Srbija nasuprot svetskog trenda
Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.
Foto: Pixabay
Posebno je zanimljivo gledati rang liste najuspešnijih u svetu i čovek se poprilično iznenadi kada primeti da su promene veoma česte. Tako je nedavno Majkrosoft, posle dosta vremena, ponovo na čelnoj poziciji - uspeo je da nadmaši Amazon.
Uvek isti
Naravno da se i Srbija poodavno priključila trendu godišnjeg rangiranja vodećih firmi. Za razliku od svetskih, promene na našim listama su neuporedivo ređe, posebno kada je sam vrh u pitanju.
Godinama je najuspešnija Naftna industrija Srbije, bilo da se meri ukupni prihod, bilo profitabilnost. Tu su još Srbijagas, rudarske kompanije Ziđin Majning i Ziđin Kuper, Smederevska železara, EPS, Telekom...
Reč je o korporacijama čiju bazičnu vrednost čine rudarske koncesije, veliki i tehnološki složeni proizvodni pogoni, glavne komunikacije... Kada je lista sastavljena po profitabilnosti, do drugog, trećeg mesta vine se MK grupa, korporacija sastavljena od većeg broja agrarnih preduzeća, turističkih kompleksa i banaka.
Slično je i u regionu, svuda su na čelnoj poziciji telekomunikacioni operateri, naftne kompanije, proizvođači i distributeri struje, rudarske firme, preduzeća koja proizvode i trguju gasom... Samo poneka agrarna ili turistička korporacija uspeva da se dočepa mesta među prvih deset.
Beše nekad Filip Moris
Međutim, globalne rang liste su sasvim drugačije. Majkrsoftu proizvodnja personalnih računara više znači iz istorijskih razloga, tek da se vidi ko je prvi sagledao da je svojevremno (poslovna) budućnost bila upravo u malim kompjuterima koji su primereni potrebama običnog čoveka, a ne u složenim kakvi se naručuju iz poslovnog sveta. Povratak na svetsku čelnu poziciju firma koja se još uvek poistovećuje sa Bil Gejtsom je izborila zahvaljujući pravovremenoj (pre)orijentaciji na veštačku inteligenciju.
Pre pola veka, kada su mlađi ljudi iz Srbije počeli češće da bacaju pogled na inostrane biznis trendove, i na svetskim rang listama dominirali su naftaši, ali je bilo i dosta proizvodnih firmi, poput IBN ili Dženeral Motors. Danas deluje gotovo nestvarno, ali decenijama je među deset, a jednom baš i u samom vrhu, bio Filip Moris, najveći svetski proizvođač cigara.
Da ne spominjemo Koka-kolu, čiju osnovnu vrednost je dugo činilo pravo na najvredniji brend. Danas je ovaj proizvođač penušavog bezalkoholnog pića tek oko 40. mesta na svetskoj top listi, dok je IBN dvadesetak mesta niže. Proizvođač cigara je iščezao...
Računar promenio svakodnevicu
Promene su se desile dolaskom kompjutera, naprave koja se dugo posmatrala kao izraz najnovijih tehnologija i smatrala savršenstvom. Iz temelja je preokrenula život, kako firmama, tako i pojedincu. Ulazak računara u naš život otvorio je nove delatnosti, ugasio ili učinio manje značajnim pregršt ranijih zanimanja.
Svima nam je promenio prioritete, poglede na svet, stil života. Svakidašnjicu nam je učinio drugačijom u odnosu na pre, recimo, 30 godina. Samo uporedimo kako smo 24 časa provodili ranije, a kako danas to čine mladi i mnogo toga postaće nam očiglednije.
Novi trendovi su se snažno odrazili i na biznis rang liste, pre svega globalne i u najrazvijenijim zemljama. Došlo je vreme čudnih firmi, započetih po garažama i čiju je najveću vrednost činilo vrhunsko znanje i stalno inoviranje programa. Postaje očito da dolazi vreme u kome se pojedini intelektualni programi vrednuju mnogo više od standardne proizvodnje.
Brzo su se pojavile kompanije poput Gugla ili Epla, dočepavši se vodećih mesta na globalnim listama. Od klasičnih delatnosti naftaši su se najduže opirali pomenama. Tek pre dvanaestak godina Mobil standard je napustio lidersku poziciju, posle tri, četiri sezone izgubio je mesto i među prvih pet.
Čuvati u oblacima
Ali, i oni koji su u računarskoj branši izgradili sebe do savršenstva i delovali superiorno, počeli su pre četiri, pet sezona da padaju sve niže. Poslovni i naučni svet je u veštačkoj inteligenciji sagledao i nove velike biznis potencijale. Postalo je najbitnije posedovati pojedina intelektualna znanja ili prava na neshvatljivo veliku bazu podataka u "oblacima". Naišlo je vreme takozvane statističke istine i bitno je neprekidno usavršavati i precizirati znanje u čijoj osnovi je statistička učestalost, a što se čuva upravo u oblacima.
Primer Ilona Maska i Tesle je frapantan. Ovaj proizvođač samovozećih vozila je trostruko vredniji od Tojote, najvećeg svetskog proizvođača automobila. Tesla, mereno brojem automobila izašlih sa traka, nije posebno velika firma. Osim Koreanaca, i Nemci i Japanci imaju većih proizvođača, ali Tesla je ne samo najmoderniji, sa jasnim tehnološki prednostima, već je svoje algoritme osmislio tako da svaki pojedinačan korisnik svakom vožnjom, čije parametre Tesla beleži i čuva u odgovarajućem oblaku, doprinosi poboljšanju takozvane "statističke istine" i kvalitetu vozila. Time je budućnost ovog proizvođača u odnosu na rivale znatno izglednija. A berze, gde se formiraju vrednosti svih kompanija, vrednuju perspektivu i više od aktuelnog kvaliteta.
Pogled na komšiluk
Živimo u vremenu kada su od prvenstvenog značaja razvoj algoritama i pravo na posedovanje velike količine podataka. Klasična proizvodnja ima sve manji značaj.
Nevolja Srbije je u tome što kaska za svetom, i to iz dana u dan sve više. Po rang listama se to jasno vidi. Istina, Srbija nije usamljena u zaostajanju za svetskim poslovnim trendovima, slično je i u regionu, pa i u Evropi. Pozivanje na komšiluk nas možda teši, ali teško da nam išta pomaže.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Arktička ruta: Kraći put od Kine do Evrope
03.11.2025.•
0
Brod "Istanbulbridge" u vlasništvu nacionalne kineske kompanije za pomorski saobraćaj ostaće zabeležen kao prvi brod koji je iz kineskih voda do Evrope doplovio koristeći se plovnom rutom kroz Arktik.
Ministarka trgovine: Trgovinski lanac Karfur zainteresovan za dolazak u Srbiju
03.11.2025.•
1
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević razgovarala je danas sa predstavnicima međunarodnog trgovinskog lanca Karfur (Carrefour), koji je zainteresovan za ulazak na srpsko tržište.
ECB: Troškovi uvođenja digitalnog evra iznosiće oko 1,3 milijarde evra
02.11.2025.•
1
Troškovi uvođenja digitalnog evra do 2029. godine iznosiće oko 1,3 milijarde evra, a godišnje održavanje biće oko 320 miliona evra, najavila je Evropska centralna banka.
Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU povećan za sedam odsto u odnosu na prošlu godinu
02.11.2025.•
1
Evropska unija je iz Rusije uvezla u prvoj polovini ove godine tečni prirodni gas (LNG) u vrednosti od 4,5 milijardi evra.
Bela kuća objavila detalje američko-kineskog sporazuma o trgovini
02.11.2025.•
1
Kineska vlada ukinuće restrikcije na izvoz kritičnih minerala, obustaviće izvoz hemikalija u Severnu Ameriku potrebnih za prozvodnju fentanila i nastaviće protok poluprovodnika za automobile.
Fabrike u Srbiji se zatvaraju i sele u isplativiju Afriku - radnik "jeftiniji" u Tunisu
02.11.2025.•
32
Slavljene su najave dolaska, svaki kamen temeljac, prva zapošljavanja i prvi krug proizvodne trake.
Bugarska razmišlja da zatraži izuzeće od sankcija Lukoilu: Strahuje se od mogućeg pada vlade
01.11.2025.•
2
Bugarska razmatra mogućnost da zatraži izuzeće od novih američkih sankcija protiv najveće ruske privatne naftne kompanije Lukoil jer strahuje da će te mere izazvati velike nestašice goriva širom zemlje.
Izvoz ruskog gasa u Evropu preko Turskog toka dostigao rekord u oktobru
01.11.2025.•
4
Izvoz ruskog gasa u Evropu putem gasovoda Turski tok dostigao je u oktobru rekordnih 1,68 milijardi kubnih metara.
Vlasnici pumpi u Srbiji o tome očekuju li vozače nova poskupljenja goriva
01.11.2025.•
11
Cena goriva je najniža kada se nabavlja kod Naftne industrije Srbije (NIS), a druga rešenja za nabavku derivata biće skuplja, ocenjuje počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Narodna banka Srbije od 1. decembra uvodi elektronske menice
31.10.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) najavila je da će 1. decembra početi da radi Centralni registar elektronskih menica (CReM).
Nove cene goriva: Poskupeli i dizel i benzin
31.10.2025.•
14
Evrodizel i benzin poskupeli su u odnosu na prethodnu nedelju.
Nikolić: MMF ocenio da je srpska ekonomija i dalje veoma stabilna, snažna i otporna
31.10.2025.•
4
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da je ocena MMF-a nakon posete Srbiji veoma korektna.
Slovenija planira da "panda obveznicama" privuče kineske investitore
30.10.2025.•
5
Slovenija planira da sledeće godine emituje "panda obveznice" u vrednosti pet milijardi juana (700 miliona dolara) u sklopu strategije za dalje otvaranje njene ekonomije u uslovima pojačanih trgovinskih tenzija.
Postignut sporazum Misije MMF-a sa vlastima Srbije
30.10.2025.•
3
Misija MMF-a saopštila je da je sa vlastima Srbije postigla sporazum u okviru druge revizije tekućeg nefinansijskog aranžmana (Instrument za koordinaciju politika-PCI), koji treba da odobri Izvršni odbor MMF-a.
NBS: Štednja u Srbiji nastavlja da raste
30.10.2025.•
3
Narodna banka Srbije saopštila je da dinarska i devizna štednja u Srbiji nastavljaju da rastu i dostižu rekordne nivoe i tokom ove godine, uprkos pojačanim globalnim neizvesnostima.
Evropska centralna banka zadržala važeće kamatne stope
30.10.2025.•
0
Evropska centralna banka (ECB) zadržala je važeće kamatne stope jer se inflacija u zoni evra vratila na oko ciljnih dva odsto, a privreda izgleda otporno, izjavila je danas predsednica te banke Kristin Lagard.
Šta ako Srbija odluči da nacionalizuje NIS: Ekonomista o mogućim preprekama
30.10.2025.•
26
Ukoliko država Srbija odluči da nacionalizuje Naftnu industriju Srbije (NIS), što sugeriše američka administracija, za to ne postoji cena.
Vučić: Drago mi je za prodaju Lukoila u Srbiji, ali nama ostaje veći deo problema - NIS
30.10.2025.•
5
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dobro što je ruska naftna kompanija Lukoil koja je pod sankcijama, a posluje i u Srbiji, dogovorila prodaju svoje imovine van Rusije.
NBS: Navodi da će centralnoj banci biti uvedene sankcije zbog Dina kartica - širenje panike
30.10.2025.•
6
Narodna banka Srbije saopštila je da je neosnovano širenje panike objava u medijima da su zbog plaćanja Dina karticom na pumpama NIS-a sankcije centralnoj banci "gotovo izvesne".
Poznato ko će kupiti Lukoil u Srbiji
30.10.2025.•
10
Kompanija Lukoil saopštila je da je s Gunvor grupom dogovorila prodaju celokupne svoje imovine u inostranstvu.
Frilenseri još danas imaju vremena da podnesu poresku prijavu - onda slede penali
30.10.2025.•
1
Frilenseri imaju rok do 30. oktobra da podnesu poreske prijave za treći kvartal u ovoj godini.
Komentari 5
Tehnologija
Prsli Klark
Ja sam prezadovoljan.
Đorđe Bugarin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar