San o prosečnoj plati
Prosečna zarada u Srbiji za april mesec iznosila je 121.805 dinara, primetno više od 94.588, iznosa medijale.
Foto: 021.rs
Kada je pre neki dan objavljena, javnost je po običaju bila iznenađena i sa nevericom se odnosi prema ovom podatku državne statistike.
Poprilično je rašireno mišljenje kako je prosečna zarada prikazana previsokom i to je u osnovi sumnjičavosti mase.
U društvu sličnih
Treba razumeti ljude, polaze od sopstvene situacije i situacije kod rodbine i bližih prijatelja sa kojima mogu razgovarati i o diskretnijim, škakljivijim pitanjima. I velika većina dođe do zaključka da su plate u porodici poprilično manje od prosečnih, baš kao i kod onih sa kojima razmenjuju stavove o, ipak, delikatnijoj temi kao što je zarada.
Međutim, većina od nas kreće se u društvu sebi sličnih, po navikama, stavovima, afinitetima, pa i primanjima. Ovakva strukturiranost društva mogla se uočiti još u socijalistička vremena, a unazad tri, četiri decenije, otkako smo krenuli u tranziciju, sve je vidljivija i postaje dominantno obeležje čak i u balkanskim zajednicama, tradicionalno oslonjenim na egalitarizam.
Kako čovek više veruje bližnjima i prijateljima nego vlasti, ne bi trebalo da čudi što poveći segment javnosti ne veruje u zvanične statističke podatke ovog tipa. Svakom je sopstveno iskustvo i iskustvo dragih najuverljivije i najbliže.
Suprotno nadanjima
Osnov sumnjičavosti je razlika između prosečne zarade i medijale, dakle nivoa ispod kojeg zaradu prima (siromašnija) polovina stanovništva. Tokom socijalizma bila je neuporedivo manja i to je bio izraz pokušaja tadašnje države da ublaži napetosti između pojedinih društvenih slojeva.
Priželjkivalo se da medijala dostigne prosečnu platu i takva praksa je umnogome uobličila i predstavu o primanjima, pogotovo siromašnije kategorije žitelja. Većina njih i dalje očekuje da prosečna zarada bude sasvim bliska medijalnoj.
No, u stvarnosti je drugačije, često baš suprotno raširenim nadanjima i priželjkivanjima. Naravno, daje novac taj koji prožima naš život i mnoge stvari kvantifikuje. U tom smislu i zarade reflektuju stvarnost u kojoj živimo.
Podaci o medijalnoj i prosečnoj zaradi su samo osnovni pokazatelji kuda se krećemo. Dublja analiza zarada u Srbiji pokazuje mnogo više, ali ovdašnja vlast retko kada objavi nešto više detalja. Da je u tom pogledu izdašnija i doslednija, javnost bi odavno shvatila da se vremena ubrzano menjaju i da smo u kapitalizmu.
Mala, ali nedostižna
Možda je najzanimljiviji podatak da čak 67 odsto građana prima platu ispod proseka. Jasno pokazuje da "prosečnu zaradu" ne bi trebalo vezivati za većinu stanovništva, što gotovo da je bio slučaj u socijalizmu. Sada prosečna zarada jedva da je nešto više od statističke konstrukcije, za većinu žitelja, kojima je u socijalističkim prilikama bila na dohvat ruke, sada je puka brojka, nedostižna, time i besmislena.
To što je za sve veći broj žitelja prosečna zarada praktično nedostižna, ne znači da je visoka. Tako je za ulazak među deset odsto žitelja u Srbiji potrebno imati mesečnu zaradu od blizu 263.000 dinara (više od dve prosečne), a ovaj sloj ljudi je ujedno i vlasnik 58 odsto sve imovine u državi Srbiji.
Poređenja radi, kažimo da siromašnija polovina žiteljstva poseduje samo pet odsto ove imovine - preostalih 37 odsto dele oni koji su po primanjima u bogatijoj polovini, ali nisu u prvom decilu žiteljstva. Ubedljivo, ali i bolno, zvuči podatak da petina najbogatijih ima gotovo trideset puta više imovine od petine najsiromašnijih.
Plata od milion evra
Vratimo se na zarade. Na osnovu prijava za godišnji porez za 2023. godinu (za docnije nismo našli podatke) vidimo da se 29.511 naših komšija prijavilo da plati ovu obavezu.
Znači da su prihodovali više od trostrukog prosečnog prihoda koji je tada iznosio 4,8 miliona dinara. Dakle, mesečno su zarađivali više od 400.000 dinara.
Prvi sto među njima su prijavili godišnju zaradu po osnovu rada između 260 miliona i 1,4 milijarde dinara, odnosno mesečno su u proseku "primali platu" između 22 i 117 miliona dinara.
Ove brojke jasno pokazuju da smo u kapitalizmu i stoga nevericama u (previsoku) prosečnu zaradu nema mesta. Narednih godina možda neće uvek rasti, ali će sasvim izvesno iz godine u godinu biti sve teže dostupna za sve veći broj žitelja.
Kapitalizam sve ubrzanije izdvaja, pre svega najbogatije. Svi ostali se polako utapaju u masu koja opasno brzo tone ka medijali, dok prosečna zarada postaje sve udaljenija i neuhvatljivija.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Najskuplji kvadrat stana prodat u Beogradu za 12.000 evra
07.09.2026.•
1
U prvom polugodištu ove godine u Srbiji je najviše plaćen stan u beogradskoj opštini Stari grad i to za 2,6 miliona evra, što je ujedno i najskuplji kvadrat prodat po ceni od 12.000 evra.
Zlato putuje u Evropu
07.09.2026.•
1
Vest da je Holandija 86 tona zlata iz sopstvenih deviznih rezervi iz SAD premestila u London je iznenadila svet finansija.
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
4
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Komentari 10
To je to
Nikola
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar