Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.
Koja država EU je najzaduženija?
Foto: Pixabay
U Evropskoj uniji je javni dug na kraju četvrtog kvartala 2023. iznosio 81,7 odsto BDP-a, što predstavlja smanjenje za 0,7 procentnih poena u odnosu na prethodni kvartal.
U odnosu na četvrti kvartal 2022. javni dug Evrozone je smanjen 2,2 odsto, a javni dug Evropske unije 1,7 odsto. 
Najveći deo javnog duga u četvrtom kvartalu 2023. su činile obveznice, konkretno 83,4 odsto u Evrozoni i 82,9 odsto u Evropskoj uniji.
 
Najzaduženija zemlja Evropske unije na kraju četvrtog tromesečja EU bila je Grčka sa dugom od 161,9 odsto BDP-a, iza nje je Italija sa dugom od 137,3 odsto BDP-a, kao i Francuska sa dugom od 110,6 odsto BDP-a. 
 
Nasuprot tome, najmanje zadužena zemlja Evrozone je Estonija sa dugom od 19,6 odsto BDP-a, sledi Bugarska sa dugom od 23,1 odsto BDP-a i Luksemburg sa 25,7 odsto BDP-a.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Voja

    07.05.2024 13:48
    Teorija

    @BRICS no Alternativ

    Smešna teorija za pozorište.Grčka duguje EU i zašto bi prodavala svoj dug Kini, pa onda njima da duguje?Niko normalan ne želi da duguje komunističkoj autokratiji.Pored toga Evropa im ne pravi problem i daje im dalje prostora.
  • Vera

    06.05.2024 16:07
    Grčka
    To je za Grčku, izgleda, sasvim prirodno stanje. Kod nas jako dugo., mislim gotovo ceo jedan vek postoji izreka "Dužan kao Grčka!"
  • Ssy

    06.05.2024 07:20
    Čelično prijateljstvo
    Pa i Srbija je razmišljala o Solunu. Zar da nam ga otme brat Si?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Zbog čega banke odbijaju zahteve za olakšice?

U prva tri meseca ove godine građani su bankama podneli zahteve za olakšice za ukupno 2.321 kredit ukupne vrednosti 2,3 milijarde dinara. Banke su odbile 21 odsto zahteva za olakšice, zbog čega?

Kako izgleda struktura stranih investicija u Srbiji?

Na prvi pogled, podaci o stranim direktnim investicijama u Srbiji deluju ohrabrujuće, do maja ove godine neto priliv je iznosio 596 miliona. Međutim, detaljniji uvid u strukturu tih investicija pokazuje drugačiju sliku.

Da li ćete dočekati penziju?

Najstariji žitelji Srbije željno iščekuju jesen, već sredinom septembra svaki penzioner dobiće jednokratni prihod u visini, zavisno od penzije, između 20.000 i 35.000 dinara.

Rast BDP-a Srbije u drugom kvartalu 3,6 odsto

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prethodne godine iznosio je 3,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.