Može li se sačuvati NIS?
Teška su vremena, ratuje se na bezbroj lokacija širom globusa.
Foto: 021.rs
I to, izgleda, moćnima nije dovoljno, pa se na sve moguće načine podgrejava ratna atmosfera oko Venecuele, zemlje sa najvećim rezervama nafte.
Tih 300 milijardi barela (oko 42 milijarde tona), ili tih 17 odsto ukupnih svetskih rezervi, ogroman su izazov i najveći nosač aviona "Džerald Ford", ponos Sjedinjenih Američkih Država, već je u Karipskom moru, sasvim blizu teritorijalnih voda potencijalno najuzavrelije tačke na planeti.
Ultimatum
U tako napetoj situaciji pred Srbijom je složen zadatak da spase daleko najveću domaću naftnu kompaniju, jedinu koja obavlja ključnu tehnološku operaciju prerade nafte. Problem je nastao usled ultimativnog zahteva SAD da se, na bilo koji način, ruska državna kompanija "Gaspromnjeft", većinski gazda NIS-a, ukloni iz vlasničke strukture.
Pri tome Amerikanci su Srbiju odredili za, ako vlasnik sam ne nađe kupca, krajnjeg izvršioca uvek neugodnog prekomponovanja vlasništva. Dakle, prema Srbiji SAD su zauzele mnogo grublji gard, Nemačkoj su dozvolili da u tamošnjoj filijali "Rosnjefta" kompletno preuzme upravljanje, dok su vlasnički odnosi ostali nedirnuti.
Podsetimo, potpuno je legalno da kompanija iz jedne države ima vlasništvo u drugoj. Decenijama su upravo sa političke scene Zapada stizali prigovori da je nekadašnja Jugoslavija, u sklopu nje i Srbija, gotovo sasvim zatvorena za strane investitore. Kada je, prvo delimično, potom i, nakon promena 2000. godine, došlo do otvaranja za inoulagače, ispostavilo se da uspešne kompanije iz Srbije, ali stranog većinskog vlasništva, smetaju.
Moćne Sjedinjene Države su jednostavno naložile da se ruski faktor u potpunosti isključi iz vlasničke strukture NIS-a. Nisu ni pomislile da se pozovu na neki pravni osnov, već su zapretili da će američke banke i firme prestati bilo kakav poslovni kontakt sa svakim ko se upusti makar i u najsitniji poslovni aranžman sa bilo kojim ruskim preduzećem.
Američka zamisao
Nevolja je što Amerikanci na NIS gledaju kao na rusko preduzeće, mada ova firma posluje i gotovo svu delatnost obavlja u Srbiji, gde je od velikog značaja za veći broj kompanija čije su polazne sirovine razni petrohemijski produkti, ali i za rast BDP, punjenje državnog budžeta, uvećanje broja zaposlenih... Jednostavno, NIS je, posebno pančevačka rafinerija, od ogromnog značaja za srpsku ekonomiju. Bez rada rafinerije, poslovna aktivnost, a i život u celini, izgledali bi bitno drugačije.
Naravno da "Gaspromnjeft" ne želi da ispusti vlasništvo u preduzeću koje je kupio u trenutku kada je bilo pred rasulom i opterećeno sa 973 miliona evra duga. Uložio je najmanje dve milijarde evra i mnogo znanja da bi od gotovo propale firme napravio uzornu kompaniju, koja je već deceniju među prvima u Srbiji po svakom parametru: bruto-proizvodu, profitabilnosti, investicijama, punjenju državnog budžeta, broju zaposlenih, visini zarade, podršci kulturnim, socijalnim i sportskim društvima...
Prema zamisli Amerikanaca, ako vlasnik ne želi ili oteže sa prodajom, posao prekomponovanja vlasništva obaviće država Srbija. U suprotnom, "Jadranskim naftovodom" (JANAF) neće pristizati sirova nafta i pančevačka rafinerija će, kada iscrpi ne baš velike rezerve, stati sa radom. To bi bio prevelik udarac za srpsku ekonomiju, sa oštrim i jasno vidljivim posledicama i po uobičajeni svakodnevni život.
Pritisci javnosti
Naravno da su Amerikanci svesni da bi nagli pad životnog standarda kod srpskog stanovništva izazvao nezadovoljstvo i izvestan gnev usmeren na najmoćniju državu na svetu. Smislili su način kako da srpskoj vlasti, prema njihovom viđenju, olakšaju posao. Tokom posete SAD predsednika Srbije Aleksandra Vučića, predsednik Tramp je gostu objasnio da bi pretnju prestankom rada pančevačke rafinerije SAD tumačile kao situaciju u kojoj bi Srbija mogla da se pozove na "višu silu" i primeni mere kojima izbegava loš razvoj događaja.
Jednostavnije kazano, SAD bi prihvatile da Srbija, pozivajući se na "višu silu", nacionalizuje rusko vlasništvo u Naftnoj industriji Srbije. Nacionalizacija znači preuzimanje bez nadoknade... Dobar deo javnosti kao da je jedva dočekao ne baš prikrivenu sugestiju iz Vašingtona.
Počeli su masovni zahtevi da Srbija nacionalizuje NIS, predlozi su posebno glasni i učestalo dolazili od stranaka i udruženja prozapadne orijentacije, a ceo sugerisani postupak se i dodatno "pravdao" pričom da su Rusi navodno "NIS kupili budzašto". Potpuno se, recimo, zaboravilo na činjenicu da američke naftne kompanije, kojima je pokojni premijer Zoran Đinđić bukvalno nudio srpsku naftnu kompaniju, nisu htele ni da čuju za aranžman. Svi su odrečno govorili isto: malo ste tržište, nemate ni sirove nafte i tu bi bio kraj priče.
Politički uticaj
Tek, kada su Rusi od propale firme napravili vodeće preduzeće u državi, počele su naknadne žalopojke i priče kako je i Srbija navodno mogla da osmisli i realizuje isti takav preokret u radu NIS-a. Zaboravilo se da je pod vlasništvom države Srbija NIS skoro uvek, gotovo svake druge godine i čak za socijalistička vremena, bio gubitaš. I pored monopolskog statusa.
Naknadna sećanja i žalopojke nisu bila slučajna, naprotiv bila su usmerena na promenu vlasništva. Sve je dobijalo na intenzitetu onako kako se NIS razvijao i poboljšavao poslovnost. Amerikancima je više od uzornog poslovanja smetao ruski politički uticaj preko sve uspešnije kompanije i godinama su tražili tehnike kako da suzbiju rivalski uticaj.
Postajalo je jasno da je uklanjanje iz vlasničke strukture jedini način. Kada se u sklopu aktuelnog globalnog političkog pregrupisavanja i rata u Ukrajini, pojavila mogućnost realizacije, nisu oklevali. Delovali su oštro, oslanjajući se na sopstvenu moć i ne pokušavajući da akciju udenu u pravni okvir. U Srbiji je zavladala prava histerija da se "NIS povrati u srpske ruke pozivom na višu silu".
Viša sila
Međutim, viša sila je pravno nejasan i nedorečen princip. Retko se primenjivao, a kada je reč o mogućnosti da posluži kao osnov za dejstvo, bitno je šta piše u ugovoru. U našem slučaju šta piše u ugovoru o prodaji NIS-a "Gaspromnjeftu". Ruski ministar za spoljne poslove Sergej Lavrov je u razgovoru sa srpskom stranom podsetio da u ugovoru ne piše ništa. Drugim rečima, osnov za potezanje za "višom silom" nalazi se najviše u Trampovoj sugestiji...
Stoga je odluka države Srbije da, ako ruska strana ne uspe ili ne želi da proda svoj vlasnički paket od 57,6 odsto NIS-ovih akcija, ruskoj strani ponudi preuzimanje po nešto većoj ceni od one koju je nudio potencijalni partner, pravi potez. Možda bi se ceo aranžman mogao i dopuniti dogovorom o prodaji u obrnutom smeru nakon što se završi rat u Ukrajini i cela geopolitička frka poprimi manje dramatičan ton.
U svakom slučaju, namera Srbije da do (većinskog) vlasništva nad NIS-om dođe plaćajući praktično realnu vrednost kompanije, a ne otimačinom kako se može shvatiti poziv na višu silu bez jasnog osnova, jeste na kraći rok malo opterećujuća za državnu kasu, ali dugoročno potez koji bi i sa ruske strane morao da se prihvati kao korektno rešenje neugodne i gotovo raritetne situacije.
Kako upravljati
Što se Srbije tiče, njoj nakon eventualne kupovine NIS-a predstoji da reši način upravljanja kompanijom.
Iskustva sa državnim vlasništvom u ekonomiji su dominantno loša, potvrđuje to i slučaj same naftne industrije u Srbiji, ali i brojni drugi primeri iz srpske i svetske prakse. Stoga će za aktuelnu, ali i svaku drugu vlast u Srbiji, biti veliki izazov naći način da Naftna industrija Srbije i dalje ostane jedna od vodećih srpskih kompanija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poštanska štedionica traži da se reaguje na pozive na mrežama da građani povuku pare iz te banke
22.11.2026.•
12
Banka Poštanska štedionica pozvala je nadležne državne organe da, u okviru svojih zakonskih ovlašćenja, reaguju zbog objava na društvenim mrežama u kojima se građani pozivaju da povuku svoj novac iz te banke.
Sporazumi EU i Indonezije o trgovini i investicijama posle deset godina pregovora
22.11.2026.•
0
Evropska unija (EU) i Indonezija su, posle decenije pregovora, potpisale sporazume o trgovini i investicijama koji će ukinuti 98,5 odsto carina na robu iz EU.
Međunarodna agencija za energetiku: Data centri će do 2030. emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida
22.11.2026.•
3
Data centri će do 2030. godine emitovati 70 odsto više ugljen-dioksida, upozorila je Međunarodna agencija za energetiku (IEA) u svom godišnjem izveštaju.
Auto-industrija u Srbiji: Rekordi u Kragujevcu, a kriza u lancu dobavljača
22.11.2026.•
0
Pokretanje serijske proizvodnje električnog i hibridnog modela Fiat Grande Panda u Kragujevcu stvorilo je utisak da je domaća auto-industrija jača nego ikada.
Trgovina polovnim crkvenim zvonima - veoma unosna, ali i izazovna
22.11.2026.•
0
Teološke razlike ne sprečavaju hrišćanske crkve da međusobno trguju, uključujući i polovnim zvonima.
NBS: Agencija Fič potvrdila pozitivne izglede da Srbija dobije investicioni kreditni rejting
21.11.2026.•
3
Rejting agencija Fič (Fitch) zadržala je u najnovijem izveštaju kreditni rejting Srbije na nivou BB+, kao i pozitivne izglede za njegovo povećanje, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).
Privredni sud u Beogradu pokrenuo postupak likvidacije nad Alta lizingom
21.11.2026.•
0
Privredni sud pokrenuo je postupak likvidacije nad privrednim društvom ALTA Leasing DOO Beograd, nakon
što mu je NBS dostavila rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova finansijskog lizinga.
Banka Poštanska štedionica: Isplaćeno 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u stečaju
21.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica isplatila je do 20. novembra 42,71 odsto osiguranih depozita Alta banke u dinarima, u ukupnom iznosu od 5,87 milijardi dinara, kao i 40,86 odsto depozita u evrima odnosno 91,23 miliona evra.
Kanađani ubrzavaju pripreme za rudnik bora kod Raške, traže novu dozvolu i ugovaraju prodaju rude
20.11.2026.•
8
Kanadska kompanija Boron One Holdings intenzivirala je pripreme za otvaranje rudnika bora Piskanja kod Baljevca na Ibru, u opštini Raška.
Beogradska berza povukla akcije Energoprojekt holdinga sa tržišta
20.11.2026.•
1
Beogradska berza isključila je akcije kompanije Energoprojekt holding sa Open market segmenta regulisanog tržišta, nakon što je to zatražio sam izdavalac.
Janaf nastavio redovnu isporuku nafte NIS-u
20.11.2026.•
1
Kompanija Janaf je saopštila da je danas nastavljen redovni transport nafte Jadranskim naftovodom za Naftnu industriju Srbije (NIS), nakon uspešnog završetka sanacije cevi naftovoda na deonici Sisak-Slavonski Brod.
Kreni-promeni tvrdi da Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge
20.11.2026.•
15
Pokret Kreni-promeni saopštio je da, prema informacijama koje imaju, Banka Poštanska štedionica duže od 20 dana ne izvršava neke međunarodne naloge iako su kompanije obezbedile novac i dostavile potrebnu dokumentaciju.
Objavljene nove cene goriva
20.11.2026.•
2
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Previše ili premalo kompanijskih automobila? Kako kompanije mogu da optimizuju svoj vozni park
20.11.2026.•
0
Automobili koji veći deo dana provode parkirani i zaposleni koji čekaju da im vozilo bude dostupno ukazuju na problem u organizaciji flote. Kako kompanije mogu da prepoznaju imaju li optimalan broj službenih automobila?
Na Volstritu najduži niz gubitaka zbog pada akcija povezanih s veštačkom inteligencijom
20.11.2026.•
1
Američko tržište akcija ponovo je u četvrtak palo, a akcije povezane s veštačkom inteligencijom, koje su već bile pod pritiskom, nastavile su da padaju zbog zabrinutosti da je njihov vrtoglavi uspon možda okončan.
Objavljen kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine
19.11.2026.•
0
Uprava za javni dug objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine, prema kojem je od 20. novembra do 4. decembra planirano pet aukcija.
NBS: Banke ne očekuju promenu standarda za kredite
19.11.2026.•
0
Banke u Srbiji nisu menjale kreditne standarde po kojima su odobravale kredite privredi u trećem tromesečju ove godine, a njihovu promenu ne očekuju ni u poslednjem tromesečju.
EPS: Prve barže sa indonežanskim ugljem krenule su ka Srbiji iz luke Konstanca
19.11.2026.•
10
Prve barže sa indonežanskim ugljem iz luke Konstanca krenule su ka Srbiji usled povoljnije hidrološke situacije na Dunavu, rečeno je danas u Elektroprivredi Srbije.
Objavljeno gde se podnose primedbe u vezi sa isplatom depozita Alta banke
19.11.2026.•
2
Građani koji imaju primedbe u vezi sa isplatom osiguranih depozita Alta banke u stečaju, mogu podneti reklamaciju toj banci, Banci Poštanska štedionica ili Agenciji za osiguranje depozita.
U Srbiju stigle značajno manje količine indonežanskog uglja: Deo još čeka u luci Konstanca
19.11.2026.•
6
Nemogućnost rečnog transporta indonežanskog uglja na deonici od luke Konstanca u Rumuniji značajno je uticala na dopremljene količine tog energenta u Srbiju.
Bečki institut: Studentski program za privredu i finansije korak u pravom smeru
19.11.2026.•
4
Program za privredu i finansije Studentske liste je korak u pravom smeru i postavlja dobre osnove buduće ekonomske politike, rekao je ekonomista Bečkog instututa za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović.
Komentari 12
Plaćač poreza
Particulare matter
Милан
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar