Vučić bi sa trgovinskim lancima razgovarao o marži: Džaba sve kad je plata mala
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je trgovinskim lancima da zarađuju na količini, a ne na visokim cenama.
Foto: 021.rs
On je to izjavio prilikom otvaranje Nacionalnog festivala hrane koji organizuje kompanije "Delez Srbija", dodajući da će sa svima razgovarati o trgovinskim maržama.
Ovo je nastavak svojevrsnog "obračuna" vlasti sa trgovinskim lancima, odnosno prebacivanje krivice sa vlasti na kompanije zbog visokih cena u Srbiji.
Podsetimo, Komisija za zaštitu konkurencije je protiv četiri velika trgovinska lanca pokrenula postupak zbog navodnog dogovaranja cena.
Prethodno je premijer Miloš Vučević najavljivao da bi BIA mogla da se uključi u "istraživanje" tržišta. Vučević je direktno rekao da država nije kriva za visoke cene, već je odgovornost na trgovinskim lancima koji "deru kožu s leđa".
Ministar trgovine Tomislav Momirović rekao je da, ukoliko se utvrdi da su cene bile dogovarane, trgovinskim lancima sleduju ozbiljne kazne, a moguće je i zatvaranje. To se, naravno, neće dogoditi, imajući u vidu da trgovinski lanci protiv kojih je pokrenut postupak zapošljavaju veliki broj ljudi.
Na to o kolikim poslodavcima je reč ukazao je i Vučić prilikom otvaranja Nacionalnog festivala hrane.
"Razgovaraćemo uvek sa svima, samo ne zaboravite da Delez zapošljava 12.500 ljudi. Samo da to ljudi imaju u vidu. Dakle, to nije plata za četvoro ljudi, nego plata za 12.500 ljudi. Ali svakako, to je naš posao i radimo i radićemo na tome", rekao je Vučić.
On je poručio trgovinskim lancima da pokušaju da povećaju zaradu na količini, a ne na visokim cenama.
"Ne ulazeći u vaše razgovore sa drugim državnim organima, moja molba prema vama je da uvek pogledate kakav je džep građana Srbije i da pokušate da više na količinu, a manje na visokim cenama zaradite. To je moja molba. Više od toga niti smem, niti mogu, niti hoću kao predsednik Republike", kazao je Vučić, prenosi Tanjug.
Šta je marža?
Marža je razlika između prodajne cene proizvoda ili usluge i njegovih troškova proizvodnje ili nabavke. Predstavlja zaradu koju ostvaruje prodavac nakon pokrivanja svih troškova povezanih sa proizvodom.
Vlada ponovo istražuje marže
Vlada Srbije zatražila je od Republičkog zavoda za statistiku da uradi istraživanje o strukturi ceni osnovnih životnih namirnica u prvoj polovini ove godine. Za to je izdvojeno šest miliona dinara iz tekuće budžetske rezerve.
RZS je tada naveo da će istraživanje obuhvatiti sve trgovinske lance u Srbiji. Kako je pisao Biznis.rs, prošlogodišnje istraživanje RZS je pokazalo da trgovačke marže nisu toliko visoke koliko je pokazalo slično istraživanje Narodne banke Srbije. Prema istraživanju, marže u trgovini su iznosile 14,9 odsto u periodu od januara do aprila 2023, dok su marže kod proizvođača u prvih šest meseci prošle godine bile 54,1 odsto.
Ipak, sagovornici Nove ekonomije su u aprilu ove godine istakli da je podatak o marži od 14,9 odsto sigurno netačan, jer da je tako, trgovci bi propali.
Prema procenama, u praksi je prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji od 21-22 do 31-32 odsto, ali je i dalje manja od one u Evropi.
Inače, RZS se već bavio maržama u Srbiji, pa je i u martu objavljeno jedno istraživanje o maržama u trgovini i prehrambenoj industriji, kojim je ustanovljeno da je udeo hrane u potrošnji domaćinstva za 2021. godinu 34,2, što je za 12,3 odsto više od proseka EU. To znači da rast cena hrane u Srbiji dominantno utiče na inflaciju.
Gde je sad "helicopter money"?
Podatak da se više od trećine prihoda jednog domaćinstva troši samo na hranu, dok se o drugim potrepštinama i ne govori, uz informacije o visokim cenama, "kvantnom skoku" sa platama, govori i u prilogu tome da se građani sve više guraju ka siromaštvu.
S obzirom na to da država ne može magičnim štapićem da poveća platu, jer je vreme Vučićevog bacanja novca s neba prošlo, sada pokušava da utiče na trgovinske lance da smanji marže.
U međuvremenu, podaci Unicefa govore da je prošle godine u Srbiji oko 800.000 ljudi živelo u apsolutno siromaštvu. U riziku od siromaštva, prema podacima RZS-a, bio je gotovo svaki pet stanovnik Srbije. "Dobra" vest je da je procenat ljudi u riziku od siromaštva smanjen u odnosu na 2022. godinu, ali samo za 0,3 procenta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
NPS: Hitno isplatiti subvencije poljoprivednicima, odlazeća vlast ih tretira kao taoce
07.11.2026.•
0
Narodni pokret Srbije (NPS) zatražio je danas da se hitno isplate ranije ugovorene subvencije poljoprivrednicima.
Zašto evra nije bilo u menjačnicama nakon što je Alta banci oduzeta dozvola za rad?
07.11.2026.•
11
Finansijski stručnjak Vladimir Vasić objasnio je zašto evra nije bilo u menjačnicama, nakon što je oduzeta dozvola za rad Alta banci, ali i kako to menjačnica raspolaže evrima.
NBS objavila račune za otplatu kredita Alta banke i upozorila građane na moguće prevare
06.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije (NBS) uputila je obaveštenje građanima i korisnicima kredita kod Alta banke Beograd u stečaju, u kojem objašnjava način daljeg izmirenja obaveza i upozorava na opasnost od potencijalnih prevara.
Isplata osiguranih depozita Alta banke počinje 13. novembra: Evo koja dokumenta treba poneti
06.11.2026.•
2
Isplata osiguranih depozita koje su građani, preduzetnici i mikro, mala i srednja preduzeća imali u Alta banci u stečaju počeće u petak, 13. novembra, preko Banke Poštanska štedionica.
DDOR osiguranje na prvom mestu među osiguravačima po reputaciji poslodavca
06.11.2026.•
0
DDOR osiguranje zauzelo je prvo mesto među osiguravajućim kompanijama u istraživanju Top 100 Employer Brands Srbija 2026/2027.
Objavljene nove cene goriva
06.11.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Glamočić o neisplaćenim subvencijama: Građani na izborima odlučili drugačije, nema potrebe za žurbom
06.11.2026.•
29
Poljoprivrednici i dalje čekaju isplatu drugog dela podsticaja za biljnu proizvodnju, dok su u Beogradu poništene već odobrene subvencije za investicije.
Agencija za osiguranje depozita dala uputstvo korisnicima kredita u Alta banci o plaćanju obaveza
06.11.2026.•
2
Agencija za osiguranje depozita objavila je uputstvo o tome kako korisnici kredita u Alta banci mogu da izmire svoje obaveze.
NBS: Kurs dinara stabilan, finansijski sistem nije ugrožen
06.11.2026.•
1
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je kurs dinara stabilan, a finansijski sistem države nije ugrožen.
Profesor Đukić: Stečaj Alta banke preliće se pre ili kasnije na državni budžet
06.11.2026.•
8
Profesor Beogradske bankarske akademije Mališa Đukić ocenio je da će se negativne posledice stečaja Alta banke pre ili kasnije u nekoj meri preliti i na budžete lokalnih samouprava, a onda i na republički budžet.
Kako će spajanje Gigatrona i Big Banga uticati na tržište elektronske opreme?
06.11.2026.•
4
Gigatron je i do sada bio najveći lanac prodavnica tehnike u Srbiji, a spajanjem sa BigBangom nastaće ubedljivo najveći igrač.
Studentska lista pozvala na smirenost zbog informacija o Poštanskoj štedionici
06.11.2026.•
19
Studentska lista pozvala je građane da ostanu smireni i da se oslanjaju na proverene informacije o poslovanju Poštanske štedionice, jer, kako navode, mere za očuvanje likvidnosti banke već se primenjuju.
NBS: Dinar sutra najslabiji prema evru ove godine, kurs 117,60
05.11.2026.•
2
Zvanični srednji kurs biće sutra 117,6089 dinara za jedan evro, što je najslabija vrednost dinara u odnosu na evro u ovoj godini, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Studentski plan za finansije: Evo šta će biti sa javnim preduzećima
05.11.2026.•
74
Studentski plan sumira politički program nove skupštinske većine, a ekonomska pitanja svrstavaju visoko na spisku oblasti koja će im biti u fokusu.
Može li se novac poverilaca Alta banke naplatiti iz lične imovine Davora Macure?
05.11.2026.•
15
Akcionarska društva, kao što je Alta banka, podrazumevaju ograničenu odgovornost vlasnika do nivoa njihovog uloga, ali ne ulazak u njihovu ličnu imovinu kada je ta banka u stečaju", rekao je Dejan Šoškić.
Mađarski MOL dobio licencu OFAC za pripremne transakcije u vezi sa akvizicijom NIS-a
05.11.2026.•
6
Kancelarija za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC) odobrila je kompanijama MOL i MOL Serbia Investment Kft. dodatnu licencu u vezi sa potencijalnom akvizicijom vlasničkog udela u NIS-u.
Google otpušta radnike u pet novih zemalja zbog većeg ulaganja u AI
05.11.2026.•
1
Američka tehnološka kompanija google, u vlasništvu Alphabeta, proširila je ove godine program dobrovoljnog odlaska zaposlenih na još pet zemalja, kako bi kontrolisala troškove zbog ulaganja u veštačku inteligenciju.
Mađarska do 11. decembra preuzima ruski udeo u NIS-u? Budimpešta kaže da je to rok
05.11.2026.•
7
Mađarska ministarka spoljnih poslova Anita Orban izjavila je da ta zemlja očekuje dogovor o preuzimanju ruskog udela u NIS-u do 11. decembra.
Bank of America: Promena vlasti u Srbiji ne nosi rizik po ekonomsku stabilnost
05.11.2026.•
2
Politička promena u Srbiji ne bi trebalo da dovede do slabljenja fiskalne discipline, rasta javnog duga ili promene monetarne politike.
Odeon Željka Mitrovića u minusu 246 miliona dinara: Rashodi 14 puta veći od prihoda
04.11.2026.•
8
Teatar Odeon, čiji je vlasnik Željko Mitrović, zabeležio je u 2025. godini neto gubitak od 246,6 miliona dinara, pokazuju finansijski izveštaji Agencije za privredne registre (APR).
Gorivo na pumpama uskoro skuplje
04.11.2026.•
59
Retko kada su potrošači imali toliko svojevrsne dobiti od izbora kao što je bilo od ovogodišnjih oktobarskih.
Komentari 24
Boro iz Pobede
Milan
Samo hleb i jogurt kupim u lokalnoj pekari. Dok ima budala da placaju tolike cene podici ce oni jos vise.
Rijaliti, kladionice
Dok je ovaca biće i šišanja. Što pre izoluješ narod, uskratiš mu obrazovanje, puštaš mu na tv rijalitije - zabavu za siromašne, reklamiraš kladionice jer gde drugo da traže zaradu, to lakše manipulišeš njime.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar