Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Foto: Pixabay
Banke u Srbiji obavezne su da od danas smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara,
Kako je ranije objavila Narodna banka Srbije, ovi kreditni proizvodi pod povoljnijim uslovima trebalo bi da budu objavljeni kao posebna ponuda banaka na njihovim sajtovima.
Ovi proizvodi podrazumevaju dinarske, potrošačke i gotovinske kredite do milion dinara, dinarske kredite za refinansiranje gotovinskih i potrošačkih kredita u toj banci bez ograničenja iznosa, posebne gotovinske kredite do milion dinara i kredite za refinansiranje koji se odobravaju penzionerima sa uključenim životnim osiguranjem, kao i stambene kredite namenjene kupovini prvog stana.
Nominalne kamatne stope na gotovinske i potrošačke kredite, kao i na kredite za refinansiranje tih kredita, trebalo bi da budu niže za tri procentna poena od julskih, sa donjom granicom kamatne stope do 7,5 odsto.
Nominalne kamatne stope trebalo bi da budu niže za tri procentna poena i za posebne gotovinske kredite i kredite za refinansiranje koji se odobravaju penzionerima sa uključenim životnim osiguranjem, sa donjom granicom kamatne stope do 10,5 odsto.
Što se tiče stambenih kredita, nominalna kamatna stopa trebalo bi da bude niža do 0,5 procentnih poena od prosečne nominalne kamatne stope po kojoj je konkretna banka odobravala stambene kredite u okviru standardne ponude u julu 2025. godine.
Prilikom odobravanja ovih kredita banke ne bi trebalo da naplaćuju naknade za obradu kreditnih zahteva.
Krediti pod navedenim uslovima, kako su naveli iz NBS, biće u ponudama banaka najmanje godinu dana.
Član Izvršnog odbora Banke Poštanske štedionice Aleksandar Čortan kaže za RTS da je Banka Poštanske štedionice prva odgovorila na očekivanja regulatora Narodne banke i već 1. septembra stavila na raspolaganje klijentima koji imaju svoje zarade do 100.000 dinara, ali i svim penzionerima, mogućnost da apliciraju za kreditne proizvode po sniženim kamatnim stopama.
"Banka je otišla i korak dalje, nije se držala minimalnog praga koji je propisala NBS, tako da su kamate po kreditnim proizvodima čak i ispod praga definisanim očekivanjima Narodne banke", naveo je Čortan.
Naveo je primer za penzionere: "Ako smo u julu imali kamatnu stopu od 13,50 odsto u Banci Poštanske štedionice, očekivanja Narodne banke su 10,50 procenata da bude kamatna stopa. Banka Poštanska štedionica izašla je sa ponudom od 9,99."
Odgovarajući na pitanje koliko je interesovanje klijenata, Čortan kaže da je odobreno ukupno pet i po hiljada kredita, u vrednosti od oko 3,4 milijarde dinara.
"Ako to uporedimo sa prošlom godinom i tražnjom koja je bila u prvoj nedelji septembra 30 odsto veća, sada smo već za prvih 15 dana praktično došli do 60 odsto veće tražnje za ovom vrstom kredita nego u septembru 2024. godine", uporedio je Čortan.
Primer na kreditu od pola miliona dinara
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Velimir Lukić je dao i konkretne podatke, koji se odnose na novu meru. Prosečna ponderisana kamatna stopa na ostale kredite, kako kaže Narodna banka Srbije, bila je oko 11 procenata, što je neki parametar, a dozvoljeno smanjenje tri procentna poena, odnosno predviđeno da se desi ne ispod 7,5 procenata.
"Ako uzmete, recimo, pola miliona dinara na 24 meseca, i treba da ih vraćate, dakle, 24 meseca po kamatnoj stopi 10,5 odsto, onda vaša mesečna rata iznosi oko 23.200 dinara. Ako sada po novoj uredbi, po novoj sugestiji NBS, učinite to isto i smanjite kamatu na 7,5 odsto, onda vaša mesečna rata treba da bude 22.500 dinara. Dakle, razlika u mesečnoj rati na pola miliona dinara na dve godine je oko 700 dinara mesečno. Što znači da bi trebalo otprilike za taj kredit, kada ga vratite nakon dve godine, da isplatite ukupno 557.000 dinara vašoj banci po starom ili 540.000 dinara po novom. Dakle, razlika je 16-17.000", izračunao je Lukić.
Dominiraju gotovinski krediti
Čortan kaže da u strukturi zahteva dominiraju gotovinski krediti.
Iako su po iznosu nešto manji, prosečan gotovinski kredit u ovom periodu u toj banci iznosio je oko 360.000 dinara. Sa druge strane, refinansirajući krediti nose primat po ukupnom iznosu, jer je prosečan refinansirajući kredit iznosio oko 900.000 dinara, naveo je on.
"I rokovi za koje se opredeljuju klijenti definitivno su najduži, odnosno 71 mesec, tako da se sve ove uštede koje je profesor izneo samo multiplikuju, s obzirom na to da je rok otplate u realnosti znatno duži", kaže Čortan.
O čemu treba voditi računa
Govoreći o tome šta treba znati kada uzimamo kredit, Lukić navodi da banka treba da proceni kreditnu sposobnost i da pomogne oko formiranja nivoa zaduženosti koji se može podneti.
"Iako mi imamo po novom programu maksimalno iznos kredita koji može da se odobri milion dinara, najveći broj tih potrošačkih kredita i gotovinskih će biti značajno manjeg iznosa. Morate da sagledate kapacitete, da sagledate buduća primanja. I ja bih rekao da ono na što penzioneri, recimo, mogu da računaju u ovoj situaciji, jeste da taj milion dinara jeste nešto što oni ranije nisu mogli ni da povuku. Po novoj uredbi, maksimalni iznos kredita po kojem oni mogu da se zaduže veći je nego što je ranije bio. Dakle, u retko u kojoj banci su penzionerima na milion dinara odobravali kredite, što je takođe jedna povoljnost", istakao je Lukić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
0
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
6
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
30
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
10
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Najskuplji stan u Srbiji u 2025. godini plaćen 1,8 miliona evra
02.05.2026.•
3
Najskuplji stan u Srbiji koji je prodat tokom 2025. godine plaćen je ukupno 1,8 miliona evra i nalazi se u naselju "Beograd na vodi", dok je najskuplje garažno mesto plaćeno 66.000 evra.
Francuska zadržala maline iz Srbije zbog povećanog nivoa kadmijuma
02.05.2026.•
30
U isporuci malina u Francusku iz Srbije pronađene su dvostruko veće količine kadmijuma nego što je dozvoljeno, objavila je Evropska komisija.
NBS jedini kupac zlata Ziđina: 48,4 milijarde dinara od prodaje
02.05.2026.•
32
Kompletan prihod ostvaren od prodaje zlata, koji je u 2025. godini iznosio oko 48,4 milijardi dinara, kompanija Srbija Ziđin Koper ostvarila je od prodaje tog plemenitog metala Narodnoj banci Srbije (NBS).
Novi način za plaćanje u evrima od 5. maja: Počinje puna primena SEPA sistema u Srbiji
01.05.2026.•
7
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Plan za nuklearnu energiju u EU: Ulaganje od 241 milijarde evra do 2050.
01.05.2026.•
3
Evropska nuklearna asocijacija "NuclearEurope" predstavila je akcioni plan kojim se predviđa ulaganje od najmanje 241 milijarde evra do 2050. godine u nuklearnu energiju, kako bi se ojačala energetska suverenost EU.
Prvo povećanje kamatnih stopa očekuje se u junu
30.04.2026.•
2
Očekuje se da će zvaničnici Evropske centralne banke povećati kamatne stope najmanje dva puta, počevši od sledećeg sastanka u junu, osim ako povoljan ishod sukoba u Iranu brzo ne vrati cene energije na nivo pre rata.
Objavljene nove cene goriva koje će važiti do 8. maja
30.04.2026.•
3
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti do petka, 8. maja.
Država pušta još 30.000 tona dizela iz rezervi, produžena i zabrana izvoza nafte i derivata
30.04.2026.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da pusti još 30.000 tona dizela iz rezervi, što je sa prethodno preuzetim količinom od strane naftnih kompanija ukupno 65.000 tona.
Za državu je zaduživanje od tri milijarde evra "izuzetan uspeh": Ekonomista o tome da li je to zaista tako
30.04.2026.•
18
Država je realizovala najveću emisiju državnih obveznica vrednu tri milijarde evra, koju su Narodna banka i Ministarstvo finansija nazvali "izuzetno uspešnom", posebno kada je reč o interesovanju stranih investitora.
AikBank Puls štednje: Srbi bi se osećali spokojno sa 20.000 evra štednje
30.04.2026.•
0
Prvo istraživanje o stavovima građana o štednji pokazalo da je 74% ispitanika ima neki oblik štednje, a da je sigurnost novca važniji faktor od visine kamate kada se štedi u banci.
Mali: Srbija se sada zadužuje povoljnije nego pre 15 godina
30.04.2026.•
39
Ministar finansija Siniša Mali saopštio je da se Srbija danas zadužuje po povoljnijim uslovima nego pre 15 godina, odnosno da je emitovanje obveznica tada bilo skuplje iako su svetski uslovi zaduživanja bili povoljniji.
Komentari 5
Nikogovic
Hm...
Milan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar