Stari su budućnost sveta
Nesporno je da je 21. vek doba tehnologija i veštačke inteligencije, nešto o čemu stariji imaju samo osnovne predstave.
Foto: Pixabay
Preciznije, većina populacije iznad 50 godina života (što se u svetu smatra granicom između mladih i starijih) o modernim spravama zna samo onoliko koliko im je neophodno da bi se koristili novotarijama bez kojih je danas nemoguć svakodnevni život.
Mladi, upućeni do detalja u "tehnološka čuda", sve ubrzanije zauzimaju značajne pozicije u ekonomiji i očekivalo bi se da polako potiskuju matorce. Međutim, najnoviji izveštaj Američkog udruženja penzionera govori gotovo suprotno - doprinos starijih svetskoj ekonomiji raste iz godine u godinu.
Dva razloga
Dva su razloga za uvećanje značaja starijih generacija. Njihov udeo u ukupnom stanovništvu neprekidno raste, a i njihova potrošnja je bitan, i stalno jačajući, pokretač globalne ekonomske aktivnosti.
Lane su mediji poprilično glasno propratili tri statistička podatka: broj ljudi na Zemlji je premašio osam milijardi, Indija je postala najmnogoljudnija zemlja na svetu, a Kina je zabeležila pad broja stanovnika. Ostao je neprimećen podatak da je broj ljudi u starijem dobu (50 plus godina) dostigao broj dece ispod 15 godina.
Lane je na svetu živelo po dve milijarde starijih i dece i četiri milijarde osoba između 15 i 50 godina, u takozvanom mladom dobu, i trend "starenja" će se nastaviti. Već tekuće godine na svetu će biti novih 75 miliona ljudi koji premašuju pedesetu.
Dok je starijih sada četvrtina ukupnog stanovništva na planeti, već za četvrt veka činiće nešto više od trećine. Njihov broj će sa 1,9 milijardi, koliko ih je bilo 2020, do sredine veka uvećati 70 odsto, na 3,2 milijarde. Koliko svet stari vidi se i po prosečnoj dužini života, koja je od 67 godina iz 2002. dostigla 73, a procenjuje se da će sredinom veka iznositi 78 godina.
Siromašni brže stare
Duži životni vek je jedan razlog povećanja broja starijih ljudi, drugi, možda i značajniji, jeste pad plodnosti sa 2,7 na 2,4 za samo dve decenije, dok se smatra da će 2040. iznositi samo 2,2. Zanimljivo je da, suprotno uvreženom mišljenju, plodnost naglo opada upravo među najmanje razvijenim državama gde sada iznosi 1,8.
Ovaj podatak objašnjava zašto siromašnije i zemlje srednjeg razvoja stare brže nego razvijene zemlje. Predviđa se da će do sredine veka čak 85 odsto ljudi starijih od 65 godina biti iz ove dve kategorije zemalja, dok će kod pojedinih najsiromašnijih država čak četiri od pet stanovnika biti u starijoj dobi.
Vidljivo je da će najsiromašnije i zemlje srednjeg dohotka ostariti mnogo brže nego što će dostići neki bolji standard i to će biti velika nevolja za ove zemlje, posebno za najstarije stanovništvo u njima. Dok su SAD put od početka rasta broja starih spram dece, pa dok starih nije postalo više, prešle za sedam decenija, Brazilu i Kini biće dovoljne dve.
Tako će u Kini sredinom veka prosečna starost biti blizu pedeset godina, tek nešto ispod prosečne starosti u Japanu. Međutim, prosečan stariji čovek u Kini trošiće tek 60 odsto potrošnje prosečnog Japanca. Razlike u kvalitetu života tokom starije dobi biće drastično veće kada se razvijenije države porede sa nerazvijenim.
Posao za milijardu ljudi
Trend uvećanja udela žitelja starije dobi doveo je do toga da na starije već danas otpada trećina ukupne potrošnje, a stariji ukupnom svetskom BDP-u doprinose trostruko više nego 100 najprofitabilnijih kompanija.
Time obezbeđuju posao za oko milijardu ljudi. Procenjuje se da će do sredine veka na starije otpasti 40 odsto svetske potrošnje, a generisaće bezmalo 43 odsto ukupnog svetskog BDP-a, čime će omogućiti posao za 1,85 milijardi radnika.
Prilično je jasno zašto na starije otpada 60 odsto zdravstvene potrošnje, ali oni čine i 55 odsto usluga u sferi kulture i rekreacije, 49 odsto prehrambene potrošnje, 51 odsto transporta. Posebno je značajno da stariji u industriji nekretnina učestvuju sa 60 odsto, a u osiguranju sa 53 odsto. Upravo su ove delatnosti od vitalnog značaja za ekonomiju.
Penzioneri prinuđeni da rade
Trenutno stariji čine četvrtinu radne snage u svetu, s tim da je njihov udeo na tržištu rada najbogatijih država 34, srednjedohodovnih 24, a siromašnih 17 odsto. Međutim, kada se posmatraju samo najstariji, iznad 65 godina, tu je situacija posve suprotna.
Mada je ovo u velikoj većini država granica za odlazak u penziju, četvrtina ljudi ove dobi i dalje radi. Kod najsiromašnijih društava privređuje čak 44 odsto ljudi zrelih za mirovinu. Razlog je egzistencijalan, niske penzije i skromni ostali vidovi društvene zaštite najstarijih.
Kada je reč o Srbiji, upravo pozicija najstarijih govori možda i najviše. Radi svaki peti iznad 65 godina, a najviše se angažuju u uslugama pošto ova aktivnost zahteva najmanje investicija. Čak 37 odsto uposlenih najstarijih je u Beogradu, gde je potrošnja daleko veća nego u ostatku zemlje. Među još radećim starijima od 65 godina u Srbiji, muškaraca je pet puta više nego žena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Akcize smanjene, gorivo poskupelo: Koliko bi mogao da košta benzin?
