Suša pogodila domaće paore - pokazaće se da li je vlast iole odgovorna
Katastrofalna suša zadesila je ove sezone pojas koji obuhvata deo srednje i svu istočnu, južnu i jugoističnu Evropu, naravno i Srbiju.
Foto: 021.rs
Dolazi posle zime gotovo bez snega, dok je kiše manjkalo i tokom proleća, ali je dobar raspored padavina ublažio posledice nedostatka vlage. Suša, koja premašuje onu iz 2017. godine, a po mnogim parametrima i do sada najgoru iz 2012, dostigla je svoj vrhunac u poslednaj dva meseca.
Julski toplotni talas je trajao bezmalo 25 dana u kontinuitetu, karakterišu ga ne samo dnevne tropske temperature (iznad 30 stepeni), već i neverovatno mnogo tropskih noći, kada je živa na termometru ostajala i na 27. podeoku.
Bez kiše, na 40 stepeni
Avgustovski pakao ostaće zapamćen po izuzetnom broju dana kada je maksimalna temperatura premašivala 35, povremeno i 40 stepeni. Međutim, čini se da je manjak vlage ono što je ostavilo najdirektnije i najteže posledice. Kako na život ljudi, tako i na floru i faunu.
U većem delu Vojvodine kapi kiše nije bilo gotovo dva meseca, pa je u mnogim mestima buknuo problem snabdevanja pijaćom vodom. Rečni saobraćaj je desetkovan, mnoge linije privremeno ne funkcionišu, a i brodovi koji plove zbog niskog gaza Dunava, povremeno jedva premašuje minimalnih 2,2 metra, nose jedva trećinu uobičajenog tereta što sam vodeni transport dovodi u zonu neisplativosti.
Naročito snažno je pogođena poljoprivreda, delatnost za koju se kaže da je "fabrika pod otvorenim nebom", jer izuzetno mnogo zavisi od vremenskih prilika. Posebno u zemljama koje se oslanjaju na ekstenzivan agrar i u nadgradnji nemaju dovoljno razvijen i atraktivan prehrahrambeni kompleks.
Vlast kasni
Vlast u Srbiji je, čini se, malo zakasnila u suočavanju sa krupnim životnim i poslovnim poteškoćama izazvanih nezapamćenom jarom. Izgleda da je solidan rod pšenice, omogućen padavinama u pravi čas, podosta zavarao kabinet u Nemanjinoj.
Tek kada je postalo evidentno da će kukuruz ozbiljno podbaciti, još više suncokret i soja, te rod useva za stočnu prehranu, u vladi su počeli ozbiljnije da razmišljaju o agrarnim nevoljama. Procenjuje se i da će rod povrća i voća podbaciti, zavisno od vrsta, između 20 i 40 odsto, dok će slabiji kvalitet biti dodatna neugodna pojava. Ovakavi trendovi u biljnoj proizvodnji već u startu drastično otežavaju osnovni vladin agrarni cilj, oporavak uzgoja stoke.
Mada tokom dvanaestogodišnjeg perioda naprednjaka poljorivreda nikada nije bila u centru državne ekonomske politike, vlada je imala mogućnosti da pravovremeno uoči preteću sušu i posledice koje će poljoprivrednici, ali i svi građani Srbije, naredne sezone i te kako osetiti i- platiti.
Bilo je dovoljno malo više obratiti pažnju na susednu Rumuniju, gde je suša nešto ranije počela da iskazuje zlu prirodu. Gotovo 15 odsto naselja u istočnom i jugoistočnim krajevima naših suseda moralo je da pređe na alternativne načine snabdevanja pijaćom vodom.
Nadoknada 250 evra po hektaru
Vodostaj Dunava i drugih reka u ovoj zemlji je toliko nizak da na dve izrazito ugrožene relacije posebna služba reguliše prolaz brodova kako bi se očuvao makar najminimalniji obim rečnog transporta. Kukuruz i suncokret su gotovo potpuno uništeni na oko 2,5 miliona hektara, pa je rumunska vlada najavila da će teško pogođenim paorima pomoći kako bi nekako preživeli dolazeću godinu i zasnovali novi rod.
Stav komšija je da bi državna nadoknada morala da iznosi 200 do 250 evra po hektaru za one koji imaju do 20 hektara, dok bi nešto imućniji, na svaki hektar do pedesetog dobijali dodatne evre. Jedino ovolika, prilično izdašna, podrška poljoprivrednicima mogla bi ozbiljnije pomoći seljacima da se izbore sa nedaćom koja ih je zadesila.
Vlada Srbije do sada je samo bezvoljno konstatovala sušu, ali nije ni nagovestila kakva će i kolika biti državna pomoć agrarnim proizvođačima. Po mnogo čemu ovogodišnja suša je elemenentarna nepogoda i trebalo bi je na takav način tretirati. Istočni sused nam može biti uzor.
Nestalo navodnjavanje
Suša, međutim, otvara i pitanje kako na duži rok pomoći selu i seljacima. Verovatno jedina ozbiljnija agrarna mera naprednjaka bila je kampanja kako će "uvesti navodnjavanje" u srpsku poljoprivredu. Uzeto je i 100 miliona kredita za izgradnju osnovne kanalske mreže, ali akcijom je obuhvaćeno samo desetak hiljada do tada nenavodnjavanog zemljišta.
Tu se stalo, a ućutao se arapski vlasnik, inače nosilac i kreditor cele akcije. Vlada Srbije mora da ima jasan plan hoće li se odlučiti za kompletniji razvoj navodnjavanja ili će i dalje srpska poljoprivreda biti poznato po "radu na suvo".
Moralo bi se i postaviti pitanje osiguranja u poljoprivredi. Primedbe su da se seljaci, pogotovo sitni, ne oslanjaju na ovu ekonomsku meru zaštite od nepovoljne godine. U Srbiji je osigurano jedva 15 odsto oranica, pitanje da li je zaštićeno i pet odsto stoke. Reč je upravo o najvećim posednicima kojima vrednost posla nameće obavezu osiguranja.
Osiguranje potkrada seljaka
Država se često hvališe kako obilato, i do 50 odsto, subvencioniše, osiguranje, pa je zaista neuobičajeno da se sitni paori ne koriste retkom pogodnošću. Međutim, kada se dublje uđe u priču, vidi se da je u Srbiji osiguranje prvilegovano. Stručna proceniteljska služba nije samostalna, kakav je običaj u razvijenom svetu, već je deo osiguravajuće kuće.
Drugim rečima, samo osiguranje procenjujuje štetu koju i isplaćuje. Tako se ušlo u praksu koju naš živalj poznaje kao "kadija te tuži, kadija ti sudi". Dok se ne promeni ova nakaradna praksa, teško da će osiguranje u Srbiji biti razvijeno. Aktuelna podrška države nije pomoć agraru, već se preliva u dobit osiguravajućih društava.
Suša je ovog leta žestoko pogodila srpsku poljoprivredu, nije prvi put. Posledice će biti ozbiljne i koštaće. Možda baš iz tog razloga bi katastrofalna godina bila prilika da se preispita agrarna politika.
Prvi potez morao bi da povuče onaj ko raspolaže najvećim mogućnostima da podstakne promene i agrar dovede na viši nivo - Vlada Srbije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Macut traži produženje roka za upis nelegalnih objekata
25.01.2026.•
4
Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je da treba da bude produžen rok za podnošenje prijava po osnovu Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima.
Vlada Srbije produžila ograničenje cena goriva
25.01.2026.•
4
Vlada Srbije donela je Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena za evrodizel i benzin evro premijum BMB 95.
U Kragujevcu počela proizvodnja "grande pande" sa benzinskim motorom
24.01.2026.•
7
U Stelantisovoj fabrici automobila u Kragujevcu počela je proizvodnja "grande pande“ sa benzinskim motorom u manjoj seriji koja je već prodata kupcima, rekao je predsednik Samostalnog sindikata fabrike Ivan Ristić.
NBS od 30. januara pušta u opticaj kovani novac sa godinom kovanja "2025"
24.01.2026.•
6
Narodna banka Srbije (NBS) od 30. januara pušta u opticaj kovani novac sa oznakom godine kovanja "2025".
Novi detalji prodaje: NIS preuzima zajednička kompanija MOL-a i ADNOC-a
24.01.2026.•
7
Izvršni direktor mađarske kompanije MOL Đerđ Bača izjavio je da je prilika za kupovinu Naftne industrije Srbije (NIS) istorijska jer retko dolazi do takvih mogućnosti u sprovođenju korporativnih strategija.
Tramp preti Kanadi carinama od 100 odsto ako ne prekine pregovore s Kinom
24.01.2026.•
4
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp zapretio je danas da će uvesti carine od 100 odsto na robu uvezenu iz Kanade ukoliko Kanada nastavi trgovinske pregovore s Kinom.
JANAF-u produžena licenca za transport nafte NIS-u do 20. februara
24.01.2026.•
1
Jadranski naftovod (JANAF) je saopštio da je američka administracija izdala licencu za nastavak transporta nafte Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 20. februara.
Fič potvrdio pozitivne izglede Srbije za dobijanje kreditnog rejtinga investicionog ranga
24.01.2026.•
1
Agencija Fič (Fitch) potvrdila je pozitivne izglede Srbije za dobijanje kreditnog rejtinga investicionog ranga, uz zadržavanje kreditnog rejtinga na nivou BB+, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Spirić (SSP): Nelogični računi za struju nisu tehnička greška već posledica organizovanog kriminala
24.01.2026.•
72
Stranka slobode i pravde (SSP) ukazala je da "nelogični računi za struju, koji poslednjih dana stižu građanima, nisu tehnička greška – već direktna posledica kriminalnog upravljanja EPS-om i EDS-om.
Crne i sive liste trgovačke prakse, nagrade uzbunjivačima: O nacrtu Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama
24.01.2026.•
6
Nacrt Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama predstavljen je javnosti i na javnoj je raspravi do 28. januara.
Mickoski najavio početak izgradnje gasnog interkonektora sa Srbijom
23.01.2026.•
2
Premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu da njegova zemlja gradi gasovod sa Grčkom i da počinje izgradnju sa Srbijom.
Udruženje prevoznika Srbije traži da se ukine ograničenje boravka vozača u zemljama Šengena
23.01.2026.•
7
Predsednik Udruženja prevoznika Srbije, Neđo Mandić je danas u otvorenom pismu predstavnicima država potpisnica Šengenskog sporazuma tražio rešenje za novi evropski sistem ulaska i izlaska (EES).
Potrošnja za Nacionalni stadion na kraju godine povećana 17 puta
23.01.2026.•
18
Država je u prošloj godini potrošila 2,5 milijarde dinara za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, pokazuju podaci Ministarstva finansija o izvršenju budžeta do 31. decembra, preneo je Forbs Srbija.
NIS-u produžena licenca za rad do 20. februara
23.01.2026.•
6
Кancelarija Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAC) produžila je Naftnoj industriji Srbije (NIS) operativnu licencu do 20. februara.
Ponovo poskupelo gorivo u Srbiji
23.01.2026.•
19
Gorivo u Srbiji poskupelo je za jedan dinar u odnosu na cenu u prethodnih nedelju dana.
Kredit EIB od 150 miliona evra za obnovu oko 540 kilometara puteva u Srbiji
22.01.2026.•
13
Evropska investiciona banka (EIB Global) saopštila je danas da će obezbediti kredit od 150 miliona evra za rekonstrukciju oko 540 kilometara lokalnih i državnih puteva u Srbiji.
Subvencije za kupovinu seoske kuće povećane na 13.000 evra
22.01.2026.•
3
Ministarstvo za brigu o selu planira ukupno 750 miliona dinara u ovoj godini za subvencije za kupovinu kuća na selu.
Srbijavode postale d.o.o.
22.01.2026.•
6
Na osnovu odluke Vlade Republike Srbije, Javno vodoprivredno preduzeće "Srbijavode" od 21. januara 2026. godine, zvanično je prešlo u "Srbijavode" d.o.o, ali je i dalje u potpunosti državno preduzeće.
MMF demantovao da će rast srpskog BDP-a dostići 3,6 odsto
21.01.2026.•
8
Stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Lev Ratnovski demantovao je da je ta finansijska institucija revidirala projekciju rasta srpskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2026. godinu na 3,6 odsto.
Od februara veće naknade za nezaposlenost u Srbiji
21.01.2026.•
3
Naknade za slučaj nezaposlenosti biće uvećane od 1. februara ove godine, u skladu sa rastom inflacije u prethodnoj godini, saopštila je Nacionalna služba za zapošljavanje Srbije.
Vazdušni taksi u Srbiji: U Davosu potpisan ugovor sa američkom kompanijom
21.01.2026.•
25
Republika Srbija potpisala je sporazum sa američkom kompanijom o uvođenju električnih vazdušnih taksija u državi.
Komentari 19
313z
Balkan
mislim
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar