Naučnici upozorili na mogući sukob oko resursa na Mesecu

Nedostatak međunarodnih pravila i dogovora mogao bi dovesti do napetosti i brze ekspanzije rudarskih projekata na Mesecu, tvrde naučnici iz Centra za Astrofiziku "Harvard & Smithsonian".
Naučnici upozorili na mogući sukob oko resursa na Mesecu
Foto: Pixabay
Voda i gvožđe posebno su vredni resursi koje bi mogli da se prikupljaju sa Meseca, što bi pomoglo kompanijama u izgradnji infrastrukture i razvoju poljoprivrede, ali bi trebalo i da smanji ogromne troškove transporta tih materijala sa Zemlje na Mesec.
 
"Mnogi o svemiru razmišljaju kao o mestu mira i harmonije između nacija. Problem je u tome što ne postoji zakon koji reguliše ko ima pravo da koristi te resurse. Postoji značajan broj svemirskih agencija i drugih privatnih subjekata koji žele da slete na Mesec u narednih pet godina", kaže Martin Elvis iz ovog Centra.
 
Studija koja se bavi tom problematikom objavljena je u naučnom časopisu "Philosophical Transactions of the Royal Society A".
 
"Pregledali smo sve karte Meseca do kojih smo došli i otkrili da nema previše mesta koja imaju nama potrebne resurse, a ona koja ih imaju vrlo su mala. To otvara prostor za sukob oko određenih resursa", dodaje.
 
Sporazumi koji postoje, poput Sporazuma o svemiru iz 1967. godine, ne pružaju pravu zaštitu nebeskim telima od privatnih kompanija. Ono što u navedenom sporazumu piše, jeste da će sve njegove potpisnice Mesec i ostale objekte u svemiru koristiti isključivo u mirnodopske svrhe.
 
SAD su insistirale na klauzuli koja dozvoljava komercijalnim kompanijama eksploataciju svemira sve dok su pod stalnim nadzorom. Rusija, s druge strane, ima suprotan stav - smatra da bi eksploatacija trebalo da bude ograničena isključivo na vlade zemalja članica.
 
Sledeći sporazum, nazvan Sporazum o Mesecu iz 1979. godine, nije ratifikovala nijedna država koja je ostvarila samostalan let u svemir, poput SAD, Rusije, Kine, Japana i članica Evropske svemirske agencije.
 
Ipak, za 2020. godinu najavljeni su i potpisani takozvani "Artemis dogovori", koji postavljaju set dogovorenih pravila koja od zemalja koje sarađuju sa SAD na povratku na Mesec zahtevaju nekoliko stvari.
 
To uključuje transparentnost, isključivo korišćenje svemira u mirnodopske svrhe, kao i garancije za saradnju oko spasavanja bilo kojih astronauta koji se nađu u opasnosti tokom misije. Međutim, ni Artemis dogovori ne štite svemirska tela od eksploatisanja od strane privatnih kompanija, prenosi Independent.
 
"Najveći problem je što svi ciljaju na ista područja i iste resurse, od država do privatnih kompanija. Reč je o ograničenim mestima i resursima. Nemamo još jedan Mesec na koji bismo se preselili. To je sve što imamo", kaže Alana Krolikovski, sa Univerziteta Misuri.
  • MM

    30.11.2020 02:33
    pogled od gore...
    U praktično beskrajnom univerzumu, potomci majmuna koji misle da su mnogo pametni se ubijaju oko najboljih mesta koje žele da zauzmu na svemirskim kamenčićima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Sojuz lansiran prema svemirskoj stanici

Ruska svemirska letelica Sojuz s ruskim kosmonautom i dvema astronautkinjama, beloruskom i američkom, lansirana je s kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu prema Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS).