
Više od 73 odsto traktora u Srbiji stariji od 20 godina: Kako obnoviti mehanizaciju?
Poljoprivredna gazdinstva u Srbiji koriste u proseku više od 73 odsto traktora koji su stariji od 20 godina.

Foto: Pixabay
Kako pokazujue podaci Republičkog zavoda za statistiku, gazdinstva imaju ukupno oko 480.000 traktora, a samo 1,5 odsto poseduje nove traktore, odnosno skoro tri procenta one koje su stari između jedne i pet godina, piše Euronews Srbija. Sedam od deset gazdinstava koristi sopstveni traktor.
Najviše traktora je u regionu Šumadije i Zapadne Srbije, dok u regionu Južne i istočne Srbije ima 30 odsto od ukupnog broja traktora.
U regionu Vojvodine je 26 odsto traktora, dok ih je u Beogradskom regionu svega šest odsto.
Agroekonomista Milan Prostran kaže za Euronews Srbija da je mehanizacija kritična tačka za savremenu obradu zemljišta i zbog starosti traktora i zbog nepotrebnih troškova.
"Pre svega veća potrošnja goriva, manji učinci, nemate rezervnih delova", dodaje on.
Prostran kaže da u strukturi mehanizacije još uvek dominira mali traktor IMT 539.
"To je F539 koji je bio po čitavoj bivšoj Jugoslaviji, još uvek funkcioniše, još uvek se nalazi", dodaje on.
On kaže da se IMT traktorima još popravljaju i da je prosto začuđujuće da još uvek rade.
"To je bila dobra mašina, šteta je što je ta fabrika nestala", rekao je Prostran.
U kom pravcu treba da ide obnova mehanizacije
U Srbiji su uglavnom mala i srednja poljoprivredna gazdinstva, a Prostran kaže da su poljoprivrednicima potrebni mali i srednji traktori.
"Taj vapaj za tim tipom traktora pogotovo u centralnoj, južnoj, istočnoj Srbiji je jako veliki. Taj problem je najkritičniji u centralnoj Srbiji, znači istok, zapad, to su sitna domaćinstva, male njive, njima su potrebni mali i srednji traktori. Ovo što kupuju ovi bogati, to nema veze sa našom stvarnošću kada su u pitanju poljoprivredna gazdinstva", rekao je Prostran.
On smatra da bitka za obnovu mehanizacije treba da ide u pravcu da se upravo malim i srednjim gazdinstvima u tom delu Srbije ispod Save pruži mogućnost da mogu da nabavljaju male i srednje traktore.
Prostran je naveo da je mehanizacija važna za poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji.
Prema njegovi rečima, Francuska je najintenzivnija i najdominantnija agrarna zemlja u EU kada se pogleda kakvu oni imaju mehanizaciju, koji je to intenzitet proizvodnje i koliko su visoki prinosi.
"Da bismo mi mogli da budemo egal sutra sa farmerima EU, a mi jesmo već sa njima u nekom, da kažem, aranžmanu jer 60 odsto robne razmene ili izvoza realizujemo sa EU, mehanizacija je jedna od trenutno jako kritičnih tačaka, ona je vrlo bitna za nas. Za poboljšanje konkurentnosti naših poljoprivrednih gazdinstava, posebno podvlačim malih i srednjih, nama nedostaje taj traktor", rekao je Prostran.
Kako do traktora
Traktora starih više od 20 godina do 2000. godine bilo je više od 80 odsto od ukupnog broja.
"Kad je u pitanju poljoprivredna mehanizacija, ona je zaista do 2000. godine zbog raznih problema, od raspada zemlje preko sankcija, hiperinflacije, bombardovanja, preko privatizacija koje su nastupile posle 2001. godine, sve je to dovelo do jednog strašno crne slike da je bilo preko 80 odsto traktora amortizovanih i starijih od 25 ili 30 godina. Da nije bilo još tog IMT-a, ne bismo skoro imali čime da oremo", rekao je on.
Prostran je naveo da je od 2000. godine došlo do nabavke pre svega traktora velike snage, preko 110 kilovata i postepnog zanavljanja, i to uz pomoć poljoprivrednih kredita i sredstava iz IPARD fonda.
U toku je treći IPARD program, a Prostran kaže da je između 70 i 80 odsto sredstava iz tog programa uglavnom korišćeno za nabavku poljoprivredne mehanizacije.
On kaže da je pitanje koliko su poljoprivrednici u Srbiji upoznati sa IPARD programom i celim tim procesom prijavljivanja za korišćenje tih sredstava, za koji navodi da je birokratizovan i da se na to žale i farmeri u EU.
Prostran naglašava da potreba i interes za zanavljanje traktora postoji, da taj proces obnove treba da se intenzivira, ali da je pitanje kako obezbediti povoljne kreditne linije, koliko država treba da učestvuje u tim kreditnim linijama i koliko IPARD programi mogu da zadovolje interese.
Prostran smatra da bi Ministarstvo poljoprivrede kao nadležno moralo tim pitanjima da se pozabavi, ako hoće da ima, pre svega, produktivnu poljoprivredu i konkurentnu poljoprivredu.
"Ja uvek navijam za domaći kapital, za domaća sredstva, za domaću spregu budžeta i nekih poslovnih banaka", rekao je Prostran.
On navodi da se dosta govorilo o takozvanim prstenovima mehanizacije, modela u okviru zadruga ili nekog udruženja preko kojih bi se nabavljala mehanizacija.
"Jedan traktor je skup za jedno gazdinstvo, ali ako imate 20 ili 30 gazinstava, pa imate dva traktora, to su takozvani mašinski prstenovi. Pokušaja da se uvede takav model je bilo ali nije našao širu primenu. To je po meni otvoreno pitanje upravo za te male i srednje, jer njima je teško da uđu u kreditnu liniju. Nemaju oni takav dohodak da mogu da sad plate jedan traktor. Jedan taj mali traktor košta 10.000, 12.000, 15.000 evra", rekao je Prostran.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
6
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
8
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Komentari 22
Paori
Jovisa
Imam IMT 539 42 godine star i što bi kupio traktor ne smem jer država diktira cene poljoprivrednih proizvoda i drži ih na monimumu zbog socijalnog mira. Noste sigurni da ćete dobiti posticajna sredstva (povrat) za kupovinu traktora jer to uglavnom dobijaju stranački aktivisti koji kupuju i preprodaju traktore i tako se bogate.
Sss
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar