
Cena pšenice u svetu raste: Hoće li biti zarade za proizvođače u Srbiji ove godine?
Žetva pšenice u Srbiji samo što nije počela. Iako, dok kombajni ne uđu u njive, ne mogu da budu sigurni u prinose, mnogi proizvođači kažu da će biti manji nego ranijih godina.

Foto: Pixabay
Ratari s pažnjom prate dešavanja na svetskim berzama, jer poslednjih dana cena hlebnog zrna raste, piše RTS.
Nadaju se da će ove sezone bolje proći nego lane, kada su zbog izuzetno niske cene pšenice bili na gubitku u proseku oko 500 evra po hektaru.
Žetva na imanju Đorđa Miletina, poljoprivrednika iz Torka, trebalo bi da krene već naredne nedelje.
Pšenica, kaže, na prvi pogled ne izgleda loše, ali će se njeno stvarno stanje znati tek kada krene otkos. Ne tako brzo, dodaje, znaće se i cena hlebnog zrna za ovogodišnji rod, budući da je poslednjih dana na tržištu žitarica zabeležen značajan rast.
"Očekujem da će cena biti bolja tek krajem septembra. Prema mojoj računici, da bismo bili na pozitivnoj nuli trebalo bi da pšenica bude najmanje 30 dinara po kilogramu, pod uslovom da prinos bude bar 5,5 tona po hektaru. Lično očekujem oko šest tona po hektaru, a to je 30 ili 40 posto manje nego pre tri, četiri i pet godina. Deo ću odmah prodati da isplatim dug za repromaterijal, a deo ću čuvati u kućnom silosu", navodi Miletin.
Prošle nedelje cena pšenice se na domaćoj produktnoj berzi kretala oko 23 dinara bez PDV-a.
Proizvođači kažu da će, ukoliko ostane na tom nivou, i ove godine imati ozbiljan gubitak.
Da se usaglase svetske cene sa našom produktnom berzom
Poljoprivrednik iz Botoša Borislav Čizmaš kaže da su ulaganja u prethodnoj sezoni bila 167.000 dinara u hektar pšenice, a prinos je bio oko pet tona.
"To znači da smo imali gubitak od 500 evra po hektaru. Ove godine troškovi proizvodnje su za nijansu niži, ali će prinosi biti manji, tako da ćemo sa ovim cenama sigurno opet biti u minusu. Koliko bi najmanje trebalo da košta pšenica, ne možemo da kažemo tačno dok ne vidimo prinose. Nije isto kada imate pet tona ili tri i po tone po hektaru", kaže sagovornik RTS-a.
Kao i sve ratare, raduju ga pozitivne vesti sa svetskog tržišta na kojem se beleži rast cena žitarica. Podseća da su se proizvođači sa državom dogovorili da se uredi robna berza.
"Dogovor je da se usaglase cene u Budimpešti, Parizu, Čikagu sa našom produktnom berzom. Da ne dolazi do raskoraka. Mi smo imali prošle godine da je u Mađarskoj cena pšenice bila 31 i 32 dinara za kilogram, a kod nas je u to vreme bila 21 i 22 dinara. To je veliki disbalans koji ne možemo da podnesemo. Nadali smo se i subvencijama za deklarisano seme, ali sada svi o tome mudro ćute", dodaje ovaj ratar.
Poljoprivrednici kažu da bi cene njihovih proizvoda trebalo da budu određene jasnom računicom tj. odnosom ulaganja i prinosa. Ali praksa pokazuje drugačiju kalkulaciju.
Poljoprivrednik iz Ečke Roman Kadarjan podseća da se tačno zna kako se računa cena pšenice.
"Računa se koliko koštaju seme, đubrivo, mašinski radovi, a proizvođači treba i da zarade. Međutim, to se na tržištu ne dešava tako. Jednom je pšenica strateški proizvod, a drugi put je berzanska roba. Cena jako varira od godine do godine", kaže on.
Dodaje da je pšenica ove godine bila ispod 20 dinara.
"Kada se videlo da je nema ni u Evropi, ni u Brazilu, ni u Argentini, ni u Americi, potražnja je porasla, a cena je počela da skače. Mislim da će vrtoglavi rast tek da usledi. U žetvi verujem da će biti 30-ak dinara, a kasnije još više, jer pšenice nema. Sve što budem mogao sačuvaću i čekaću bolju cenu", dodaje Kadarjan.
Računica Zadružnog saveza Vojvodine poklapa se sa računicom individualnih proizvođača. Ukupni troškovi proizvodnje pšenice ove godine su 162.976 dinara po hektaru.
Geopolitički uticaj
Predsednica Zadružnog saveza Vojvodine Jelena Nestorov Bizonj kaže za RTS da cena pšenije, prema njihovoj kalkulaciji, iznosi 29,63 dinara po kilogramu za prosečni prinos od 5,5 tona po hektaru.
"To znači da će proizvođači koji imaju navedeni prosečni prinos, prodajom pšenice ispod proizvodne cene ostvariti gubitak", kaže ona.
Na evropskim berzama pšenica je dostigla godišnji maksimum. Ukoliko bi se gledao samo očekivani obim svetske proizvodnje hlebnog zrna za ovu godinu, prostora za dalji rast cene svakako ima. Međutim, na nju utiču i drugi faktori.
"Šteta od niskih temperatura u delu Rusije i Ukrajine, kao i dugotrajni sušni periodi u delu Evrope i Afrike, uslovili su niže prinose od planiranih. To će svakako delovati na povećanu tražnju pšenice, a verovatno i na njenu višu cenu od sadašnje. Pored obima proizvodnje, svedoci smo da ukupna društveno-ekonomska i geopolitička situacija u poslednjim godinama ima visok uticaj na kretanja i poremećaje na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Evropi, što se sve reflektuje i na domaće tržište i značajno otežava projekcije u vezi sa očekivanim tokovima prometa i visinom cena robe", objašnjava sagovornica RTS-a.
Proizvođači opterećeni starim dugovima
Proizvođači koji su imali prosečne prinose ili prinose ispod proseka su u velikim gubicima drugu godinu zaredom.
Međutim, i proizvođači sa višim prinosima pšenice od proseka bili su u gubitku od prošlogodišnje proizvodnje, imajući u vidu tržišne cene pšenice od prethodne žetve do danas.
"Već u 2023. površine pod pšenicom bile su manje nego 2022, a svakako da konstantni gubici ne stimulišu proizvođače da povećaju setvu pšenice. Ova žitarica će se sejati zbog plodoreda, a ne zbog isplativosti proizvodnje, i to u meri u kojoj bude neophodno”, upozorava predsednica Zadružnog saveza Vojvodine Nestorov Bizonj.
Mnogi proizvođači opterećeni su dugovanjima iz prethodnog perioda, što će ih primorati da prodaju bar deo ovogodišnjeg roda posle žetve.
Stručnjaci kažu da bi najbolje bilo da država pomogne poljoprivrednicima i zadrugama obezbeđenjem subvencionisanih kamatnih stopa na kredite i to sa kamatama od najviše jedan ili dva posto, kao i da donese i sprovede ranije obećanu uredbu za subvencionisanje troškova repromaterijala.
Na taj način obezbedilo bi se pokriće dela troškova proizvodnje, a indirektno bi se proizvođačima omogućilo da odluče da li da prodaju pšenicu posle žetve ili da čekaju više cene.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Međugodišnja inflacija u junu iznosila 4,6 odsto
11.07.2025.•
0
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 4,6 odsto, a mesečna 0,9 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Cene nafte skaču dok se čeka Trampova važna izjava o Rusiji
11.07.2025.•
1
Cene američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) porasle su danas na iznad 68 dolara po barelu.
U Nemačkoj i dalje raste broj preduzeća u bankrotu
11.07.2025.•
0
Nadležnim sudovima u Nemačkoj u junu je prijavljeno 2,4 odsto više bankrota preduzeća nego 12 meseci ranije, saopštio je Nemački statistički zavod (Destatis), na osnovu preliminarnih podataka.
NBS: Bruto devizne rezerve uvećane na 27,4 milijarde evra u junu
11.07.2025.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su bruto devizne rezerve centralne banka na kraju juna ove godine bile na nivou od 27,4 miliajrde evra, što je bilo 4,7 miliona evra više nego na kraju maja.
Objavljene nove cene goriva
11.07.2025.•
9
Nove cene goriva koje će važiti od 15 časova su objavljene.
Ugostiteljske usluge poskupele za više od devet odsto, najmanja poskupljenja u Vojvodini
11.07.2025.•
4
Ugostiteljske usluge su u Srbiji u junu ove godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku bile skuplje za 9,2 odsto nego u junu 2024. godine.
Završena obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal
11.07.2025.•
0
Obrada zahteva za premiju za mleko za prvi kvartal ove godine je završena.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
10.07.2025.•
1
Izvršni odbor NBS odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne na 4,5 dsto i kreditne olakšice na sedam odsto.
Ferrero kupuje Kellogg za tri milijarde dolara
10.07.2025.•
0
Italijanska kompanija Ferrero, koja stoji brendova Ferrero Rocher i Nutella, približava se dogovoru o kupovini kompanije WK Kellogg za oko tri milijarde dolara.
Tramp od 1. avgusta uvodi carine od 50 odsto na bakar
10.07.2025.•
1
Predsednik SAD Donald Tramp najavio je od 1. avgusta carine od 50 odsto na bakar, kako bi zaštitio domaću proizvodnju sirovine, prenosi Rojters.
Spoljni dug Srbije skoro 50 milijardi evra: Evo kome država najviše duguje
10.07.2025.•
29
Javni dug Srbije je na kraju maja ove godine bio 38,8 milijardi evra i iznosio je 44 odsto BDP-a, poslednji su podaci Ministarstva finansija.
Nvidia postala prva firma sa tržišnom vrednošću od četiri biliona dolara
10.07.2025.•
2
Tehnološki gigant Nvidia postao je prva kompanija u istoriji koja je dostigla tržišnu kapitalizaciju od četiri biliona dolara, nakon što je vrednost njenih akcija porasla za 2,8 odsto na 164,42 dolara.
Zbog suše poljoprivrednici očekuju pomoć države
09.07.2025.•
5
Udruženja poljoprivrednika u Srbiji naredna dva dana održaće sastanke kako bi ocenili posledice suše i definisali kakvu pomoć očekuju od države.
Direktorka društvene mreže Iks najavila povlačenje sa funkcije
09.07.2025.•
0
Generalna direktorka društvene mreže Iks Linda Jakarino izjavila je da će se povući sa funkcije, samo dve godine nakon što je preuzela kormilo kompanije u vlasništvu Ilona Maska, bez navođenja razloga za svoj odlazak.
Glamočić: Biće obezbeđena pomoć poljoprivrednicima koji su preterpeli štetu od požara
09.07.2025.•
2
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da će biti obezbeđena podrška u nabavci nove poljoprivredne opreme, kao i u obnovi infrastrukture na gazdinstvima koja su pretrpela štetu od požara.
Evropska komisija u izveštaju navela: Svako drugo preduzeće u Srbiji ima problem s korupcijom
09.07.2025.•
6
Evropska komisija u Izveštaju o vladavini prava u Srbiji 2025. navela je da svako drugo preduzeće u Srbiji u poslovanju ima problem s korupcijom.
Srbija među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato ove godine
09.07.2025.•
17
Srbija je u prvih pet meseci ove godine bila među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi.
Tramp: BRIKS je napravljen da uništi dolar i ugrozi SAD, članicama ću uvesti carinu od 10 odsto
09.07.2025.•
9
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će vrlo skoro uvesti carinu od 10 odsto na uvoz iz zemalja članica BRIKS-a.
U junu najviše rasli krediti privrede
08.07.2025.•
0
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju juna iznosili su oko 4.024 milijarde dinara, što je 2,1 odsto više nego u maju, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
PKS: Do 1. avgusta dodatni pregovori o carinama SAD
08.07.2025.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da će ta zemlja dodatno odložiti primenu recipročnih carina koje se odnose na sve trgovinske partnere sveta, do 1. avgusta, a period do tada biće iskorišćen za dodatne pregovore.
Skuplje usluge notara: Povećana javnobeležnička tarifa
08.07.2025.•
45
Veća vrednost boda, ali i veći broj bodova za pojedine poslove - ovako bi se, najkraće, mogla opisati nova javnobeležnička tarifa koju je usvojila Vlada Srbije.
Komentari 7
Trutuka
- Ko s đavolom tikve sadi o glavu mu se lupaju !
Lajos a ti
Kod nas zbog najave otkupa robnih rezervi 150.000 tona se drzi i ne pada tako brzo, ali …
B
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar