Beograđani, šta biste još hteli? Siromašna provincija finansira prestonički metro
Ponovo smo se uverili da je Srbija zemlja apsurda u kojoj se dešavaju stvari kakve drugde nisu uobičajene.
Foto: 021.rs
Vlada Srbije je sa Dojče bankom ugovorila kredit od 178,5 miliona evra za firmu Beogradski metro, čime bi trebalo da se intenzivira izgradnja podzemne železnice u Beogradu.
Lepo je i potrebno je da prestonica ubrza interni saobraćaj. Uostalom, u Evropi je malo glavnih gradova bez ovog vida prevoza.
Sve je u Beogradu
Problem je, međutim, u tome što će gradnju metroa u najvećem i daleko najbogatijem gradu Srbije finansirati svi građani republike. A reč je o sistemu čijim će se mogućnostima koristiti Beograđani kojima je neophodan u svakodnevnoj komunikaciji.
Svi ostali bi tek slučajno, kada dođu u glavni grad, mogli da osete čari brze podzemne vožnje vozom. Svuda u svetu metro je lokalna investicija i kao takva dominantno se finansira novcem iz lokalne kase, kako izgradnja, tako i kasnije funkcionisanje. Samo je Srbija izuzetak u kojoj siromašni snose troškove vozikanja bogatih.
Beograd je, inače, daleko najbogatija sredina u zemlji. Tu su sedišta gotovo svih državnih institucija, tu su najveći univerziteti, strane ambasade, bezmalo sve banke i druge finansijske kuće, ne čudi da je uočljivo bogatiji i od Novog Sada, drugog grada po snazi i uticaju u Srbiji.
Prema poslednjim zvaničnim podacima, zaposleni u Beogradu su zarađivali gotovo 123.000. Nasuprot tome, zaposleni u Baču zarađivali su ispod republičkog nivoa medijalne zarade od 74.000, a u Malom Iđošu tek nešto iznad toga. Situacija nije znatno bolja u Pčinjskom ili Topličkom okrugu. Osim toga, zaposlenost je u prestonici neuporedivo veća.
Beogradski budžet
Tu, međutim, nije kraj velegradskim benefitima. U Beogradu mnoge porodice imaju i dodatne prihode, mimo plata. Sa druge strane, u malim mestima je neuporedivo teže zarađivati van radnog odnosa, mogućnosti su daleko manje. I kada se nađe neki poslić, prihodi su višestruko manji nego što je dodatan prihod u prestonici.
Budžet Beograda je veći od svih ostalih gradskih i opštinskih budžeta u Srbiji. Lane je iznosio 1,56 milijardi evra, sličan iznos gradske kase je i tekuće sezone. To je oko 1.000 evra po stanovniku najvećeg grada u Srbiji. Sa druge strane, budžet, recimo, Subotice je 89 miliona, odnosno 650 evra po stanovniku grada na severu Vojvodine, dok je u Nišu 180 miliona evra, nešto iznad 740 evra po žitelju najveće varoši na jugu zemlje. Lokalne kase su naročito siromašne u manjim opštinama, poput Vranja, gde na lokalu raspolažu sa 29 miliona, odnosno 385 evra po žitelju meraklijske varošice.
Cena je 4,4 milijarde evra
Ipak, ekonomska nadmoć kao da nije dovoljna ni žiteljima prestonice, ni političkoj vlasti države. Pokušavajući da reši gradski saobraćaj, vlast u sedištu države nije iznašla ništa drugo nego da tipično lokalnim troškom optereti sve stanovnike zemlje, makar mu ono van Beograda dođe tek kao neki siromašan rođak.
Naravno, 178,5 miliona kredita Dojče banke je tek početak. Metro je korisna, ali skupa investicija, pogotovo ako se ostvari ono što su naprednjaci, bitno drugačije od ranijih planova, zamislili. Pre svega, prvo bi se gradila trasa od Makiša do Mirijeva, koja bi išla uz Savu i Dunav, bila duga 28 kilometara sa 24 međustanice.
Sa trasom od Zemuna do Ustaničke ulice, koja je decenijama u javnosti promovisana kao prva za izgradnju, ukrštala bi se kod stare železničke stanice, blizu Beograda na vodi. Izgradnju tradicionalne rute je prethodna vlast procenila na 600 miliona, aktuelna na 1,75 milijardi evra, dok je ukupni planirani izdatak na metro 4,4 milijarde evra.
Nikad kročio u Beograd
Kako se decenijama pitanje podzemnog prevoza u glavnom gradu nije htelo rešiti ozbiljnijim opterećenjem bogatih žitelja prestonice, naprednjaci su, svojevrsne li ironije, odlučili da se oslone na mnogo siromašnije žitelje provincije. Dakle, finansiranje je preuzela republička vlada, čime se trošak preko državnog budžeta prebacuje na sve žitelje republike.
Nema veze što deo njih nije, niti će za svog života kročiti nogom u prestoni grad. Svejedno, logika je naprednjaka, ima da na grbači iznesu i takav teret kakav je podzemni prevoz.
Koliko je odluka vlade nakaradna, može da posluži i primer metroa u Lionu, gradu koji po konfiguraciji terena veoma sliči Beogradu. Tamo je postupak izgradnje vodila i finansirala lokalna vlast, iz svojih prihoda. Centralna francuska vlast je sa prihvaćenih pet odsto troškova pomogla izgradnju i to je sve.
Slično je i u funkcionisanju, od oko 450 miliona evra koliko godišnje košta rad ovog metroa, 53 odsto se pokrije prodajom karata, 45 odsto iz kase grada Liona, dok iz državnog budžeta pristiže novac u visini dva odsto ukupnih troškova funkcionisanja ovog metroa.
Predsednik Aleksandar Vučić jeste nedavno bio u poseti Francuskoj i tamo je beskrajno razgledao avione tipa "Rafal", možda je obilazio i nuklearke. Za Lion i upoznavanje rada tamošnjeg metroa nije, niti je hteo da ima vremena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
5
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
9
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Komentari 54
Kaja
Da li je moguće da Republika uzme kredit da se izgradi kanalizacija po naseljenim mestima u Vojvodini i da se izgrade fabrike vode? Da podsetim više od pola stanovništva Vojvodine nema pijaću vodu.
Pogodi ko je
Bb
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar