Doživotni zatvor podelio pravnike i javnost

Tek što je objavljen, Nacrt izmena i dopuna Krivičnog zakonika (KZ), čini se, podelio je javnost, jer su se na jednu stranu svrstali oni koji smatraju da su "korekcije" pomenutog zakona donete na brzinu i bez adekvatne javne rasprave, dok su se na drugoj strani našli oni koji ovakve tvrdnje ne prihvataju i zagovaraju tezu da je izmena KZ bila neophodna.
Doživotni zatvor podelio pravnike i javnost
Foto: Pixabay
Kako piše "Politika", predložene izmene odnose se na uvođenje doživotne kazne zatvora za najteža krivična dela: ubistvo, silovanje koje za posledicu ima smrt, zatim obljubu nad detetom i nemoćnom osobom sa smrtnom posledicom, kao i za krivično delo obljube zloupotrebom položaja sa smrtnim ishodom. Osim uvođenja doživotnog zatvora, nacrt zakona sadrži još jednu bitnu novinu - propisivanje pravila za strože kažnjavanje učinilaca krivičnih dela kad je reč o povratnicima, odnosno višestrukim povratnicima.
 
Predviđa se i uvođenje novog krivičnog dela napada na advokata i reguliše sankcionisanje pripremanja ubistva. Novi nacrt predviđa i da ne može biti uslovnog otpusta osuđenih za krivična dela ubistva, silovanja sa smrtnim ishodom, obljube nad nemoćnom osobom, obljube nad detetom i obljube zloupotrebom položaja.
 
Sudija krivičar Apelacionog suda u Beogradu Miodrag Majić smatra da zabrinjava činjenica što pre izrade nacrta nije bilo ozbiljnije javne rasprave o izmenama koje su predložene, a koje ocenjuje kao izuzetno krupne zahvate u krivičnom zakonodavstvu. Kada je reč o uvođenju doživotnog zatvora za određeni broj krivičnih dela, smatra Majić, najsporniji segment će biti odredba kojom se zabranjuje uslovni otpust za određena krivična dela. To će dovesti do problema sa Evropskim sudom za ljudska prava, koji se u vezi sa ovim pitanjem već ranije, povodom drugih država, izjašnjavao, poručuje Majić. 
 
"Ovaj sud je u tim predmetima bio na čvrstom stanovištu da se nedavanje bilo kakve šanse osuđenom da se nada da će se njegova situacija ikada promeniti može podvesti pod pojam nehumane kazne, koja je izričito zabranjena poveljom. Čitajući obrazloženje zakona koje nam je predlagač ponudio, čini mi se da dobar deo tih izmena ili ne sadrži potpuno obrazloženje ili ga ne sadrži uopšte. Uvođenje doživotnog zatvora i zabrana uslovnog otpuštanja za najteže kazne ne sadrži nikakvo obrazloženje. U stvari, navodi se da je ona u skladu sa inicijativom Fondacije 'Tijana Jurić' i da je, valjda, usled toga i prihvaćena. Međutim, to je tako velika i kardinalna izmena da je upravo ona zahtevala jako ozbiljno obrazloženje", smatra Majić.
 
  
 
U nacrtu, kako za "Politiku" kaže Milan Škulić, profesor Krivičnog prava na beogradskom Pravnom fakultetu, upada u oči nekoliko stvari: ponovno pooštravanje kazni, manje mogućnosti za njihovo ublažavanje, što je represivniji pristup onome što je već postojalo u našem krivičnom zakoniku. Stara je istina, kako kaže, da propisane kazne, ali i one koje se izriču, imaju suženi preventivni karakter jer se mogući učinioci krivičnog dela više pribojavaju otkrivanja nego sankcije koja će im biti izrečena. 
 
"Najbolji preventivni efekat je povećanje stope otkrivanja i sankcionisanja, što je pre svega posao policije, ali i tužilaštva koje rukovodi predistražnim postupkom. U vezi sa kaznom doživotnog zatvora, reći ću da sam je uvek podržavao smatrajući da je ona jedina adekvatna zamena smrtnoj kazni", ocenjuje Škulić.
 
Igor Jurić, osnivač Fondacije "Tijana Jurić", na čiji je predlog uvedena kazna doživotnog zatvora bez prava na pomilovanje za određena krivična dela, ne prihvata navode da je nacrt donet bez javne rasprave. Fondacija je, objašnjava, održala nekoliko okruglih stolova sa predstavnicima relevantnih institucija, gde su detaljno obrazložene predložene izmene.
 
"Svi se pozivaju na prava učinilaca krivičnih dela, a gde su prava za Tijanu, Anđelinu, Ivanu? Kazna bezuslovnog zatvora već je predviđena Marijinim zakonom za određena krivična dela. Takođe, o uvođenju kazne doživotnog zatvora govori se od 2014. godine, tako da niko ne može da kaže da je ova sankcija uvedena naprečac ili bez adekvatnih analiza i priprema", naglašava Jurić za beogradski list.
 
U dosadašnjoj sudskoj praksi, kaže Mirjana Jakovljević, tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i član radne grupe za izmenu i dopunu KZ, izricane su kazne od 40 godina za ubistva dece, ali je pitanje da li su one postigle svrhu kažnjavanja. Kako kaže, ubistva dece izvršena su pod naročito teškim okolnostima, tako što su navedene žrtve najpre silovane, pri čemu su im nanete teške povrede od kojih su preminule, ili su nakon silovanja usmrćene davljenjem, sonom kiselinom, a neke od njih zapaljene, pri čemu su pojedini od ovih izvršilaca već više puta ranije osuđivani za najteža krivična dela. 
 
"Stoga se postavlja opravdano pitanje da li su izrečene maksimalne kazne zatvora ostvarile svrhu kažnjavanja, odnosno da li su sprečile učinioca da ubuduće ne čini krivična dela ili da ne utiče na druge da ne izvrši krivična dela. Treba naglasiti da Srbija, kao i Portugalija, Island, Norveška i Hrvatska, spada u retke evropske zemlje čije zakonodavstvo ne propisuje mogućnost izricanja kazne doživotnog zatvora", navodi Jakovljevićeva i dodaje da propisivanje kazne doživotnog zatvora za krivično delo ubistva, objašnjava tužiteljka, ne znači da bi svaki njegov izvršilac nužno bio osuđen na tu kaznu.
 
  
 
Da li izmene krivičnog zakona udaljavaju Srbiju od Evrope?
 
Srbija se, ako bude prihvaćena odredba o uvođenju doživotnog zatvora, tim rešenjem ne udaljava od većine evropskih zemalja, od 49 članica Saveta Evrope, kaže za Radio Slobodna Evropa profesorka prava u penziji Vesna Rakić Vodinelić.
 
"Od tih 49 država članica Saveta Evrope samo devet nema kazne doživotnog zatvora. To su Andora, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Norveška, Portugalija, San Marino, Srbija i Španija. Dakle, 40 država ih ima", navodi ona.
 
 
 
Problem je, kaže profesorka Rakić Vodinelić, u predloženoj odredbi kojom se za najteža krivična dela ne predviđa nikakav mehanizam niti mogućnost puštanja na slobodu lica osuđenih na doživotnu kaznu.
 
"Samo pet država članica Saveta Evrope ima takvo rešenje a to su Island, Holandija, Malta, Litvanija i Ukrajina. Pri tom, Island nikada nije ni izrekao kaznu doživotnog zatvora. U ostale četiri zemlje osuđenik se može obratiti samo predsedniku države ili monarhu molbom za pomilovanje. Dakle, uslovni otpust i ublažavanje kazne koje mi imamo u našem poretku nisu tim zakonom predviđeni", objašnjava Rakić Vodinelić.
 
Poznati kriminolog Dobrivoje Radovanović kaže da se rešenje o doživotnoj kazni obično uvodi kada se ukida smrtna kazna i ne vidi razlog da se to čini sada.
 
"Ja sam za to da ostane najviša kazna od 40 godina zatvora, a da se uvede odredba da nema uslovnog otpusta niti umanjenja kazne, ni oslobađanja od te kazne. U ovoj situaciji nisam za doživotnu kaznu. To nije preventivna mera i kriminal se neće povećati ni smanjiti u zavisnosti od toga da li se uvodi ili ne doživotna kazna", zaključuje on za RSE.
  • Milica

    01.06.2019 09:46
    Sta reci?
    Mislim da AKV nema eticki i moralni kredibilitet
    da komentarise izjave zvanicnika o KZ, buduci da su pojedini clanovi organa komore clanovi NVO Cepris zajedno sa sudijom Majicem, sto je NESPOJIVO sa etickog i moralnog stanivista..

  • Pera Pisar

    27.04.2019 13:54
    @Pera
    Naravno da niko u Srbiji još nije uspeo da izdrži kaznu zatvora od 40 godina i ostane živ, kako kažete jer je kazna zatvora od 40 godina uvedena pre desetak godina, a ne pre 40 godina i više.
    Nikada pre toga kazna duža od 20 godina nije postojala, već je umesto 20 godina zatvora izricana smrtna kazna za najteža dela.
    Tako da ne pišite napamet da kaznu od 40 godina niko ne može izdržati i izaći živ. To zavisi od godina počinioca i njegovog zdravstvenog stanja.



  • Ma da

    27.04.2019 13:35
    @ bole
    Najbolje da ukinimeo kaznu zatvora , samo da bi tebi bilo jeftinije.
    Osudjeni u zatvorima rade i doprinose svom izdržavanju.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Pritvor zbog pranja novca za troje uhapšenih

Viši sud u Beogradu danas je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima P.D, D.P. i A.S. koji se terete za udruživanje radi vršenja krivičnog dela i pranje novca, saopštio je taj sud.