odsto na američke proizvode.
MMF povećao prognozu rasta svetske ekonomije: Manja šteta od Trampovih tarifa
29.07.2025.•
1
MMF je povećao prognozu ekonomskog rasta SAD i sveta za ovu i sledeću godinu, jer se protekcionistička trgovinska politika američkog predsednika Donalda Trampa do sada pokazala manje štetnom nego što se očekivalo.
Model Golfa povlači se sa tržišta zbog rizika od povreda
29.07.2025.•
0
Putničko vozila marke Folksvagen, model iGolf Variant, povlači se sa tržišta Srbije zbog rizika od povreda.
Bajatović: Dobro je što su odložene sankcije SAD, omogućava NIS-u da preživi
29.07.2025.•
11
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je, posle odlaganja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) za još mesec dana, da je to dobra vest, jer omogućava da NIS "preživi".
EU optužila portal Temu za kršenje Zakona o digitalnim uslugama
28.07.2025.•
2
Evropska komisija optužila je kineski sajt za elektronsku trgovinu Temu za kršenje njenog Zakona o digitalnim uslugama, zbog toga što nije adekvatno pratio proizvode koje nudi, posebno igračke za bebe.
Voćari traže moratorijum na kredite
28.07.2025.•
1
Predstavnici udruženja voćara Srbije zatražili su danas u Skupštini Srbije da država otkupljivačima, hladnjačarima i izvoznicima obezbedi moratorijum na kredite kod komercijalnih banaka.
Na teritoriji Bosilegrada potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca
28.07.2025.•
1
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je na teritoriji opštine Bosilegrad, u mestima Donja Ljubata i Gornja Lisina, potvrđena bolest plavog jezika kod ovaca na dva poljoprivredna gazdinstva.
Banke prodale potraživanja u vrednosti 81,8 milijardi dinara: Koja su prava dužnika?
28.07.2025.•
2
Prema podacima Narodne banke Srbije, u periodu od 2013. do 2025. godine, ukupan iznos ustupljenih potraživanja banaka od pravnih i fizičkih lica koja su preneta drugim bankama iznosi 81,8 milijardi dinara.
Drastično smanjenje broja muznih krava u Srbiji: "Država da obezbedi stabilne uslove poslovanja"
28.07.2025.•
5
Podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuju da je u Srbiji 2013. godine bilo 500.000 muznih krava, a na kraju 2023. godine njihov broj je sveden na 330.000.
Srbija vratila 12 tona zlata iz inostranstva, NBS rezerve uvećavala na sugestiju Vučića
27.07.2025.•
55
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da je Srbija već vratila 12 tona zlata koje je tokom 2019. i 2020. godine kupila na međunarodnom tržištu, kao i da u rezervama ima ukupno 50,6 tona zlata.
Komentari 12
Вита
Dg
Ташоли
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar