
Beograđani, šta biste još hteli? Siromašna provincija finansira prestonički metro
Ponovo smo se uverili da je Srbija zemlja apsurda u kojoj se dešavaju stvari kakve drugde nisu uobičajene.

Foto: 021.rs
Vlada Srbije je sa Dojče bankom ugovorila kredit od 178,5 miliona evra za firmu Beogradski metro, čime bi trebalo da se intenzivira izgradnja podzemne železnice u Beogradu.
Lepo je i potrebno je da prestonica ubrza interni saobraćaj. Uostalom, u Evropi je malo glavnih gradova bez ovog vida prevoza.
Sve je u Beogradu
Problem je, međutim, u tome što će gradnju metroa u najvećem i daleko najbogatijem gradu Srbije finansirati svi građani republike. A reč je o sistemu čijim će se mogućnostima koristiti Beograđani kojima je neophodan u svakodnevnoj komunikaciji.
Svi ostali bi tek slučajno, kada dođu u glavni grad, mogli da osete čari brze podzemne vožnje vozom. Svuda u svetu metro je lokalna investicija i kao takva dominantno se finansira novcem iz lokalne kase, kako izgradnja, tako i kasnije funkcionisanje. Samo je Srbija izuzetak u kojoj siromašni snose troškove vozikanja bogatih.
Beograd je, inače, daleko najbogatija sredina u zemlji. Tu su sedišta gotovo svih državnih institucija, tu su najveći univerziteti, strane ambasade, bezmalo sve banke i druge finansijske kuće, ne čudi da je uočljivo bogatiji i od Novog Sada, drugog grada po snazi i uticaju u Srbiji.
Prema poslednjim zvaničnim podacima, zaposleni u Beogradu su zarađivali gotovo 123.000. Nasuprot tome, zaposleni u Baču zarađivali su ispod republičkog nivoa medijalne zarade od 74.000, a u Malom Iđošu tek nešto iznad toga. Situacija nije znatno bolja u Pčinjskom ili Topličkom okrugu. Osim toga, zaposlenost je u prestonici neuporedivo veća.
Beogradski budžet
Tu, međutim, nije kraj velegradskim benefitima. U Beogradu mnoge porodice imaju i dodatne prihode, mimo plata. Sa druge strane, u malim mestima je neuporedivo teže zarađivati van radnog odnosa, mogućnosti su daleko manje. I kada se nađe neki poslić, prihodi su višestruko manji nego što je dodatan prihod u prestonici.
Budžet Beograda je veći od svih ostalih gradskih i opštinskih budžeta u Srbiji. Lane je iznosio 1,56 milijardi evra, sličan iznos gradske kase je i tekuće sezone. To je oko 1.000 evra po stanovniku najvećeg grada u Srbiji. Sa druge strane, budžet, recimo, Subotice je 89 miliona, odnosno 650 evra po stanovniku grada na severu Vojvodine, dok je u Nišu 180 miliona evra, nešto iznad 740 evra po žitelju najveće varoši na jugu zemlje. Lokalne kase su naročito siromašne u manjim opštinama, poput Vranja, gde na lokalu raspolažu sa 29 miliona, odnosno 385 evra po žitelju meraklijske varošice.
Cena je 4,4 milijarde evra
Ipak, ekonomska nadmoć kao da nije dovoljna ni žiteljima prestonice, ni političkoj vlasti države. Pokušavajući da reši gradski saobraćaj, vlast u sedištu države nije iznašla ništa drugo nego da tipično lokalnim troškom optereti sve stanovnike zemlje, makar mu ono van Beograda dođe tek kao neki siromašan rođak.
Naravno, 178,5 miliona kredita Dojče banke je tek početak. Metro je korisna, ali skupa investicija, pogotovo ako se ostvari ono što su naprednjaci, bitno drugačije od ranijih planova, zamislili. Pre svega, prvo bi se gradila trasa od Makiša do Mirijeva, koja bi išla uz Savu i Dunav, bila duga 28 kilometara sa 24 međustanice.
Sa trasom od Zemuna do Ustaničke ulice, koja je decenijama u javnosti promovisana kao prva za izgradnju, ukrštala bi se kod stare železničke stanice, blizu Beograda na vodi. Izgradnju tradicionalne rute je prethodna vlast procenila na 600 miliona, aktuelna na 1,75 milijardi evra, dok je ukupni planirani izdatak na metro 4,4 milijarde evra.
Nikad kročio u Beograd
Kako se decenijama pitanje podzemnog prevoza u glavnom gradu nije htelo rešiti ozbiljnijim opterećenjem bogatih žitelja prestonice, naprednjaci su, svojevrsne li ironije, odlučili da se oslone na mnogo siromašnije žitelje provincije. Dakle, finansiranje je preuzela republička vlada, čime se trošak preko državnog budžeta prebacuje na sve žitelje republike.
Nema veze što deo njih nije, niti će za svog života kročiti nogom u prestoni grad. Svejedno, logika je naprednjaka, ima da na grbači iznesu i takav teret kakav je podzemni prevoz.
Koliko je odluka vlade nakaradna, može da posluži i primer metroa u Lionu, gradu koji po konfiguraciji terena veoma sliči Beogradu. Tamo je postupak izgradnje vodila i finansirala lokalna vlast, iz svojih prihoda. Centralna francuska vlast je sa prihvaćenih pet odsto troškova pomogla izgradnju i to je sve.
Slično je i u funkcionisanju, od oko 450 miliona evra koliko godišnje košta rad ovog metroa, 53 odsto se pokrije prodajom karata, 45 odsto iz kase grada Liona, dok iz državnog budžeta pristiže novac u visini dva odsto ukupnih troškova funkcionisanja ovog metroa.
Predsednik Aleksandar Vučić jeste nedavno bio u poseti Francuskoj i tamo je beskrajno razgledao avione tipa "Rafal", možda je obilazio i nuklearke. Za Lion i upoznavanje rada tamošnjeg metroa nije, niti je hteo da ima vremena.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Radnici u Srbiji: Nezakoniti otkazi i neisplaćene plate, a presude sve češće u korist poslodavca
02.05.2025.•
0
U Srbiji su najčešći problemi u svetu rada nezakoniti otkazi, neisplaćene zarade, mobing i nedovoljna zaštita uzbunjivača.
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
2
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
10
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
11
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
20
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Komentari 54
Kaja
Da li je moguće da Republika uzme kredit da se izgradi kanalizacija po naseljenim mestima u Vojvodini i da se izgrade fabrike vode? Da podsetim više od pola stanovništva Vojvodine nema pijaću vodu.
Pogodi ko je
Bb
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar