
Stambeni kredit od 100.000 evra: Banke ćute, ministarstvo obračunava, a mladi u blokadi
Skupština Srbije trebalo bi u februaru da usvoji Zakon o kreditiranju stanova za mlade dok se komercijalne banake o tome vidljivo ne oglašavaju kao ni roditelji potencijalnih budućih vlasnika stanova.

Foto: 021.rs
Banke, uključujući i njihovo poslovno udruženje, upadljivo ćute o najavljenom programu kreditiranja stanova za mlade, piše Demostat i analizira takve programe u zemljama u okruženju.
Iako bi im uključivanje u projekat, ako ništa drugo donelo bar sigurne klijente u narednih 30 do 40 godina, koliko je rečeno da će iznositi period otplate stambenog zajma, svi čekaju
Konačan tekst Ministartstva finansija, odnosno predlog zakona o programu kreditiranja za mlade trebalo bi narednog meseca da izglasa Narodna skupština dok je za sada upadljivo ćutanje komercijalnih banaka ali i roditelja potencijalnih vlasnika stanova.
Prema do sada poznatim detaljima, pravo na kreditiranje za kupovinu stana imaće svi građani u uzrastu od 20 do 35 godina života, uključujući i one bez sopstvenih prihoda, koji studiraju ili su nezaposleni.
Pri tom, ograničenje će se odnositi na cenu stana, za Beograd, na primer ona može biti 2.200 evra po kvadratu, pominje se i 2.600 koliko su trenuitno na tržištu vrednovane nekretnine u Bloku 45 na Novom Beogradu, ali će u svakom slučaju biti data “tablica cena” za svaku sredinu ponaosob.
Višegodišnja kamata na jedan posto
Učešće, koje kod većine banaka sada iznosi 10 ili 20 odsto vrednosti nekretnine, što je za mlade visoka cifra, biće svedeno na jedan odsto, koliko će uglavnom iznositi i prateći troškovi bankarske obrade.
tako tvrdi predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je prethodno istakao da je tu ideju plasirao "zbog istorije", jer želi da "bude zapamćen kao rodonačelnik" tog programa, objasnio je da u budžetu za te subvencije ima obezbeđenih 400 miliona evra od čega je 130 miliona direktan poklon države.
"To nije socijalna mera već mera za budućnost Srbije u ekonomskom, demografskom i svakom razvojnim smislu", rekao je i dodao da projekat sa takvim pogodnostima nema niko u svetu.
Vučić je, takođe, naglasio da će "moći da se kupe uknjiženi objekti u starogradnji ili novogradnji, kuća, stan, deo stambene zgrade, garaže, garažno mesto ukoliko je zajedno sa stanom, kao i zemljište za izgradnju objekta".
Stručnjaci su oprezni
Projekat koji bi trebalo da počne najkasnije od početka marta, predviđa da za kredit od 100.000 evra, što je maksimalna vrednost, u prvoj godini otplate rata iznosi 124 evra dok bi isto toliko kao poklon dodavala država. Narednih šest godina rata bi iznosila 234, a posle toga 453 evra.
Država bi, takođe, bila garant otplate u prvoj deceniji.
Rate su, međutim, izračunate prema trenutno određenoj kamatnoj stopi koja će u prvoj godini iznositi 3,5 odsto od čega će država davati 2,5 odsto.
Od druge do kraja šeste godine iznosiće 6,5 odsto, a potom do kraja otplate kamata će zavisiti od vrednosti euribora koji sada iznosi između 4,6 odsto i 4,8 odsto plus margina banke koja će verovatno biti svedena na dva odsto umesto sadašnjih prosečno tri odsto.
Prema programu, u kreditiranju će učestvovati jedina državna banka, Poštanska štedionica, ali se očekuje uključivanje i drugih poslovnih banaka.
Stručnjaci različito ocenjuju ovaj projekat, ali su svakako oprezni bar dok se ne definišu svi detalji.
Branko Živanović, profesor Beogradske bankarske akademije, kaže za Demostat da je reč o ambicioznom projektu kakav su sprovodile, u različitim formatima i neke druge razvijene države.
"Iako krajnja tehnika još nije objavljena, vidljivo je da će značajan deo troškova preuzeti budžet Srbije i da će se država u dobroj meri pojaviti kao participant i garant, pa s toga ne treba isključiti i uključivanje poslovnih banaka. Tu je izvesno pitanje obezbeđenja, banke će sigurno tražiti stavljanje hipoteke na kreditirane nekretnine, kao i dodatne garancije od roditelja, posebno kada su u pitanju studenti", kazao je on.
On ističe da je zvesno da će do zaposlenja mladih njihove obaveze finansirati roditelji, koji će otplate uporediti sa kirijom i izvesti računicu.
"Kolateral će zavisiti i od toga da li stanove koji su u ponudi projektno finansiraju zajedno banke i državani", kaže Živanović.
On dodaje da će banke takođe očekivati i realnu cenu za svoj plasman.
"Deo beneficiranih kamatnih stopa će se svakako namiriti iz budžeta. Ali, zbog skromnih otplatnih kapaciteta mladih ljudi koji su na početku karijere, posle perioda u kome država garantuje za redovnost otplate, banke će izvesno tražiti da za ostatak postoje jemci koje treba potražiti među najbližim srodnicima, do konačnog zaposlenja kada će biti u prilici da stave zalogu odnosno administrativnu zabranu na svoja primanja", ističe profesor Živanović i dodaje da mi imamo samo jednu državnu banku ali da i ona funkcionoše po tržišnim principima, pa u tom segmentu prostora za poklone, ni tu nema, već da on postoji samo u budžetu države.
On navodi i da ozbiljnost projektu daje Narodna banka Srbije jer će, kako tvrdi, poslovnim bankama omogućiti manja izdvajanja po osnovu kapitalnih zahteva i rezervisanja na ove vidove plasmana, pa nema razloga da to one ne iskoriste imajući u vidu navedenu budžetsku podršku i realan kolateral.
Prednosti, rizici i rejting
"Jedinu opasnost vidim u strahu banaka od reputacionog rizika, odnosno da ukoliko dođe do značajnijeg obima prekidanja redovne otplate kredita od strane mladih ljudi koji se nisu zaposlili, a njihovi jemci počnu da odbijaju da to i dalje čine, bankama neće biti lagodno da krenu u masovna izvršenja i prinudne naplate. Međutim, i to se može prevazići, opreznijom kreditnom politikom banaka i procenom boniteta taržioca kredita - bolji studenti, realnije zaposlenje, kvalitetniji jemci. Na drugoj strani i ta nekretnina će vredeti za korisnike i njihove jemce pa je se neće tako lako odricati, posebno kada isplate deo", naglašava Živanović.
On, međutim, ukazuje i na opasnost kod ovakvih plasmana koja može da se javi ako se omogući grejs period ili bilo koji vid progresivne rate, na početku niže a kasnije više.
Naime, u metodologiji obračuna, banke prvo naplaćuju kamatu, što znači da otplata glavnice početi kasnije. A ona je osnovica za obračun kamate, ma kolika da je, pa kredit na kraju može da ispadne poprilično skup. Zato preporučuje da se sa projektom krene oprezno uz odgovorno uvažavanje svake sugestije poslovnih banaka.
Većina ekonomista ipak je uzdržana i tvrdi da je najava kredita za mlade data ishitreno, da se u različitim izjavama zvaničnika menjaju uslovi i veruju da je to pokušaj vlasti da primiri studentske demonstracije.
Jedno od pitanja otvara i statistika, koja kaže da u Srbiji, u starosnoj dobi od 20 do 35 godina, živi nešto više od 1,1 milion građana od kojih ogromna većina ne poseduje nekretnine. Subvencije bi mogle da pokriju kupovinu tek 5.500 nekretnina, pa je nepoznato kako će se odrediti korisnici ukoliko potražnja bude veća.
Neizvesnost unosi i to što su krediti indeksirani u evrima čiji odnos prema dinaru ne može da se predvidi za ceo period otplate od 20, 30 ili 40 godina.
Dodatna briga korisnika bila bi vrednost euribora (cena po kojoj se banke međusobno zadužuju) koji će biti sastavni deo kamate posle sedme godine. On je do kraja ove godine bio u padu ali je nenadano počeo da blago raste.
Detaljno proučiti, oprezno postupiti
Prema sadašnjim uslovima, za stambeni kredit od 100.000 evra u Srbiji bi moralo prvo da se dobro prouče uslovi kod svih banaka. Kod najpovoljnije ponude, učešće je 20.000 evra plus troškovi obrade, promenljiva efektivna kamata iznosi 4,27 odsto, a na kraju perioda od 20 godina klijent će otplatiti ukupno 162.539 evra.
Najnepovoljnija ponuda zahteva učešće od 25.000 evra plus troškovi, promenljiva efektivna kamata je trenutno 7,36 odsto, a ukupno će se na kraju otplatiti više nego duplo, 201.093 evra.
U Srbiji jedna od banaka koja ima svoje poslovne delove i u Sloveniji i Hrvatskoj, ima i program za mlade koji ističe do kraja marta ove godine.
Prema uslovima, banka kreditira 80 odsto kupoprodajne cene nekretnina što znači da klijent mora da sam pokrije 20 odsto vrednosti. Rata kada je fiksna iznosi 658,38 a na kraju banci se otplati 158.012 evra, dok kod varijabilne kamate rata sada iznosi 664,57 a na kraju perioda od 20 godina plati se ukupno 159.496 evra.
Prosečna cena kvadrata u Srbiji je 2.640 evra a uporediva prosečna zarada 856 evra.
U zemljama okruženja, najeftinije se za kupovinu stana zadužuju Slovenci. Istina je da imaju najveće cene kvadrata, u proseku preko 4.000 evra u Ljubljani, ali i najveće plate, više od 1.500 evra.
Prema podacima sa sajta banke koja posluje i na tržištu Srbije i Hrvatske, za skroman stan vredan 100.000 evra sa fiksnom ratom od 570 evra (efektivna kamata 3,52 odsto) slovenački klijent će otplatiti na kraju 20-ogodišnjeg perioda 138.620 evra.
Ako je kamata promenljiva, prema sadašnjim vrednostima euribora iznosi efektivno 4,38 odsto, rata je 613 a konačan iznos 149.096 evra.
Nešto malo skuplji su krediti u hrvatskim bankama, gde efektivna fiksna kamata dostiže 4,16 odsto, a rata 610 evra pa se na kraju banci otplati 146.450 evra. Inače, kvadrat prosečnog stana u Zagrebu košta 3.310 evra dok je prosečna zarada 1.315 evra.
Najskuplji dolazak do stana je u Crnoj Gori. Prosečna efektivna kamata iznosi 8,78 odsto, rata je za isti kredit na 20 godina 856 a na kraju se otplati ukupno 205.390 evra. Pri tom, cena nekretnina u proseku se kreće oko 2.000 evra za kvadrat dok je prosečna zarada u maju prošle godine (što je uporediv podatak) oko 840 evra.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Zbog tabloidnih napada: Đenerali se povlači iz rada Privredne komore Srbije i Udruženja osiguravača
14.02.2025.•
4
Đenerali osiguranje se povlači iz rada PKS i Udruženja osiguravača Srbije jer nijedna od tih organizacija nije reagovala na tabloidne napade na predsednika Izvršnog odbora te kuće, Dragana Filipovića.
Zaharova: Postoje problemi zbog američkih sankcija NIS-u
14.02.2025.•
2
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da postoje problemi zbog američkih sankcija NIS-u, ali da nadležne strukture vode pregovore, prenosi Sputnjik.
Objavljene nove cene goriva
14.02.2025.•
16
Objavljene su nove cene goriva, koje će važiti od danas u 15 sati.
Tržište u Rusiji ojačalo nakon telefonskog razgovora Trampa i Putina
14.02.2025.•
0
Rusko finansijsko tržište zabeležilo je snažan rast nakon telefonskog razgovora predsednika SAD i Rusije Donalda Trampa i Vladimira Putina, jačajući spekulacije o ublažavanju sankcija.
Milenijum tim postao vlasnik Mostogradnje
14.02.2025.•
12
Mostogradnja ING, u vlasništvu firme Milenijum tim, proglašena je kupcem beogradske građevinske firme Mostogradnja u stečaju, objavila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.
Vlada Srbije: Novi koeficijenti za obračun plata u socijalnim službama
13.02.2025.•
0
Vlada Srbije usvojila je dopunjenu Uredbu o koeficijentima za obračun plata zaposlenih u javnim službama, kojom se koriguju koeficijenti za određene grupe zaposlenih u oblasti socijalne zaštite.
NBS zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
13.02.2025.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto.
Prvo Benetton, a sad i Johnson Electric: Država dala subvencije, a stotine radnika ostaje bez posla
13.02.2025.•
41
Situacija se dodatno komplikuje na jugu Srbije, jer kako piše Glas juga, oko 300 radnika u Johnson Electric-u dobilo je predlog za sporazumni raskid ugovora o radu.
Udruženje banaka: Nije bilo rasta kredita u januaru
12.02.2025.•
1
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju januara iznosili su oko 3.796 milijardi dinara, približno koliko i u decembru prošle godine, objavilo je danas Udruženje banaka Srbije.
Procena preduzeća: Expo će koštati 1,29 milijardi evra
12.02.2025.•
4
Ukupni troškovi organizovanja izložbe u Beogradu iznosiće 1,29 milijardi evra, objavilo je preduzeće Expo.
Ko najviše duguje EPS-u od preduzeća i firmi: Objavljen prvi izveštaj u 2025.
12.02.2025.•
4
Najveći dužnici Elektroprivrede Srbije (EPS) nagomilali su od kraja decembra prošle godine do 27. januara 2025. još oko pola milijarde dinara duga.
United media: SBB prodat, N1 i Nova će biti vidljivi, Arena preuzima prenose Sport kluba
12.02.2025.•
114
United media zvanično je jutros saopštila ono što se nagađa mesecima, a to je da je prodat kablovski operater SBB.
NBS: Devizne rezerve smanjene u januaru
11.02.2025.•
2
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) su na kraju januara bile oko 29,12 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra smanjene su za 276,1 milion evra, saopštila je NBS.
Nove Trampove odluke: Povećao carine na uvoz čelika i aluminijuma, vratio plastične slamčice
11.02.2025.•
3
Predsednik SAD Donald Tramp odlučio je sinoć da ukine izuzeća i bescarinske kvote na carine na čelik uvedene 2018. godine, što znači da će carina na uvezeni čelik iznositi najmanje 25 odsto.
Meta počinje da deli hiljade otkaza
11.02.2025.•
3
Kompanija Meta počela je da obaveštava zaposlene u SAD o otkazima, što bi do kraja meseca trebalo da dovede do gašenja hiljada radnih mesta.
Profesor Ekonomskog fakulteta: Bojkot kupovine neće dugoročno sniziti cene
10.02.2025.•
14
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Goran Petković kaže da poziv na bojkot kupovine u pet trgovačkih lanaca neće imati dugoročne efekte na spuštanje visokih cena.
Klimatske promene i niske otkupne cene uništavaju tržište meda: Pčele stradaju, falsifikati cvetaju
09.02.2025.•
2
Promena klime, niža otkupna cena meda, i veliki broj falsifikata na tržištu su problemi s kojima se bore pčelari.
Srbija dobila pravilnik za korišćenje "letećih taksija"
09.02.2025.•
56
Direktorat civilnog vazduhoplovstva (DCV) ažurirao je 17. januara Pravilnik o uslovima za obavljanje vazdušnog saobraćaja sa novom regulativom.
Ovo je deset najskupljih modela automobila uvezenih u Srbiju: Najskuplji plaćen 570.000 evra
09.02.2025.•
14
U Srbiju je u 2024. uvezeno 346 putničkih vozila čija je vrednost veća od 100.000 evra.
Veliko interesovanje za gradnju zelenih solarnih elektrana: Vetroparkovi popularni u južnom Banatu
08.02.2025.•
1
Prijavljivanje za drugi krug aukcija za gradnju postrojenja zelene energije je završeno a prema rečima savetnika u ministarstvu energetike, interesovanje je veliko, naročito za solarne elektrane.
U Srbiji dvostruko veći uvoz polovnih automobila nego prodaja novih
08.02.2025.•
24
Prodaja novih vozila u Srbiji u 2024. godini porasla je deset odsto, što je najbolji rezultat u poslednjih pet godina, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika i delova.
Komentari 9
dz0
prodaja stanova
Zanimljivo i to da ima objekata koji zvrje prazni,a u državnom vlasništvu(čitajte mom i svačijem), a hoće tamo neki da sruše i prave zgrade,pa onda da prodaju na ovakav način stanove.
I zanimljivo kako misle na mlade,a malo renoviraju,okreče,zaposle kuvare(menza u domu)…i tako se reši mnogo kirija i zbog istih mogućnost studiranja.
Dejan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar