Prvi maj kroz istoriju: Od protesta do uranka i roštilja

Svet već 134 godine obeležava Međunarodni praznik rada, dan posvećen borbi za radnička prava, čiji su temelji udareni još krajem 19. veka.
Prvi maj kroz istoriju: Od protesta do uranka i roštilja
Foto: Pixabay, ilustracija
Mada je 1. maj odabran kao Međunarodni dan rada zbog čuvenih demonstracija u Čikagu održanih početkom maja 1886. godine, njima su prethodili brojni protesti u zapadnim zemljama planete zbog malih nadnica, rada od 12 pa čak i 18 sati i života na ivici bede, piše Euronews Srbija.
 
Na Drugoj internacionali održanoj u Parizu 1889. odlučeno je da će svaki naredni 1. maj biti posvećen sećanju na čikaške radnike i borbama za radnička prava.
Prvi maj u Srbiji
 
Pošto je i Srpska socijaldemokratska partija bila članica Internacionale, praksa obeležavanja tog dana počela je i na našim prostorima.
 
Ideal 8-8-8 naredne 1890. godine tražen je na ulicama mnogih evropskih i američkih gradova, ali u Beogradu nije obeležen. Ipak, tog dana objavljena je dirljiva pesma pesnika Milorada Mitrovića "Prvi maj 1890. godine", prva na srpskom jeziku koja je posvećena tom prazniku.
 
U Beogradu je Prvi maj obeležen tek tri godine kasnije, a u njemu je važnu ulogu igrao Vasa Pelagić, narodni lekar i teoretičar socijalizma, koji je u Makedonskoj ulici poslao pozdrav "mladom srpskom proletarijatu" okupljenom u "Radničkoj kasini".
Ispred kafane je odjekivala "Marseljeza", kao simbol slobode i revolucije, praćena poklicima "Živeo Prvi maj!", ali se proslava nije prelila na ulice, jer su je zaustavili žandarmi, navodi se u tekstu portala Euronews Srbija.  
 
U tim prvim godinama obeležavanje Prvog maja je podrazumevalo protestnu šetnju radnika i članova i pristalica određenih partija, pre svega, Socijaldemokratske. U suštini, najčešće je bilo reči o šetanju nekoliko hiljada ljudi centralnim ulicama Beograda. 
 
Uranci prepuni simbolike
 
Protestne šetnje sa većim ili manjim sukobima demonstranata i štrajkbrehera, održavale su se do Prvog svetskog rata, a onda su u međuratnom periodu postali popularni uranci, doduše ne masovnog karaktera, kakvi će postati uobičajeni nakon Drugog svetskog rata.
 
Tako je 1934. kada u Beogradu nije organizovan nikakav događaj, studentska omladina iz prestonice u Smederevu sa radnicima ondašnjeg "Sartida" održala skup. Učesnici su vezivali crvene mašne ili stavljali crveni karanfil u kosu, koji su bili simbol prolivene radničke krvi.
 
Ideja da se Prvi maj dočekuje urankom potiče iz vremena, kada motorizovani transport nije bio toliko zastupljen, pa su ljudi posetioci obično kretali na putovanje do dogovorenog mesta dan ranije, kako bi sve stigli da pripreme. 
 
To je značilo da bi morali i da zapale logorske vatre i pripremaju jela za okupljene, što će kasnije postati ključni deo održavanja tradicije.
 
Već 1945. Prvi maj je proglašen državnim praznikom i obaveznim neradnim danom ukazom Josipa Broza Tita, a proslava Prvog maja pretvorila se u pravu svetkovinu na kojoj je beogradskim ulicama prodefilovalo više od 250.000 vojnika, radnika i omladinaca, podseća Euronews Srbija.
Povod za roštiljanje, branje cveća, ali i proteste
 
Masovno obeležavanje Prvog maja u prirodi, kakvo pamte današnje generacije počelo je šezdesetih i sedamdesetih godina, kada je značajniji broj Jugoslovena mogao da priušti automobil.
 
Tada je postalo sasvim normalno i uobičajeno da se porodica ili grupa prijatelja organizuje, zajedno odu na neko mesto u prirodi, da kampuju možda i noć pre ili da dođu rano ujutro i provedu čitav dan u prirodi u rekreativnim aktivnostima praveći roštilj, kotliće i uživajući. 
 
I danas je to dan koji se uglavnom poistovećuje sa prilikom za "spajanje" slobodnih dana, kraća putovanja i izlete u prirodi. Istini za volju, nije to slučaj samo kod nas.
  • Toza

    01.05.2024 17:59
    Toza
    1 maj je postao jedna vrsta opela i nestao od onog znacenja kojeg je bio i cemu je sluzio.
  • Маки

    01.05.2024 09:03
    Маки
    1 Мај се одавно не слави и нема било каквих значења. Сада је то постао мини пролећни одмор и онај ко има новца оде негде онај ко нема као ја седи и гунђа!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Region i svet