14.03.2026.•
1
Vlada Srbije donela je odluku da privremeno smanji akcize na naftne derivate, kako bi sprečila drastičan rast cena na pumpama zbog skoka cena nafte na svetskom tržištu usled rata na Bliskom istoku.
Nema uredbe o maržama, nema ni transparentnosti: Država više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca
14.03.2026.•
4
Ministarstvo trgovine više ne objavljuje cenovnike trgovinskih lanaca na Portalu otvorenih podataka, s obzirom na to da je Uredba o ograničenju marži, kojom je to bilo propisano, prestala da važi.
MOL i Slovnaft podneli novu žalbu protiv Janafa
14.03.2026.•
0
Mađarska MOL grupa i slovački Slovnaft podneli su novu žalbu Generalnom direktoratu za konkurenciju Evropske komisije, ovaj put zbog toga što Jadranski naftovod (Janaf) zloupotrebljava cene, saopšteno je iz MOL grupe.
Vučić najavljuje penzije od 750 evra: Penzionerske organizacije upozoravaju na populizam
14.03.2026.•
41
Više od milion penzionera u Srbiji bori se sa egzistencijom, dok skoro trećina njih živi na ivici siromaštva.
Španski projektanti predlagali Adu Huju za Nacionalni stadion, vlast izabrala Surčin
14.03.2026.•
34
Vlast SNS-a će iz kase građana potrošiti 1,2 milijarde evra na izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, ali problem nije samo ekstremno visoka cena.
Savić: Građani ne mogu očekivati da se država sama odrekne akciza i PDV-a
13.03.2026.•
24
Zbog sukoba na Bliskom istoku došlo je do poskupljenja cena sirove nafte. Država je stoga donela odluku da smanji akcize za 20 odsto, što znači da će se negde 16, 17 dinara po litru manje slivati u budžet Srbije.
Kladionice pune budžet: Više od 28 milijardi dinara uplaćeno prošle godine
13.03.2026.•
39
Tržište igara na sreću nastavlja da raste, a samim tim, rastu i prihodi koje država ostvaruje od kladionica. Samo u prošloj godini, kladionice u Srbiji su u državnu kasu uplatile više od 28 milijardi dinara.
Glamočić: Više od 10 milijardi dinara isplaćeno poljoprivrednicima
13.03.2026.•
1
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić rekao je da je do sada država isplatila više od 10 milijardi dinara poljoprivrednicima po odnovu podsticaja od 18.000 dinara po hektaru, od ukupno planiranih 36 milijardi.
Nove cene goriva: Dizel pet dinara skuplji
13.03.2026.•
20
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti narednih nedelju dana.
Znatno smanjene akcize na gorivo, evo kolike su sada
13.03.2026.•
16
Vlada Srbije smanjila je akcize na naftne derivate za 20 odsto.
Epska frka: Ide li gas?
13.03.2026.•
3
Agresija na Iran, poetski nazvana "Epski bes", od prvog dana ostavlja posledice na daleko širem prostoru od ratne zone.
Pad godišnjeg profita "BMW" za 11,5 odsto: Kompanija oprezna u 2026.
12.03.2026.•
5
Nemački proizvođač automobila BMW saopštio je da je prošle godine zabeležio pad operativnog profita od 11,5 odsto, na oko 10,2 milijarde evra.
Glamočić: Podsticaji za stočarstvo od aprila, u skladu sa planom
12.03.2026.•
0
Ministar poljoprivrede Srbije Dragan Glamočić izjavio je da se raspisivanje javnih poziva za pojedine mere u stočarstvu očekuje već tokom aprila.
Analitičari: Evropski vozači bi gorivo gorivo mogli da plate 220 evra više zbog poskupljenja
12.03.2026.•
0
Evropski vozači mogli bi da plate u proseku 220 evra više godišnje za gorivo ako cena nafte ostane na 100 dolara po barelu, upozoravaju analitičari organizacije T&E u objavljenom istraživanju.
Vlada Srbije dozvolila izvoz tečnog naftnog gasa
12.03.2026.•
4
Vlada Srbije je donela izmenjenu Odluku o privremenoj zabrani izvoza nafte i naftnih derivata.
RZS: U februaru ugostiteljske usluge veće za 4,8 odsto nego pre godinu dana
12.03.2026.•
3
Cene ugostiteljskih usluga u februaru ove godine bile su veće za 4,8 odsto u odnosu na februar 2025. godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
12.03.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
NIS zatražio od OFAC-a novu posebnu licencu za rad posle 20. marta
12.03.2026.•
1
Kompanija NIS zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC) Ministarstva finansija SAD novu posebnu licencu kojom će se omogućiti obavljanje operativnih aktivnosti i posle 20. marta.
SAD će osloboditi 172 miliona barela nafte iz strateških rezervi
12.03.2026.•
2
Sjedinjene Američke Države najavile su oslobađanje 172 miliona barela nafte iz svojih strateških rezervi kako bi pokušale da smanje rastuće cene nafte izazvane šokovima u ponudi zbog rata sa Iranom.
Barel nafte ponovo skočio na 100 dolara
12.03.2026.•
1
Cena sirove nafte marke Brent dostigla je 100 dolara po barelu, nakon rasta od devet odsto na azijskim tržištima.
Ekonomista Zec: NIS ne puni budžet - pune ga građani koji kupuju gorivo
12.03.2026.•
16
Cena nafte na svetskom tržištu pala je na oko 90 dolara po barelu nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa da bi rat mogao da se završi vrlo brzo.
Komentari 5
Firer
da
Saša*
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar