Cena nafte sve niža, ali gorivo sporo pojeftinjuje u Srbiji: Imaju li vozači čemu da se nadaju?

Nafta ubrzano pojeftinjuje, a i cene goriva u poslednje vreme padaju.
Cena nafte sve niža, ali gorivo sporo pojeftinjuje u Srbiji: Imaju li vozači čemu da se nadaju?
Foto: 021.rs
Cena dizela u Srbiji je u poslednjih mesec dana niža osam dinara, dok je benzin pojeftinio sedam dinara. Značajno smanjenje cene nafte na berzama samo se delimično odražava na maloprodajne cene goriva. Ali to nije nužno loša stvar, prenosi Bloomberg Adria.
 
Barel nafte marke Brent od 159 litara u sredu je koštao nešto više od 60 dolara. Od početka godine pojeftinio je više od 20 odsto, a u poslednjih godinu dana skoro 28 odsto. Poslednji put smo videli ovako niske cene u prvom kvartalu 2021. godine.
Država je nastavila da ograničava cene goriva i ove godine. Uredbu o ograničenju visine cena naftnih derivata Vlada Srbije donela je početkom februara 2022. godine. Razlog za njeno donošenje bio je očuvanje životnog standarda građana zbog svetske energetske krize. Od tada se svakog petka objavljuju maksimalno dozvoljene cene evrodizela i benzina. Najvišu cenu goriva od početka godine vozači su plaćali od 21. do 27. februara. Tada je litar dizela koštao 204 dinara, a benzina 189. 
 
Tilen Šarlah iz slovenačke kompanije Acex kaže da postoji više razloga za nagli pad cena nafte. On ističe da je kartel OPEC+ (posebno Rusija i Saudijska Arabija) u početku ograničio proizvodnju, ali je poslednjih meseci postepeno povećavao proizvodnju sa ciljem povratka tržišnog udela, verovatno kao odgovor na slabiju potražnju ili geopolitičke pritiske. Kartel je prošle subote doneo odluku da poveća proizvodnju za 411.000 barela dnevno.
Šarlah takođe navodi da je potražnja u Kini, koja je najveći svetski uvoznik nafte, manja od očekivane. 
 
"SAD brzo reaguju na više cene svojom proizvodnjom nafte iz škriljaca, što ograničava rast cena na duži rok, a one se dodatno snižavaju promenama u američkom rukovodstvu i uvođenjem carina koje unose neizvesnost na tržište i povećavaju rizik od usporavanja globalnog ekonomskog rasta", dodaje on.
 
Slično mišljenje deli i Uroš Selič, specijalista za menadžment u kompaniji Sava Infond, koji motive za povećanje proizvodnje u kartelu OPEC+ vidi kao višeslojne.
 
"Od kažnjavanja članica koje ne poštuju proizvodne kvote (npr. Irak i Kazahstan) do političkih interesa povezanih sa najvećim članom kartela, Saudijskom Arabijom, koja teži da održi dobre odnose sa SAD."
 
Analitičari očekuju nižu cenu nafte u budućnosti
 
Američki predsednik Donald Trump već duže vreme zagovara niže cene nafte, od oko 50 dolara po barelu, jer one koriste američkim potrošačima, jačaju domaću industriju i istovremeno stvaraju pritisak na geopolitičke rivale poput Rusije i Irana.
 
Selič dalje navodi da na strani tražnje, osim Kine, stagnira i uvoz nafte u Indiji.
 
"Istovremeno, američka proizvodnja, iako rast malo usporava, i dalje dostiže rekordne nivoe. Dodatnu neizvesnost na tržištu stvaraju sve veći rizici recesije u SAD, što dodatno smanjuje očekivanja u vezi sa budućom potražnjom za naftom."
 
Analitičari, uključujući Šarlaha, uglavnom očekuju fluktuacije, ali relativno niže cene, u rasponu od 55 do 70 američkih dolara po barelu.
 
"Mogle bi da padnu niže u kratkom roku u slučaju jakih šokova na strani potražnje. Najveći uticaj na buduće trendove imaće, naravno, potražnja, prvenstveno vođena ekonomskim rastom, zatim budućom proizvodnjom OPEC-a i SAD, i makroekonomskom neizvesnošću jer visoke kamatne stope centralnih banaka nastavljaju da pritiskaju globalni rast, a samim tim i potražnju za energijom."
 
U poslednje vreme se mnogo govori o mogućem završetku rata u Ukrajini. To bi moglo smanjiti geopolitičku premiju u ceni nafte, što bi rezultiralo nižim cenama, kaže Šarlah.
 
"Potencijalno mirovno rešenje ili ublažavanje sankcija omogućili bi povećanje izvoza iz Rusije - mnoge rute i količine su trenutno sankcionisane ili ograničene. Ali važi i obrnuto: svaka nova kriza, eskalacija ili novi rat na Bliskom istoku izazvali bi skok cena", naglašava sagovornik.
 
Cene goriva u Srbiji ipak i dalje previsoke
 
Kada je Srbija u pitanju, cene goriva ipak nisu toliko niske koliko bi mogle da budu, a jedna od razlog za to je značajan uticaj državnih dažbina, rafinerijskih marži i drugih tržišnih faktora u formiranju konačnih cena za potrošače. 
 
"Značajan deo cene čine državne dažbine - akcize, porez na dodatu vrednost i ostale naknade. U Srbiji ostale naknade uključuju i naknadu za obavezne rezerve i naknadu za energetsku efikasnost. Državne dažbine čine približno 48 i 50 odsto ukupne maloprodajne cene dizela i benzina, što je više nego u Hrvatskoj i Sloveniji", kaže analitičar Bloomberg Adrije Miloš Đaković.
Vlada Srbije je i ove godine u februaru donela odluku o usklađivanju akciza s godišnjim indeksom potrošačkih cena u 2024. godini. Akcize za gorivo koje se primenjuju od 7. februara su ponovo povećane. Nova akciza na olovni benzin je veća 3,07 dinara i iznosi 74,54 dinara, dok je za bezolovni sa 67,22 otišla na 70,11 dinara. 
 
Budžetom za 2025. godinu planiraju se prihodi od akciza na naftne derivate u iznosu od oko 226 milijarde dinara, što je za 4,2 odsto više od očekivane naplate u 2024. godini, navodi se u oceni predloga Zakona o budžetu Republike Srbije za 2025. godinu koju je dao Fiskalni savet.
 
Srpsko tržište nafte dodatno opterećuje i neizvesna situacija oko Naftne industrije Srbije, kojoj su američke sankcije i treći put odložene do 27. juna. Podsetimo, NIS se 10. januara ove godine našao na takozvanoj SDN listi sankcija američkog ministarstva finansija koje su više meseci najavljivane. Sankcije je prvobitno trebalo da stupe na snagu 27. februara, ali su odložene za mesec dana, a zatim su još jednom odložene 28. marta, i na kraju treći put pomerene do 27. juna.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Фебруар за чега

    11.05.2025 17:01
    148 дин/л дизела
    У Хрватској! Овде 186, разлика 38 дакле, пута 65 литара (70л. ми је резервоар) = 2470 дин.
    Плус, одем код њих у Лидл, маслац кила €8 (940дин) а код нас 1600-1900. 2 киле за замрз, уштеда 1320 дин. Маслиново уље, јефтиније, хлеб јефтинији?! Потрошим 6 литара дизела за тамо/назад и опет - уштеди се пар црвених! Да су ЕУ продавнице јефтиније, гориво, основне намирнице, све! А плате им 2-6 пута веће! Срамота Ћаци државе!
  • Bole

    11.05.2025 16:25
    @Vladimir
    Od otprilike tamo 90ih kada sam kao klinac prvi put počeo da primećujem te stvari pa do danas, dobar deo naših koji su otperjali zadnjicom za hlebom prosto ne može da izdrži, a da radi neke svoje opaljene satisfakcije to nekome natrljava na nos.
    Je li svi vi čim dobijete boravišnu ili državljanstvo uz to automatski dobijete i isti papir sa istim tekstom koji ćete prvom prilikom da izdeklamujete iako to gde ste vi i kako je tamo apsolutno nije tema?
    Je li ne možete da uživate u svojim životima bez tih infantilnih i bezuspešnih pokušaja poniženja onih koji su ostali da se bore tamo odakle ste vi pobegli?
    Toliko ste mali?
  • Miko

    11.05.2025 16:25
    Cena nafte sve niža,kanada četvrta u svetu po proizvodnji,cena po litru nikad skuplja,nema veze s vezom.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Panasonik otpušta 10.000 radnika

Japanska kompanija "Panasonik" najavila je da će tokom tekuće fiskalne godine otpustiti 10.000 zaposlenih, po 5.000 u Japanu i inostranstvu, kako bi restrukturalizacijom zaustavila pad profita.

MAT: Inflacija u martu 4,5 odsto

Bruto domaći proizvod (BDP) Srbije, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku u prvom tromesečju ove godine je međugodišnje uvećan za oko dva odsto.

FED zadržao kamatnu stopu

Američka centralna banka Federalne rezerve (FED) danas je ponovo zadržala referentnu kamatnu stopu u rasponu od 4,25 do 4,50 odsto.