Malo statistike: Prosečni mesečni prihod domaćinstva 78.000 dinara - ovo je bila potrošnja u 2022.
Prosečni mesečni prihod domaćinstava u Srbiji u prošloj godini iznosio je 78.393 dinara, dok je potrošnja iznosila 78.678 dinara.
Foto: Pixabay
To pokazuju podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava za 2022. godinu koji je objavio Republički zavod za statistiku.
U odnosu na prethodnu 2021. godinu prihodi su povećani za 6.660 dinara ili 9,2 odsto. U 2020. godini Anketa o potrošnji nije rađena zbog pandemije, a prihodi domaćinstava u 2019. godini iznosili su 66.880 dinara.
Najveći deo prihoda, oko polovine, čine zarade iz redovnog radnog odnosa, dok oko jedne trećine (32,1 odsto) čine penzije. Ostatak su prihodi od poljoprivrede, van redovnog radnog odnosa, a zanimljivo je da je prosečno domaćinstvo prihodovalo 807 dinara iz inostranstva, prenosi Danas.
Istovremeno, prosečno domaćinstvo koje čini 2,67 člana trošilo je mesečno 78.678 dinara, što je 6.776 dinara (9,4 odsto) više nego prethodne, 2021. godine.
Ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića - 28.246 dinara ili 36 odsto, što je za skoro dva procentna poena više nego 2021. i 2019. godine.
S druge strane, smanjio udeo potrošnje na odeću i obuću sa 5,2 na 4,9 odsto. Zapravo udeo svih drugih segmenata se smanjio u potrošnji domaćinstava.
Visoka inflacija cena hrane tokom prošle godine je pogodila sva domaćinstva, ali decilna analiza potrošnje domaćinstava pokazuje da su najviše pogođeni najsiromašniji.
Naime, lična potrošnja 10 odsto domaćinstava sa najmanjom potrošnjom iznosila je mesečno svega 30.346 dinara. Od toga, 14.201 dinar je trošen na hranu, što je čak 46,7 odsto. Kod drugog decila potrošnja hrane je činila 45 odsto ukupne potrošnje i svakim decilom kako se ide ka domaćinstvima sa većim prihodima i potrošnjom, udeo hrane opada.
Konačno 10. decil ili 10 odsto domaćinstava sa najvećim prihodima i potrošnjom na hranu je trošio 27,4 odsto budžeta.
Istovremeno 10 odsto domaćinstava sa najvećim primanjima trošilo je tri puta više novca na hranu nego 10 odsto najsiromašnijih. Prosečno domaćinstvo 10. decila na hranu je trošilo 46.218 dinara, od ukupno 169.910 koliko je trošilo mesečno prošle godine.
Prosečno donaćinstvo 10. decila trošilo je mesečno 5,6 puta više novca od prosečnog domaćinstva prvog decila. Ali razlika u standardu je još veća, jer su domaćinstva prvog decila imala prosečno 2,37 tzv. potrošačkih jedinica, a domaćinstva desetog decila 2,05.
Potrošačka jedinica služi za poređenje potrošnje domaćinstava sa različitim brojem članova. Prema metodologiji RZS, nosilac domaćinstva nosi ponder jedan, svaki član domaćinstva stariji od 14 godina dobija ponder 0,7, a deca mlađa od 14 godina imaju ponder 0,5. Na primer, domaćinstvo sa dva odrasla člana i detetom mlađim od 14 godina računa se kao da ima 2,2 člana.
Prosečna neto plata iz oktobra prošle godine iznosila je 75.353 dinara, a toliko je otprilike iznosila prosečna mesečna potrošnja domaćinstava iz šestog decila. Medijalna neto plata, od koje polovina zaposlenih prima manju, a polovina veću zaradu, iznosila je 57.810 dinara. Toliko je otprilike iznosila potrošnja domaćinstava četvrtog decila.
Ovo znači da je nešto manje od milion domaćinstava prošle godine mesečno trošilo do jedne medijalne plate ili 57.810 dinara, a oko 1,35 miliona domaćinstava je mesečno živelo od najviše jedne prosečne plate. Ukupno je Anketom o potrošnji ocenjeno 2,47 miliona domaćinstava.
Ako skoro polovina mesečnog budžeta najsiromašnijih 10 odsto odlazi na hranu, za odeću i obuću odlazi svega 1,9 odsto ili 576 dinara mesečno.
Na obrazovanje je mesečno domaćinstvo prvog decila trošilo 52 dinara, uz napomenu da je školovanje uglavnom besplatno, ali je prosečan trošak domaćinstava za obrazovanje iznosio 1.061 dinara, a najbogatijih 10 odsto za obrazovanje je davalo 3.509 dinara.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Antonijević: Utvrđeno kako osobe u zatvoru mogu da podnesu zahtev za legalizaciju
04.02.2026.•
0
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević saopštio je da je utvrđen mehanizam da lica koja su na izdržavanju zatvorske kazne neposredno pokrenu postupak evidentiranja i upisa prava, bez dodatnih ograničenja.
Država se zadužila za još skoro 16 milijardi dinara i tu ne staje
04.02.2026.•
12
Uprava za javni dug u utorak je okončala drugu aukciju petogodišnjih državnih obveznica u ovoj godini, koje dospevaju 30. jula 2030. godine.
Ministarka Đedović: U toku pregovori MOL-a i ADNOC-a o preuzimanju NIS-a, i Srbija uključena u razgovore
04.02.2026.•
10
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović da su u toku pregovori između mađarskog MOL-a i državne naftne kompanije Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOC sa Gaspromnjeftom o preuzimanju ruskog udela u NIS-u.
Kad januar ogoli sistem
04.02.2026.•
5
Srbija se dugo hvalisala da je proizvođač sa znatnim viškovima električne energije.
Cene polovnih automobila ostaju visoke i ove godine
04.02.2026.•
2
Prema prognozama stručnjaka, u ovoj godini cene polovnih automobila neće biti niže, što je posledica ne samo promenljivih zakona već i globalnih događaja.
Ilon Mask postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara
04.02.2026.•
6
Američki preduzetnik Ilon Mask je postao prvi čovek u istoriji čije bogatstvo premašuje 800 milijardi dolara nakon što je njegova firma SpaceX kupila njegovu kompaniju za veštačku inteligenciju xAI.
Srbija 2026. godine dobija ruski gas po "najboljoj ceni u Evropi"
03.02.2026.•
9
Srbija će tokom cele 2026. godine dobijati ruski gas "po najboljoj ceni u Evropi i pod najpovoljnijim uslovima", izjavio je danas ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović.
Ilon Mask spojio dve svoje najveće firme: SpaceX i xAI postali najvrednija kompanija na svetu
03.02.2026.•
4
SpaceX preuzeo je xAI, spajajući dve od najambicioznijih kompanija Ilona Maska u najvredniju privatnu kompaniju na svetu.
U jesenjoj setvi prošle godine zasejano 5,5 odsto više hektara
02.02.2026.•
0
U Srbiji je u prošlogodišnjoj jesenjoj setvi zasejano 842.347 hektara površine.
Tramp najavio smanjenje carina za Indiju jer je pristala da ne kupuje rusku naftu
02.02.2026.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp je danas najavio smanjenje carina na uvoz robe iz Indije sa 25 odsto na 18 odsto jer je njen premijer Narendra Modi pristao da više ne kupuje rusku naftu.
Stručnjak za energetiku: EPS planira rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje
02.02.2026.•
2
EPS u planu poslovanja za period od 2026. do 2028. godine predviđa rast potrošnje struje za jedan odsto godišnje, a za isto toliko pad proizvodnje iz sopstvenih kapaciteta, kaže stručnjak za energetiku Željko Marković.
NIS prošle godine poslovao sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara
02.02.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) poslovala je u 2025. godini sa gubitkom od 5,6 milijardi dinara, objavila je danas kompanija.
EU: Pojačaćemo napore radi rešenja problema prevoznika sa Zapadnog Balkana
02.02.2026.•
0
Evropska unija (EU) i njene članice će pojačati napore radi pronalaska rešenja za probleme boravka određenih profesionalnih kategorija sa Zapadnog Balkana u tom bloku, uključujući profesionalne vozače.
Poljoprivrednici: Neko debelo zarađuje na niskoj ceni pšenice i njenim proizvođačima
02.02.2026.•
28
Poljoprivrednici Banata ocenjuju da je neprihvatljiva odluka resornog ministra da isplata direktnih subvencija po hektaru od 18.000 dinara ove godine mora da se pravda računima za kupovinu repromaterijala.
Rast BDP-a Srbije prošle godine bio dva odsto
02.02.2026.•
5
Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u četvrtom kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 2,2 odsto.
Evro postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, lev više ne važi
02.02.2026.•
0
Od juče, 1. februara, evro je postao jedina zvanična valuta u Bugarskoj, dok lev više nije prihvatljiv za plaćanja dobara, usluga i obaveza, saopštilo je Ministarstvo finansija Bugarske.
Glamočić: Promena agrarne politike - ko više ulaže više će dobiti, tražiće se pravdanje računima za podsticaje
01.02.2026.•
4
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić najavio je da će država ove godine promeniti agrarnu politiku.
OPEK+ zadržava istu proizvodnju nafte u martu uprkos zabrinutosti oko Irana
01.02.2026.•
1
Osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte i njihovi saveznici (OPEK+) odlučili su da zadrže nivo proizvodnje nafte u martu nepromenjenim.
Kina smanjuje carine na uvoz viskija, kao podsticaj trgovini sa Britanijom
01.02.2026.•
0
Kina će smanjiti carine na uvoz viskija sa 10 na pet odsto, što će biti podsticaj britanskoj industriji viskija nakon što su se lideri dve zemlje sastali ove nedelje kako bi popravili napete odnose.
Evropska komisija objavila koje su najzaduženije zemlje Zapadnog Balkana
01.02.2026.•
9
Crna Gora je najzaduženija zemlja u regionu sa javnim dugom koji iznosi 58,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju najnoviji tromesečni podaci Evropske komisije.
Boš najavljuje otpuštanja, profit skoro prepolovljen
01.02.2026.•
3
Nemački industrijski gigant Boš je potvrdio plan da ukine 20.000 radnih mesta nakon što se profit skoro prepolovio prošle godine.
Komentari 15
Zamenik zamenika
Neo NSovac
Od 6.6 miliona ljudi
To je najbolji pokazatelj a ne ova siva zona analitike
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar