.jpg)
Vučić bi sa trgovinskim lancima razgovarao o marži: Džaba sve kad je plata mala
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je trgovinskim lancima da zarađuju na količini, a ne na visokim cenama.

Foto: 021.rs
On je to izjavio prilikom otvaranje Nacionalnog festivala hrane koji organizuje kompanije "Delez Srbija", dodajući da će sa svima razgovarati o trgovinskim maržama.
Ovo je nastavak svojevrsnog "obračuna" vlasti sa trgovinskim lancima, odnosno prebacivanje krivice sa vlasti na kompanije zbog visokih cena u Srbiji.
Podsetimo, Komisija za zaštitu konkurencije je protiv četiri velika trgovinska lanca pokrenula postupak zbog navodnog dogovaranja cena.
Prethodno je premijer Miloš Vučević najavljivao da bi BIA mogla da se uključi u "istraživanje" tržišta. Vučević je direktno rekao da država nije kriva za visoke cene, već je odgovornost na trgovinskim lancima koji "deru kožu s leđa".
Ministar trgovine Tomislav Momirović rekao je da, ukoliko se utvrdi da su cene bile dogovarane, trgovinskim lancima sleduju ozbiljne kazne, a moguće je i zatvaranje. To se, naravno, neće dogoditi, imajući u vidu da trgovinski lanci protiv kojih je pokrenut postupak zapošljavaju veliki broj ljudi.
Na to o kolikim poslodavcima je reč ukazao je i Vučić prilikom otvaranja Nacionalnog festivala hrane.
"Razgovaraćemo uvek sa svima, samo ne zaboravite da Delez zapošljava 12.500 ljudi. Samo da to ljudi imaju u vidu. Dakle, to nije plata za četvoro ljudi, nego plata za 12.500 ljudi. Ali svakako, to je naš posao i radimo i radićemo na tome", rekao je Vučić.
On je poručio trgovinskim lancima da pokušaju da povećaju zaradu na količini, a ne na visokim cenama.
"Ne ulazeći u vaše razgovore sa drugim državnim organima, moja molba prema vama je da uvek pogledate kakav je džep građana Srbije i da pokušate da više na količinu, a manje na visokim cenama zaradite. To je moja molba. Više od toga niti smem, niti mogu, niti hoću kao predsednik Republike", kazao je Vučić, prenosi Tanjug.
Šta je marža?
Marža je razlika između prodajne cene proizvoda ili usluge i njegovih troškova proizvodnje ili nabavke. Predstavlja zaradu koju ostvaruje prodavac nakon pokrivanja svih troškova povezanih sa proizvodom.
Vlada ponovo istražuje marže
Vlada Srbije zatražila je od Republičkog zavoda za statistiku da uradi istraživanje o strukturi ceni osnovnih životnih namirnica u prvoj polovini ove godine. Za to je izdvojeno šest miliona dinara iz tekuće budžetske rezerve.
RZS je tada naveo da će istraživanje obuhvatiti sve trgovinske lance u Srbiji. Kako je pisao Biznis.rs, prošlogodišnje istraživanje RZS je pokazalo da trgovačke marže nisu toliko visoke koliko je pokazalo slično istraživanje Narodne banke Srbije. Prema istraživanju, marže u trgovini su iznosile 14,9 odsto u periodu od januara do aprila 2023, dok su marže kod proizvođača u prvih šest meseci prošle godine bile 54,1 odsto.
Ipak, sagovornici Nove ekonomije su u aprilu ove godine istakli da je podatak o marži od 14,9 odsto sigurno netačan, jer da je tako, trgovci bi propali.
Prema procenama, u praksi je prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji od 21-22 do 31-32 odsto, ali je i dalje manja od one u Evropi.
Inače, RZS se već bavio maržama u Srbiji, pa je i u martu objavljeno jedno istraživanje o maržama u trgovini i prehrambenoj industriji, kojim je ustanovljeno da je udeo hrane u potrošnji domaćinstva za 2021. godinu 34,2, što je za 12,3 odsto više od proseka EU. To znači da rast cena hrane u Srbiji dominantno utiče na inflaciju.
Gde je sad "helicopter money"?
Podatak da se više od trećine prihoda jednog domaćinstva troši samo na hranu, dok se o drugim potrepštinama i ne govori, uz informacije o visokim cenama, "kvantnom skoku" sa platama, govori i u prilogu tome da se građani sve više guraju ka siromaštvu.
S obzirom na to da država ne može magičnim štapićem da poveća platu, jer je vreme Vučićevog bacanja novca s neba prošlo, sada pokušava da utiče na trgovinske lance da smanji marže.
U međuvremenu, podaci Unicefa govore da je prošle godine u Srbiji oko 800.000 ljudi živelo u apsolutno siromaštvu. U riziku od siromaštva, prema podacima RZS-a, bio je gotovo svaki pet stanovnik Srbije. "Dobra" vest je da je procenat ljudi u riziku od siromaštva smanjen u odnosu na 2022. godinu, ali samo za 0,3 procenta.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NIS podneo novi zahtev Ministarstvu finansija SAD: Traži se odlaganje sankcija i posle 29. jula
18.07.2025.•
3
Naftna industrija Srbije saopštila je da je danas podnela novi zahtev za izdavanje posebne licence američkog ministarstva finansija kojom bi se ponovo odložile sankcije i posle 29. jula.
Inflacija opet iznad granice: Voće poskupelo za 31,6 odsto u odnosu na prošlu godinu
18.07.2025.•
9
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu dostigla je 4,6 odsto, čime je ponovo izašla iz ciljanog koridora Narodne banke Srbije.
Objavljene nove cene goriva
18.07.2025.•
10
U narednih nedelju dana gorivo će biti skuplje za dinar.
Putin: Žito namenjeno zemljama u razvoju završilo u Evropi
18.07.2025.•
1
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da je žito koje je trebalo da se isporučuje zemljama u razvoju u okviru "Crnomorske inicijative" iz 2022. godine, umesto toga, završilo u Evropi.
Expo se širi: Uklonjeno 19 bespravnih objekata na Savskom nasipu, vlasnici bez naknade
17.07.2025.•
16
Ministarstvo finansija saopštilo je da je, u okviru realizacije projekta izgradnje pristaništa za potrebe izložbe "EXPO Beograd 2027", do sada je uklonjeno 19 nelegalnih objekata na Savskom nasipu.
Japan u trgovinskom deficitu od skoro 13 milijardi evra zbog carina SAD
17.07.2025.•
2
Japan je zabeležio trgovinski deficit od skoro 13 milijardi evra u prvih šest meseci ove godine što je posledica visokih carina na izvoz koje su uvele Sjedinjene Američke Države, saopštila je Vlada.
Prva virtuelna tura banke u Srbiji je tu: Yettel Bank otvara nova vrata
17.07.2025.•
0
Savremena digitalna banka napravila je još jedan iskorak – virtuelna tura koja omogućava korisnicima i kandidatima da upoznaju prostor i atmosferu pre nego što kroče u njega.
Analitičari o saradnji EPS-a i Alta banke: "Zašto ste dali novac jednoj maloj banci?"
17.07.2025.•
39
Odluka EPS-a da umesto državnog Trezora koristi komercijalnu Alta banku za naplatu računa izaziva brojna reagovanja.
Radosavljević: EPS i građani imaće posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku
16.07.2025.•
23
Profesor javnih finansija na fakultetu FEFA, Goran Radosavljević, ocenio je da će Elektroprivreda Srbije I građani "imati posledice od prebacivanja računa za struju u Alta banku".
NBS: U prvoj polovini godine otkriveno 3.119 falsifikovanih novčanica
16.07.2025.•
2
U prvoj polovini ove godine otkriveno je 3.119 falsifikovanih novčanica od čega su 966 dinari, a 2.153 devize, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Kako država EPS-u smanjuje profit i preliva ga u džepove privatnika
16.07.2025.•
18
Zbog visokih temperatura još od polovine juna, dnevna potrošnja struje dostigla je zimsku.
Britanska ministarka finansija menja bankarske propise da bi povećala investicije
16.07.2025.•
0
Ministarka finansija Velike Britanije Rejčel Rivs je izjavila da će "smanjiti birokratiju za banke i finansijske firme".
FT: Imenovanjem Sajmona Trota za direktora, Rio Tinto se opredelio za status kvo
15.07.2025.•
4
Rudarska kompanija Rio Tinto imenovala je Sajmona Trota za izvršnog direktora posle iznenadnog povlačenja Jakoba Stausholma, čime se opredelila za status kvo, piše danas Fajnenšel tajms.
Srbija najviše uvozi iz Kine
15.07.2025.•
5
Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Tabaković: Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata
15.07.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila da Srbija ima 50,5 tona rezervi zlata.
Savez samostalnih sindikata: Tražićemo veće povećanje minimalca za 2026. od predloženog
15.07.2025.•
15
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) Zoran Mihajlović rekao je da će taj sindikat tražiti veće povećanje minimalne zarade za 2026. godinu od predviđenih 10,1 odsto, odnosno sa 500 na 550 evra.
Evropa priprema odgovor na Trampove carine: Na spisku i jelke, pčele, kamile, kondomi, ljudska kosa...
15.07.2025.•
2
U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa, na spisku u koji je AFP imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.
Zbog gubitaka na mreži: Struja će poskupeti u oktobru, ali i još jednom naredne godine
15.07.2025.•
33
Od Međunarodnog monetarnog fonda smo saznali da će cena struje u Srbiji od oktobra biti uvećana sedam odsto "zbog gubitaka na mreži" koje ima Elektrodistribucija Srbije (EDS).
Rekordna vrednost bitkoina: Prvi put prešao 120.000 dolara
14.07.2025.•
4
Bitkoin je danas prvi put prešao granicu od 120.000 dolara podstaknut nadama industrije u povoljnu američku regulaciju kriptovaluta.
Srpska IT asocijacija: Zbog ukinutih podsticaja više kompanija razmatra povlačenje sa srpskog tržišta
14.07.2025.•
46
Četiri nedelje nakon ukidanja podsticaja za novonastanjena lica, i pored više zvaničnih dopisa koje je Srpska IT asocijacija (SITA) uputila nadležnima, dijalog sa IT sektorom još nije započet.
Precenjen kurs dinara - skup život i manji javni dug
14.07.2025.•
27
Vlast često ističe kako je zaduženost Srbije u ubrzanom padu, odnosno da 39 milijardi evra javnog duga krajem juna čini tek 44 odsto BDP.
Komentari 24
Boro iz Pobede
Milan
Samo hleb i jogurt kupim u lokalnoj pekari. Dok ima budala da placaju tolike cene podici ce oni jos vise.
Rijaliti, kladionice
Dok je ovaca biće i šišanja. Što pre izoluješ narod, uskratiš mu obrazovanje, puštaš mu na tv rijalitije - zabavu za siromašne, reklamiraš kladionice jer gde drugo da traže zaradu, to lakše manipulišeš njime.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar