Upozorenje SAD zbog Dina kartica na NIS-ovim pumpama: Može li i NBS da dobije sankcije?

Sankcije koje su SAD uvele Naftnoj industriji Srbije (NIS) otvorile su novo pitanje - da li upotreba domaćih Dina kartica na NIS-ovim pumpama može dovesti i Narodnu banku Srbije (NBS) pod udar američkih mera.
Upozorenje SAD zbog Dina kartica na NIS-ovim pumpama: Može li i NBS da dobije sankcije?
Foto: Pixabay
Američko ministarstvo finansija nedavno je uvelo sankcije NIS-u, što će između ostalog, otežati i plaćanje građana na njihovim pumpama. To znači da neće moći da se plaća Visa i Mastercard karticama. Međutim, NBS obavestila je građane da će se plaćanje nesmetano nastaviti u kešu, ali i Dina karticama.
 
Dina kartica je, prema objašnjenju sa njihovog sajta, nacionalna platna kartica Srbije koja se koristi za plaćanje robe i usluga i za podizanje gotovog novca. To je sistem osnovan u 2003. godini, kao rezultat saradnje Narodne banke Srbije s poslovnim bankama. Cilj njegovog pokretanja bio je ubrzani razvoj bezgotovinskog načina plaćanja, smanjenje gotovine u novčanoj masi i suzbijanje sive ekonomije, dodaje se.
Ipak, američka administracija reagovala je na ovo i uputila nova upozorenja.
 
Danas je pisao Narodnoj banci Srbije u pokušaju da dobije objašnjenje ove situacije, ali do zaključenja ovog teksta, odgovore nije dobio.
Pored sankcija NIS-u i pritisaka na NBS, Vučić je ranije pričao i o potencijalnim problemima sa Bankom poštanskom štedionicom zbog poslovanja sa NIS-om.
 
"Moraćemo da razgovaramo sa američkim partnerima i o Poštanskoj štedionici, jer ne možemo da dozvolimo da se naša banka nađe pod pritiskom", rekao je Vučić.
 
Broker Branislav Jorgić za Danas kaže da su SAD uvele, između ostalog, finasijske sankcije NIS-u.
 
"Korišćenje Dina platne kartice u platnom prometu sa NIS-om predstavlja finansijsku transakciju između NIS-a i njegovog kupca. Te finansijske transakcije, po mišljenju SAD, predstavljaju kršenje sankcija NIS-u. SAD smatraju da je za takvo kršenje sankcija odgovorna NBS kao nosilac platnog sistema Dina kartica. Iz navedenog razloga upućeno je upozorenje prema NBS", objašnjava on.
 
Samo upozorenje, kako ukazuje, već predstavlja pretnju.
 
"Ukoliko Srbija ne reaguje na navedeno upozorenje, realno je očekivati da SAD, u nekom trenutku, počnu sa postepenom primenom određenih mera prema NBS. Te mere bi u krajnjoj instanci mogle završiti finansijskim sankcijama prema NBS-u", upozorava sagovornik beogradskog lista.
Prema mišljenju Jorgića, verovatno je da OFAC već poseduje listu potencijalnih mera prema NBS.
 
"Ukoliko NBS ignoriše dostavljeno upozorenje, primena mera sa liste OFAC-a će ići postepeno, od blažih prema oštrijim, a u zavisnosti od ponašanja NBS. Krajnja mera bi mogla biti zamrzavanje imovine NBS u inostranstvu, mada mislim da je mala verovatnoća da bi do toga moglo doći", navodi on.
 
Ako se počne sa primenom kaznenih mera prema NBS, Jorgić objašnjava da to znači da se sankcije prema NIS-u proširuju na sankcije prema Srbiji.
 
"Neke odluke, po pitanju NIS-a, Srbija mora doneti, stvari se moraju preseći", zaključuje on.
 
Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za Danas navodi da NBS nema operativnu, već regulatornu ulogu u domaćem platnom sistemu.
 
"Dina kartica je nacionalna kartica čiji se promet odvija isključivo u dinarima i unutar Srbije, bez oslanjanja na međunarodne platne mreže. Plaćanja Dina karticama na NIS-ovim pumpama ne uključuju američku finansijsku infrastrukturu, pa zato ne potpadaju pod jurisdikciju američkih sankcija", objašnjava on.
 
Upozorenje SAD se stoga može razumeti pre kao politički signal nego kao pravno obavezujuća mera, smatra Mijušković.
 
Kako dodaje, SAD putem kancelarije OFAC imaju mogućnost da sankcionišu entitete koji učestvuju u međunarodnim transakcijama sa subjektima pod američkim sankcijama.
 
"Međutim, ta nadležnost se odnosi na poslove povezane sa američkim finansijskim sistemom, dolarom i institucijama pod američkom jurisdikcijom. Kako Dina sistem funkcioniše u zatvorenom nacionalnom okviru, bez kontakta sa američkim finansijskim kanalima, takva mogućnost je pravno ograničena. SAD u ovom slučaju ne mogu jednostrano nametnuti sankcije NBS-u zbog unutrašnjih dinarskih plaćanja", pojašnjava on.
 
Praktično gledano, verovatnoća da NBS postane predmet američkih sankcija gotovo da ne postoji, navodi Mijušković.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Otporaš

    27.10.2025 23:46
    Mali napor
    Viza, master, maestro su strane kartice, provizija je 2 do 3 posto i taj novac ide onima koji nam zavode sankcije. Dina kartica je naša domaća i provizija je 0.8 do 0.9 posto i taj novac ostaje u Srbiji. Kada mi je to objasnio jedan moj prijatelj bankar, ja vizu ne koristim ni kad uzimam pare sa bankomata već nekoliko godina. Ako plaćam karticom koristim isključivo Dinu. Ne znam zašto bih im dao i jedan dinar svojom voljom.
  • Zorana

    23.10.2025 13:25
    Pa fina kartice ne izmislila NB i morala se da uzme da bi Brnsbičkin brat zaradio a one ni po narketima malo malo pa ne prolaze.
  • Jogi Letač

    23.10.2025 13:10
    @Dušan, da li stvarno mislite da ova država može da živi bez stranih kredita? Dužničko ropstvo je loša stvar za državu, ali bez priliva novog novca situacija bi bila veoma bolna za sve stanovnike ove zemlje. Problem je što ova država pozajmljene pare ulaže u kupovinu socijalnog mira a ne u unapređenje privrede.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Evro u Bujanovcu 120 dinara

Jedan evro se u lokalnim menjačnicama u Bujanovcu prodaje za 120 dinara, ali menjači kažu da će zbog velike potražnje danas probiti ovu cifru, piše portal Bujanovačke.

Ministarstvo poljoprivrede uvelo nove subvencije

Izmenama Pravilnika o podsticajima za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku kvalitetnih priplodnih grla uvodi se nova vrsta podsticaja, za nabavku priplodne matice riba šarana i pastrmke.