.jpg)
Vučić bi sa trgovinskim lancima razgovarao o marži: Džaba sve kad je plata mala
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je trgovinskim lancima da zarađuju na količini, a ne na visokim cenama.

Foto: 021.rs
On je to izjavio prilikom otvaranje Nacionalnog festivala hrane koji organizuje kompanije "Delez Srbija", dodajući da će sa svima razgovarati o trgovinskim maržama.
Ovo je nastavak svojevrsnog "obračuna" vlasti sa trgovinskim lancima, odnosno prebacivanje krivice sa vlasti na kompanije zbog visokih cena u Srbiji.
Podsetimo, Komisija za zaštitu konkurencije je protiv četiri velika trgovinska lanca pokrenula postupak zbog navodnog dogovaranja cena.
Prethodno je premijer Miloš Vučević najavljivao da bi BIA mogla da se uključi u "istraživanje" tržišta. Vučević je direktno rekao da država nije kriva za visoke cene, već je odgovornost na trgovinskim lancima koji "deru kožu s leđa".
Ministar trgovine Tomislav Momirović rekao je da, ukoliko se utvrdi da su cene bile dogovarane, trgovinskim lancima sleduju ozbiljne kazne, a moguće je i zatvaranje. To se, naravno, neće dogoditi, imajući u vidu da trgovinski lanci protiv kojih je pokrenut postupak zapošljavaju veliki broj ljudi.
Na to o kolikim poslodavcima je reč ukazao je i Vučić prilikom otvaranja Nacionalnog festivala hrane.
"Razgovaraćemo uvek sa svima, samo ne zaboravite da Delez zapošljava 12.500 ljudi. Samo da to ljudi imaju u vidu. Dakle, to nije plata za četvoro ljudi, nego plata za 12.500 ljudi. Ali svakako, to je naš posao i radimo i radićemo na tome", rekao je Vučić.
On je poručio trgovinskim lancima da pokušaju da povećaju zaradu na količini, a ne na visokim cenama.
"Ne ulazeći u vaše razgovore sa drugim državnim organima, moja molba prema vama je da uvek pogledate kakav je džep građana Srbije i da pokušate da više na količinu, a manje na visokim cenama zaradite. To je moja molba. Više od toga niti smem, niti mogu, niti hoću kao predsednik Republike", kazao je Vučić, prenosi Tanjug.
Šta je marža?
Marža je razlika između prodajne cene proizvoda ili usluge i njegovih troškova proizvodnje ili nabavke. Predstavlja zaradu koju ostvaruje prodavac nakon pokrivanja svih troškova povezanih sa proizvodom.
Vlada ponovo istražuje marže
Vlada Srbije zatražila je od Republičkog zavoda za statistiku da uradi istraživanje o strukturi ceni osnovnih životnih namirnica u prvoj polovini ove godine. Za to je izdvojeno šest miliona dinara iz tekuće budžetske rezerve.
RZS je tada naveo da će istraživanje obuhvatiti sve trgovinske lance u Srbiji. Kako je pisao Biznis.rs, prošlogodišnje istraživanje RZS je pokazalo da trgovačke marže nisu toliko visoke koliko je pokazalo slično istraživanje Narodne banke Srbije. Prema istraživanju, marže u trgovini su iznosile 14,9 odsto u periodu od januara do aprila 2023, dok su marže kod proizvođača u prvih šest meseci prošle godine bile 54,1 odsto.
Ipak, sagovornici Nove ekonomije su u aprilu ove godine istakli da je podatak o marži od 14,9 odsto sigurno netačan, jer da je tako, trgovci bi propali.
Prema procenama, u praksi je prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji od 21-22 do 31-32 odsto, ali je i dalje manja od one u Evropi.
Inače, RZS se već bavio maržama u Srbiji, pa je i u martu objavljeno jedno istraživanje o maržama u trgovini i prehrambenoj industriji, kojim je ustanovljeno da je udeo hrane u potrošnji domaćinstva za 2021. godinu 34,2, što je za 12,3 odsto više od proseka EU. To znači da rast cena hrane u Srbiji dominantno utiče na inflaciju.
Gde je sad "helicopter money"?
Podatak da se više od trećine prihoda jednog domaćinstva troši samo na hranu, dok se o drugim potrepštinama i ne govori, uz informacije o visokim cenama, "kvantnom skoku" sa platama, govori i u prilogu tome da se građani sve više guraju ka siromaštvu.
S obzirom na to da država ne može magičnim štapićem da poveća platu, jer je vreme Vučićevog bacanja novca s neba prošlo, sada pokušava da utiče na trgovinske lance da smanji marže.
U međuvremenu, podaci Unicefa govore da je prošle godine u Srbiji oko 800.000 ljudi živelo u apsolutno siromaštvu. U riziku od siromaštva, prema podacima RZS-a, bio je gotovo svaki pet stanovnik Srbije. "Dobra" vest je da je procenat ljudi u riziku od siromaštva smanjen u odnosu na 2022. godinu, ali samo za 0,3 procenta.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Mask ukinuo hiljade radnih mesta i priznao poraz
01.05.2025.•
0
Najbogatiji čovek na svetu Ilon Mask priznao je da njegova kampanja za smanjenje američke savezne potrošnje nije u potpunosti ostvarila svoje početne ciljeve.
Pogledajte šta su nagrade: Novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi"
01.05.2025.•
6
Počeo je novi krug nagradne igre "Uzmi račun i pobedi" koju organizuje država Srbija.
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
8
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
19
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Komentari 24
Boro iz Pobede
Milan
Samo hleb i jogurt kupim u lokalnoj pekari. Dok ima budala da placaju tolike cene podici ce oni jos vise.
Rijaliti, kladionice
Dok je ovaca biće i šišanja. Što pre izoluješ narod, uskratiš mu obrazovanje, puštaš mu na tv rijalitije - zabavu za siromašne, reklamiraš kladionice jer gde drugo da traže zaradu, to lakše manipulišeš njime.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar