
Stambeni kredit od 100.000 evra: Banke ćute, ministarstvo obračunava, a mladi u blokadi
Skupština Srbije trebalo bi u februaru da usvoji Zakon o kreditiranju stanova za mlade dok se komercijalne banake o tome vidljivo ne oglašavaju kao ni roditelji potencijalnih budućih vlasnika stanova.

Foto: 021.rs
Banke, uključujući i njihovo poslovno udruženje, upadljivo ćute o najavljenom programu kreditiranja stanova za mlade, piše Demostat i analizira takve programe u zemljama u okruženju.
Iako bi im uključivanje u projekat, ako ništa drugo donelo bar sigurne klijente u narednih 30 do 40 godina, koliko je rečeno da će iznositi period otplate stambenog zajma, svi čekaju
Konačan tekst Ministartstva finansija, odnosno predlog zakona o programu kreditiranja za mlade trebalo bi narednog meseca da izglasa Narodna skupština dok je za sada upadljivo ćutanje komercijalnih banaka ali i roditelja potencijalnih vlasnika stanova.
Prema do sada poznatim detaljima, pravo na kreditiranje za kupovinu stana imaće svi građani u uzrastu od 20 do 35 godina života, uključujući i one bez sopstvenih prihoda, koji studiraju ili su nezaposleni.
Pri tom, ograničenje će se odnositi na cenu stana, za Beograd, na primer ona može biti 2.200 evra po kvadratu, pominje se i 2.600 koliko su trenuitno na tržištu vrednovane nekretnine u Bloku 45 na Novom Beogradu, ali će u svakom slučaju biti data “tablica cena” za svaku sredinu ponaosob.
Višegodišnja kamata na jedan posto
Učešće, koje kod većine banaka sada iznosi 10 ili 20 odsto vrednosti nekretnine, što je za mlade visoka cifra, biće svedeno na jedan odsto, koliko će uglavnom iznositi i prateći troškovi bankarske obrade.
tako tvrdi predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je prethodno istakao da je tu ideju plasirao "zbog istorije", jer želi da "bude zapamćen kao rodonačelnik" tog programa, objasnio je da u budžetu za te subvencije ima obezbeđenih 400 miliona evra od čega je 130 miliona direktan poklon države.
"To nije socijalna mera već mera za budućnost Srbije u ekonomskom, demografskom i svakom razvojnim smislu", rekao je i dodao da projekat sa takvim pogodnostima nema niko u svetu.
Vučić je, takođe, naglasio da će "moći da se kupe uknjiženi objekti u starogradnji ili novogradnji, kuća, stan, deo stambene zgrade, garaže, garažno mesto ukoliko je zajedno sa stanom, kao i zemljište za izgradnju objekta".
Stručnjaci su oprezni
Projekat koji bi trebalo da počne najkasnije od početka marta, predviđa da za kredit od 100.000 evra, što je maksimalna vrednost, u prvoj godini otplate rata iznosi 124 evra dok bi isto toliko kao poklon dodavala država. Narednih šest godina rata bi iznosila 234, a posle toga 453 evra.
Država bi, takođe, bila garant otplate u prvoj deceniji.
Rate su, međutim, izračunate prema trenutno određenoj kamatnoj stopi koja će u prvoj godini iznositi 3,5 odsto od čega će država davati 2,5 odsto.
Od druge do kraja šeste godine iznosiće 6,5 odsto, a potom do kraja otplate kamata će zavisiti od vrednosti euribora koji sada iznosi između 4,6 odsto i 4,8 odsto plus margina banke koja će verovatno biti svedena na dva odsto umesto sadašnjih prosečno tri odsto.
Prema programu, u kreditiranju će učestvovati jedina državna banka, Poštanska štedionica, ali se očekuje uključivanje i drugih poslovnih banaka.
Stručnjaci različito ocenjuju ovaj projekat, ali su svakako oprezni bar dok se ne definišu svi detalji.
Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije, kaže za Demostat da je reč o ambicioznom projektu kakav su sprovodile, u različitim formatima i neke druge razvijene države.
"Iako krajnja tehnika još nije objavljena, vidljivo je da će značajan deo troškova preuzeti budžet Srbije i da će se država u dobroj meri pojaviti kao participant i garant, pa s toga ne treba isključiti i uključivanje poslovnih banaka. Tu je izvesno pitanje obezbeđenja, banke će sigurno tražiti stavljanje hipoteke na kreditirane nekretnine, kao i dodatne garancije od roditelja, posebno kada su u pitanju studenti", kazao je on.
On ističe da je zvesno da će do zaposlenja mladih njihove obaveze finansirati roditelji, koji će otplate uporediti sa kirijom i izvesti računicu.
"Kolateral će zavisiti i od toga da li stanove koji su u ponudi projektno finansiraju zajedno banke i državani", kaže Živanović.
On dodaje da će banke takođe očekivati i realnu cenu za svoj plasman.
"Deo beneficiranih kamatnih stopa će se svakako namiriti iz budžeta. Ali, zbog skromnih otplatnih kapaciteta mladih ljudi koji su na početku karijere, posle perioda u kome država garantuje za redovnost otplate, banke će izvesno tražiti da za ostatak postoje jemci koje treba potražiti među najbližim srodnicima, do konačnog zaposlenja kada će biti u prilici da stave zalogu odnosno administrativnu zabranu na svoja primanja", ističe profesor Živanović i dodaje da mi imamo samo jednu državnu banku ali da i ona funkcionoše po tržišnim principima, pa u tom segmentu prostora za poklone, ni tu nema, već da on postoji samo u budžetu države.
On navodi i da ozbiljnost projektu daje Narodna banka Srbije jer će, kako tvrdi, poslovnim bankama omogućiti manja izdvajanja po osnovu kapitalnih zahteva i rezervisanja na ove vidove plasmana, pa nema razloga da to one ne iskoriste imajući u vidu navedenu budžetsku podršku i realan kolateral.
Prednosti, rizici i rejting
"Jedinu opasnost vidim u strahu banaka od reputacionog rizika, odnosno da ukoliko dođe do značajnijeg obima prekidanja redovne otplate kredita od strane mladih ljudi koji se nisu zaposlili, a njihovi jemci počnu da odbijaju da to i dalje čine, bankama neće biti lagodno da krenu u masovna izvršenja i prinudne naplate. Međutim, i to se može prevazići, opreznijom kreditnom politikom banaka i procenom boniteta taržioca kredita - bolji studenti, realnije zaposlenje, kvalitetniji jemci. Na drugoj strani i ta nekretnina će vredeti za korisnike i njihove jemce pa je se neće tako lako odricati, posebno kada isplate deo", naglašava Živanović.
On, međutim, ukazuje i na opasnost kod ovakvih plasmana koja može da se javi ako se omogući grejs period ili bilo koji vid progresivne rate, na početku niže a kasnije više.
Naime, u metodologiji obračuna, banke prvo naplaćuju kamatu, što znači da otplata glavnice početi kasnije. A ona je osnovica za obračun kamate, ma kolika da je, pa kredit na kraju može da ispadne poprilično skup. Zato preporučuje da se sa projektom krene oprezno uz odgovorno uvažavanje svake sugestije poslovnih banaka.
Većina ekonomista ipak je uzdržana i tvrdi da je najava kredita za mlade data ishitreno, da se u različitim izjavama zvaničnika menjaju uslovi i veruju da je to pokušaj vlasti da primiri studentske demonstracije.
Jedno od pitanja otvara i statistika, koja kaže da u Srbiji, u starosnoj dobi od 20 do 35 godina, živi nešto više od 1,1 milion građana od kojih ogromna većina ne poseduje nekretnine. Subvencije bi mogle da pokriju kupovinu tek 5.500 nekretnina, pa je nepoznato kako će se odrediti korisnici ukoliko potražnja bude veća.
Neizvesnost unosi i to što su krediti indeksirani u evrima čiji odnos prema dinaru ne može da se predvidi za ceo period otplate od 20, 30 ili 40 godina.
Dodatna briga korisnika bila bi vrednost euribora (cena po kojoj se banke međusobno zadužuju) koji će biti sastavni deo kamate posle sedme godine. On je do kraja ove godine bio u padu ali je nenadano počeo da blago raste.
Detaljno proučiti, oprezno postupiti
Prema sadašnjim uslovima, za stambeni kredit od 100.000 evra u Srbiji bi moralo prvo da se dobro prouče uslovi kod svih banaka. Kod najpovoljnije ponude, učešće je 20.000 evra plus troškovi obrade, promenljiva efektivna kamata iznosi 4,27 odsto, a na kraju perioda od 20 godina klijent će otplatiti ukupno 162.539 evra.
Najnepovoljnija ponuda zahteva učešće od 25.000 evra plus troškovi, promenljiva efektivna kamata je trenutno 7,36 odsto, a ukupno će se na kraju otplatiti više nego duplo, 201.093 evra.
U Srbiji jedna od banaka koja ima svoje poslovne delove i u Sloveniji i Hrvatskoj, ima i program za mlade koji ističe do kraja marta ove godine.
Prema uslovima, banka kreditira 80 odsto kupoprodajne cene nekretnina što znači da klijent mora da sam pokrije 20 odsto vrednosti. Rata kada je fiksna iznosi 658,38 a na kraju banci se otplati 158.012 evra, dok kod varijabilne kamate rata sada iznosi 664,57 a na kraju perioda od 20 godina plati se ukupno 159.496 evra.
Prosečna cena kvadrata u Srbiji je 2.640 evra a uporediva prosečna zarada 856 evra.
U zemljama okruženja, najeftinije se za kupovinu stana zadužuju Slovenci. Istina je da imaju najveće cene kvadrata, u proseku preko 4.000 evra u Ljubljani, ali i najveće plate, više od 1.500 evra.
Prema podacima sa sajta banke koja posluje i na tržištu Srbije i Hrvatske, za skroman stan vredan 100.000 evra sa fiksnom ratom od 570 evra (efektivna kamata 3,52 odsto) slovenački klijent će otplatiti na kraju 20-ogodišnjeg perioda 138.620 evra.
Ako je kamata promenljiva, prema sadašnjim vrednostima euribora iznosi efektivno 4,38 odsto, rata je 613 a konačan iznos 149.096 evra.
Nešto malo skuplji su krediti u hrvatskim bankama, gde efektivna fiksna kamata dostiže 4,16 odsto, a rata 610 evra pa se na kraju banci otplati 146.450 evra. Inače, kvadrat prosečnog stana u Zagrebu košta 3.310 evra dok je prosečna zarada 1.315 evra.
Najskuplji dolazak do stana je u Crnoj Gori. Prosečna efektivna kamata iznosi 8,78 odsto, rata je za isti kredit na 20 godina 856 a na kraju se otplati ukupno 205.390 evra. Pri tom, cena nekretnina u proseku se kreće oko 2.000 evra za kvadrat dok je prosečna zarada u maju prošle godine (što je uporediv podatak) oko 840 evra.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
1
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Kamiondžije iz Srbije od 12. oktobra u problemu: Upozoravaju na moguću lančanu reakciju
14.09.2025.•
11
Evropska komisija najavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska (EES) u zemlje Šengen zone.
Na računima nemačkih banaka 4,2 milijarde evra koje ne pripadaju nikome
14.09.2025.•
2
Na računima nemačkih banaka nalazi se čak 4,2 milijarde evra koji nemaju vlasnika, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na zahtev Ministarstva obrazovanja i istraživanja Nemačke.
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
3
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
2
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
5
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
28
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
8
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
16
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Komentari 9
dz0
prodaja stanova
Zanimljivo i to da ima objekata koji zvrje prazni,a u državnom vlasništvu(čitajte mom i svačijem), a hoće tamo neki da sruše i prave zgrade,pa onda da prodaju na ovakav način stanove.
I zanimljivo kako misle na mlade,a malo renoviraju,okreče,zaposle kuvare(menza u domu)…i tako se reši mnogo kirija i zbog istih mogućnost studiranja.
Dejan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar