Nova ograničenja: Kina zabranila izvoz retkih metala u SAD

Kineske vlasti su saopštile da u potpunosti zabranjuju izvoz u SAD retkih metala galijuma, germanijuma i antimona i visoko-tehnoloških materija koje mogu da se koriste u vojne svrhe.
Nova ograničenja: Kina zabranila izvoz retkih metala u SAD
Foto: Pixabay
Ovo je određeno kao odgovor na američko ograničenje uvoza poluprovodnika i proizvoda koji ih sadrže.
 
Kinesko ministarstvo trgovine najavilo je taj potez mesec dana nakon što je Vašington proširio spisak kineskih proizvođača koji će biti podložni kontroli, a koji proizvode kompjuterske čipove, softver i memorijske čipova potrebne za napredne aplikacije.
Eskalacija trgovinskih odnosa usledila je nakon što je novoizabrani predsednik SAD Donald Tramp zapretio da će podići carine na uvoz iz Kine i drugih zemalja.
 
"Kina je uložila snažan protest Americi zbog novih mera u vezi sa kontrolom uvoza poluprovodnika, sankcija protiv kineskih kompanija, i zlonamernog gušenja tehnološkog napretka Kine", rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Lin Đian.
Naglasio je da se "Kina veoma suprotstavlja američkom preuveličavanju koncepta nacionalne bezbednosti, zloupotrebi izvoznih kontrolnih mera i ilegalnim, jednostranim sankcijama i vrlo udaljenoj jurisdikciji protiv kineskih kompanija".
 
Kina je u julu 2023. godine saopštila da će od svojih izvoznika tražiti da dobiju odobrenje za izvoz strateški važnih sirovina u SAD, poput galijuma i germanijuma. 
 
U avgustu je saopštila će ograničiti i izvoz antimona, koji se koristi u nizu proizvoda, od baterija pa do oružja, uključujući i nuklearno. Najavila je i strogu kontrolu izvoza grafita.
 
Ograničena koje je Kina objavila, obuhvataju i dijamante i druge materije izuzetne čvrstine i gustoće. 
 
One se koriste u mnogim sektorima industrije, kao na primer za alat za sečenje, za diskove za automobilske kočnice ili zaštitna sredstva za premazivanje. Kina je ranije, u avgustu prošle godine licenciranjem već ograničila izvoz tehnologije i uređaja za metalurško procesuiranje takvih materija.
Kina je najveći izvor galijuma i germanijuma u svetu, koji se eksploatišu u malim količinama, ali su neophodni za proizvodnju računarskih čipova za mobilne telefone, automobile, solarne panele i vojnu opremu.
 
Obe su vlade, i Peking i Vašington, svoje odluke obrazložile bezbednosnim razlozima. Nakon što su SAD dodale 140 kineskih kompanija na svoj spisak "pojačane kontrole", protestovali su i kinesko ministarstvo trgovine i brojna kineska industrijska udruženja.
 
Kineska vlada nezadovoljna je ograničenjima SAD na uvoz naprednih poluprovodnika i druge tehnologije, što je obrazloženo bezbednosnim razlozima, ali se ipak uzdržavala od recipročnih mera, verovatno da ne bi naštetila cvetajućoj kineskoj industriji poluprovodnika, veštačke inteligencije i drugih naprednih tehnologija.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • vitamin

    04.12.2024 12:56
    Ta latentna pretnja Kine postoji od kad su SAD počele sa sankcijama u IT sektoru, a na protivljenje većine sopstvene IT industrije - Kina je najveći kupac poluprovodnika, ali i najveći izvoznik na svetu.

    80% svetskih rezervi tih "retkih zemlji", koje se koriste u malim količinama ali su zato neophodne, nalazi se u Kini. Takodje, Kina jedina ima i tehnologije za iskopavanje i rafinisanje ovih elemenata i one su patentirane.

    Otprilike isto kao što SAD čuva patente na EUV litografiju i arhitekture čipova.

    I jedni i drugi su dobili šta su tražili, nego je problem što ćemo i svi mi ostali da patimo zbog oba - ako SAD ne proizvedu čip jer nemaju materijal, onda ga jednostavno neće biti. Nizakoga.

    Čipovi su i delovi razne opreme koja se koristi u zdravstvu, pa će i to biti problematično. Zahvaljujem se obema državama, ali naročito Trampu kojem se batina toliko omilila, da je mislio da će slobodno da sankcioniše Kinu, a da oni nikad neće da "zavrnu" ovu slavinu... On je prvi počeo, posle onolike ljubavi sa Drugom Ši-jem, Tovariš Putinom, Predsednikom Kim-om...

    Da se razumemo, ne hvalim Bajdena čija je administracija uvela ove poslednje, spektakularne sankcije. Žalosno je kad tolika svetska sila bira izmedju kandidati tipa Trampa, Bajdena i Hilari. Dosta slično nama...
  • Trump

    03.12.2024 20:35
    Vam nije rekao cenu svojih ideja. Al nema veze...njega i one iznad njega, nece da boli.rajo ti se nadaj zivoj glavi u novom poredku, i naravno...navijaaaaj jeaaaaahhh.
    Ps raja je u ovom komentaru svuda ista u svetu.nadam se da objavljujete i komentare koji nisu od botova

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Koliki je minimalac u Evropskoj uniji?

Kancelarija za statistiku Evropske unije - Evrostat objavila je danas da su 22 zemlje od 27 zemalja EU 1. januara objavile minimalne zarade, koje su u 14 zemalja iznad 1.000 evra.

Lukoil pristao da proda većinu svoje strane imovine

Ruska naftna kompanija Lukoil je pristala da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Karlajl Grup, uz odobrenje američke vlade.

Amazon otpušta 16.000 radnika

Multinacionalna američki tehnološka i trgovinska firma Amazon je potvrdila da će ukinuti još 16.000 radnih mesta, uz 14.000 radnih mesta ukinutih u oktobru, objavio je BBC.

Za koliko je prodat NIS: Vučić o ceni

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ruski udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji kupuje mađarski MOL, vredan između 900 miliona evra i milijardu evra.