![Socijalna pomoć u Srbiji mizerna, nema novca za siromašne: Šta EU kaže o našem standardu? Socijalna pomoć u Srbiji mizerna, nema novca za siromašne: Šta EU kaže o našem standardu?](/images/3aa0dcd869a782cee2f08c40235e2762/300x175_prazan_dzep_besparica_siromastvo_960_pxb.jpg)
Malo statistike: Prosečni mesečni prihod domaćinstva 78.000 dinara - ovo je bila potrošnja u 2022.
Prosečni mesečni prihod domaćinstava u Srbiji u prošloj godini iznosio je 78.393 dinara, dok je potrošnja iznosila 78.678 dinara.
![Malo statistike: Prosečni mesečni prihod domaćinstva 78.000 dinara - ovo je bila potrošnja u 2022. Malo statistike: Prosečni mesečni prihod domaćinstva 78.000 dinara - ovo je bila potrošnja u 2022.](https://www.021.rs//images/70ec1171fd54cf831966c0252b1f643d/prodavnica_korpa_pixabay.jpg)
Foto: Pixabay
To pokazuju podaci iz Ankete o potrošnji domaćinstava za 2022. godinu koji je objavio Republički zavod za statistiku.
U odnosu na prethodnu 2021. godinu prihodi su povećani za 6.660 dinara ili 9,2 odsto. U 2020. godini Anketa o potrošnji nije rađena zbog pandemije, a prihodi domaćinstava u 2019. godini iznosili su 66.880 dinara.
Najveći deo prihoda, oko polovine, čine zarade iz redovnog radnog odnosa, dok oko jedne trećine (32,1 odsto) čine penzije. Ostatak su prihodi od poljoprivrede, van redovnog radnog odnosa, a zanimljivo je da je prosečno domaćinstvo prihodovalo 807 dinara iz inostranstva, prenosi Danas.
Istovremeno, prosečno domaćinstvo koje čini 2,67 člana trošilo je mesečno 78.678 dinara, što je 6.776 dinara (9,4 odsto) više nego prethodne, 2021. godine.
Ubedljivo najveći deo porodičnog budžeta troši se za hranu i bezalkoholna pića - 28.246 dinara ili 36 odsto, što je za skoro dva procentna poena više nego 2021. i 2019. godine.
S druge strane, smanjio udeo potrošnje na odeću i obuću sa 5,2 na 4,9 odsto. Zapravo udeo svih drugih segmenata se smanjio u potrošnji domaćinstava.
Visoka inflacija cena hrane tokom prošle godine je pogodila sva domaćinstva, ali decilna analiza potrošnje domaćinstava pokazuje da su najviše pogođeni najsiromašniji.
Naime, lična potrošnja 10 odsto domaćinstava sa najmanjom potrošnjom iznosila je mesečno svega 30.346 dinara. Od toga, 14.201 dinar je trošen na hranu, što je čak 46,7 odsto. Kod drugog decila potrošnja hrane je činila 45 odsto ukupne potrošnje i svakim decilom kako se ide ka domaćinstvima sa većim prihodima i potrošnjom, udeo hrane opada.
Konačno 10. decil ili 10 odsto domaćinstava sa najvećim prihodima i potrošnjom na hranu je trošio 27,4 odsto budžeta.
Istovremeno 10 odsto domaćinstava sa najvećim primanjima trošilo je tri puta više novca na hranu nego 10 odsto najsiromašnijih. Prosečno domaćinstvo 10. decila na hranu je trošilo 46.218 dinara, od ukupno 169.910 koliko je trošilo mesečno prošle godine.
Prosečno donaćinstvo 10. decila trošilo je mesečno 5,6 puta više novca od prosečnog domaćinstva prvog decila. Ali razlika u standardu je još veća, jer su domaćinstva prvog decila imala prosečno 2,37 tzv. potrošačkih jedinica, a domaćinstva desetog decila 2,05.
Potrošačka jedinica služi za poređenje potrošnje domaćinstava sa različitim brojem članova. Prema metodologiji RZS, nosilac domaćinstva nosi ponder jedan, svaki član domaćinstva stariji od 14 godina dobija ponder 0,7, a deca mlađa od 14 godina imaju ponder 0,5. Na primer, domaćinstvo sa dva odrasla člana i detetom mlađim od 14 godina računa se kao da ima 2,2 člana.
Prosečna neto plata iz oktobra prošle godine iznosila je 75.353 dinara, a toliko je otprilike iznosila prosečna mesečna potrošnja domaćinstava iz šestog decila. Medijalna neto plata, od koje polovina zaposlenih prima manju, a polovina veću zaradu, iznosila je 57.810 dinara. Toliko je otprilike iznosila potrošnja domaćinstava četvrtog decila.
Ovo znači da je nešto manje od milion domaćinstava prošle godine mesečno trošilo do jedne medijalne plate ili 57.810 dinara, a oko 1,35 miliona domaćinstava je mesečno živelo od najviše jedne prosečne plate. Ukupno je Anketom o potrošnji ocenjeno 2,47 miliona domaćinstava.
Ako skoro polovina mesečnog budžeta najsiromašnijih 10 odsto odlazi na hranu, za odeću i obuću odlazi svega 1,9 odsto ili 576 dinara mesečno.
Na obrazovanje je mesečno domaćinstvo prvog decila trošilo 52 dinara, uz napomenu da je školovanje uglavnom besplatno, ali je prosečan trošak domaćinstava za obrazovanje iznosio 1.061 dinara, a najbogatijih 10 odsto za obrazovanje je davalo 3.509 dinara.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poljoprivrednici će nastaviti pregovore sa Vučevićem
26.07.2024.•
1
Poljoprivrednici nekoliko udruženja, koja su prošle godine predvodila proteste, nastaviće pregovore za mesec dana sa premijerom Milošem Vučevićem.
Mihajlović: Šta znači minimalna korpa, da li pojedine porodice moraju manje da jedu?
26.07.2024.•
3
Sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti da minimalna zarada ove godine bude najmanje 55.000 dinara.
EU danas prebacuje Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine
26.07.2024.•
3
EU će danas prebaciti Ukrajini 1,5 milijardi evra prihoda od zamrznute ruske imovine, izjavila je predsednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen.
Najveći broj polovnih vozila iz Švajcarske završi u Srbiji
26.07.2024.•
6
Izvoz polovnih vozila iz Švajcarske je milionski posao, a 2023. godine srazmerno najveći broj ih je završio u Srbiji, pokazuje istraživanje švajcarske radio-televizije SRF.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana
26.07.2024.•
3
U Srbiji će u narednih sedam dana maksimalna maloprodajna cena evrodizela iznositi 202 dinara za litar, a benzina 191 dinar.
Ipak još ništa od privatizacije Jugoslovenskog rečnog brodarstva: Poništen poziv, ne zna se zašto
26.07.2024.•
2
Ministarstvo privrede je bez obrazloženja poništilo javni poziv za privatizaciju Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Jedan odsto najbogatijih na planeti za 10 godina zaradio 42 biliona dolara
26.07.2024.•
1
Jedan odsto najbogatijih na svetu povećao je svoje bogatstvo za više od 42 biliona dolara u prošloj deceniji, otkrio je Oksfam.
Svetske rezerve zlata nestaće za 20 godina: Ulaganje u nekretnine nije toliko isplativo, evo zašto
26.07.2024.•
15
Cena zlata već duže vreme je na istorijskom maksimumu. Globalna kriza, ratovi, inflacija i opšta nesigurnost doveli su do toga da skoči tražnja za ovim plemenitim metalom.
Opala prodaja polovnih vozila u Srbiji: Najviše se kupuju dizelaši stariji od 10 godina
26.07.2024.•
10
U Srbiji je u prvoj polovini ove godine prodato ukupno 63.795 polovnih automobila, što je 1,2 odsto manje nego u isto vreme prošle godine, pokazala je analiza sajta Polovni automobili.
Mali tvrdi da Srbija nije prezadužena, a opozicija da je vlast razmontirala državu
25.07.2024.•
11
Ministar finansija Siniša Mali danas je izjavio da, bez obzira na nova državna zaduženja, ne postoji opasnost da Srbija bude prezadužena i da ne može da otplaćuje javni dug.
Statističke opsene: Ni prosečna, a kamoli medijalna zarada nije dovoljna za normalan život
25.07.2024.•
15
Iako se predsednik Srbije Aleksandar Vučić hvali prosečnom platom od preko 100.000 dinara, u Srbiji 800.000 ljudi živi u apsolutnom siromaštvu, a 60 odsto jedva sastavlja kraj sa krajem.
Reno će u Sloveniji proizvoditi električnu verziju modela "tvingo"
25.07.2024.•
2
Predstavnici francuskog proizvođača automobila Reno su potpisali memorandum sa Vladom Slovenije o proizvodnji redizajnirane verzije svog električnog modela "tvingo" u fabrici u Novom Mestu.
Mali: Prosečna plata u decembru biće veća od 900 evra, a do kraja 2027. godine 1.400 evra
24.07.2024.•
24
Prosečna plata u Srbiji u maju je iznosila je 100.170 dinara ili 855 evra, a do kraja ove godine biće veća od 900 evra, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali.
Nova električna fiat panda - igračka bogatih ili dostupna i "običnom" građaninu?
24.07.2024.•
17
Svečano najavljena proizvodnja od jeseni električnog modela fiat grande panda u Kragujevcu će nesumnjivo uticati na statistiku domaće industrijske proizvodnje.
Pokrenuta nova privatizacija Jugoslovenskog rečnog brodarstva
24.07.2024.•
3
Ministarstvo privrede objavilo je javni poziv za učešće u postupku javnog prikupljanja ponuda sa javnim nadmetanjem radi prodaje kapitala Jugoslovenskog rečnog brodarstva (JRB) sa sedištem u Beogradu.
Srbija ove godine uvezla 65.000 polovnih vozila: I dalje gomilamo ona sa euro 3 i euro 4 motorom
23.07.2024.•
13
U prvih šest meseci ove godine u Srbiju je uvezeno 65.275 polovnih automobila, od čega je 12.703 marke "folksvagen", objavila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Poslanici danas daju "amin" na zaduživanje Srbije za 1,2 milijarde evra: Najviše za stadion
23.07.2024.•
35
Skupština Srbije započela je prvo vanredno zasedanje u aktuelnom sazivu, a od 60 tačaka koje su na dnevnom redu svaka šesta tiče se novih zaduživanja i servisiranja starih dugova.
Građevina u EU usporava, dok u Srbiji "cveta"
23.07.2024.•
3
Dok gradnja u zoni evra i celoj Evropskoj uniji poslednjih meseci polako usporava, u Srbiji se čini da krize nema.
Paori u muci: Rekordna žetva, skromna zarada
23.07.2024.•
15
Većina poljoprivrednih useva drastično će osetiti ekstremno toplo leto.
Pad IT sistema širom sveta uzrokovao gubitak veći od milijardu dolara: Ko će platiti ceh?
23.07.2024.•
3
Iza pada IT sistema prošle nedelje stoji greška CrowdStrike kompanije za sajberbezbednost, ali još nije poznato ko će nadoknaditi gubitke nastale usled digitalne blokade.
Izvršni direktor Stelantisa: Memorandum sa EU o sirovinama dobar potez za Srbiju
23.07.2024.•
4
Izvršni direktor kompanije Stelantis Karlos Tavares izjavio je da je Memorandum o strateškom partnerstvu u oblasti mineralnih sirovinaSrbije i EU veoma dobar potez za Srbiju po pitanju litijuma.
Komentari 15
Zamenik zamenika
Neo NSovac
Od 6.6 miliona ljudi
To je najbolji pokazatelj a ne ova siva zona analitike
Plaćač poreza
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar