
Da li je toliko ljudi moralo da umre: Korona dodatno uništila demografsku sliku Srbije
Prve dve godine pandemije Srbiji su donele rekorde u pogledu negativnih demografskih trendova, koji se nastavljaju i u ovoj godini.

Foto: 021.rs
U 2020. godini umrlo je više od 116.000 ljudi, što demografi ocenjuju kao najveći godišnji broj umrlih još od pedesetih godina prošlog veka. Iste godine zabeležili smo i rekordno mali broj rođene dece.
Skoro svaki deseti stanovnik je 2020. godine preminuo od posledica zaraze koronavirusom, zvanični su podaci.
U roku od tri godine, Srbija je zabeležila gubitak od skoro 200.000 stanovnika u pogledu razlike na nivou očekivane smrtnosti i ostvarene smrtnosti, što je neverovatan udarac.
Zašto su ovi i drugi demografski podaci relevantni? U ovoj analizi 021.rs cilj nije podići paniku zbog velike smrtnosti i, poput nekih visokih državnih funkcionera, krivicu za sve svaliti na žene koje ne rađaju dovoljno dece. U serijalu "Život u vreme i posle kovida" istaknuti demografi za naš portal objašnjavaju šta nam se dogodilo od početka pandemije do danas, zašto se to dogodilo i koje su projekcije za budućnost, a kako bi se neke slične situacije dočekale na drugačiji način i po manje štete po celo stanovništvo.
Pandemija je u svim sferama društva ostavila izuzetno velik trag i to se naročito odnosi na demografska kretanja, kaže demograf dr Ivan Marinković sa Instituta društvenih nauka u Beogradu. U pogledu mortaliteta, odnosno broja umrlih, imali smo do sada neviđene stope smrtnosti još od sredine 20. veka, odnosno otkako postoji moderna vitalna statistika u Srbiji. Tu se naročito po lošem ističe 2020. godina.
"Nažalost, 2021. godina je još gora kad gledamo mortalitet, a 2022. godina će, prema onome što sada imamo, biti na nivou 2020. godine. U 2020. godini smo imali mortalitet veći za 14 odsto, odnosno preminulo je 14.000 ljudi više nego što je bilo očekivano, a u 2021. godini to je izuzetno - čak 34 odsto, dakle smrtnost je uvećana za trećinu od očekivane. Mi smo na taj način smanjili naše očekivano trajanje života i to za godinu i po u 2020. godini i za čak tri godine u 2021. godini u odnosu na period pre pandemije. To su izuzetne vrednosti, kod muškaraca smo se vratili na vrednosti iz 2003. godine, a kod žena na 2005. godinu", kaže Marinković i dodaje da će se ova statistika popraviti relativno odmah nakon pandemije.
Šta to znači generalno za prirodni priraštaj i depopulaciju koja je ovde aktuelna već tri decenije? Podsetićemo se da prirodni priraštaj predstavlja razliku između broja umrlih i rođenih, a Srbija je u prvoj godini korone imala oko 50.000 više umrlih nego rođenih. Naredne, 2021. godine, ta razlika je bila 75.000, a u 2022. godini demografi očekuju da ćemo opet imati 50.000 više umrlih nego rođenih. Dr Ivan Marinković kaže da u tom pogledu Srbija jeste primila jako velik udarac, ali da nije jedina zemlja koju je pogodila takva smrtnost.
"Mi moramo da budemo svesni da je naša populacija. pre svega. demografski izuzetno stara i samim tim imamo velike kategorije vulnerabilnog stanovništva, hroničnih bolesnika, značajno više nego u razvijenim zemljama u Evropi. Naše očekivano trajanje života i kod muškaraca i žena je oko osam godina kraće, što je u evropskim okvirima nedopustiva stvar, a faktori zdravstvenog rizika su takođe vrlo izraženi u našoj populaciji. Kad na sve to imate pandemiju i činjenicu da se decenijama nije dovoljno ulagalo u zdravstvenu zaštitu i javno zdravlje, onda možemo da očekujemo ovakav ishod u krizi. Takođe je nedopustivo to što smo mi kad je vakcina već postojala i bila dostupna dozvolili da budemo ubedljivo najgori, da nam smrtnost raste na više od 34 odsto i to je nešto što se u razvijenijim zemljama nije desilo", naglašava naš sagovornik.

Doktorka Daniela Arsenović, demografkinja sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu objašnjava za 021.rs da rekordan višak smrtnosti, odnosno veći broj umrlih od očekivanog, kod nas u suštini ne može da se u potpunosti pripiše kovidu jer su ljudi umirali i zbog drugih razloga, ali je kovid u većini slučajeva mogao da bude neka vrsta okidača.
"Kad posmatrate višak smrtnosti, uglavnom poredite sa periodom od nekih poslednjih pet do 10 godina. Jasno se vidi da je došlo do naglog porasta viška smrtnosti, koji je pre pandemije bio oko 10 odsto, to jest broj umrlih je bio 10 odsto veći u odnosu na očekivani mortalitet. Ali od početka pandemije, u nekim mesecima ide i do 90 odsto, što znači da je u nekim mesecima smrtnost bila duplo veća od očekivane. Jasan je zaključak da je kovid imao veliki indirektan uticaj na mortalitet, posebno preko hroničnih bolesnika koji su, nažalost, podlegli uticaju pandemije", kaže dr Arsenović.
Ona objašnjava da, u pogledu broja rođene dece u protekle tri godine, ne postoji način da se sanira šteta koja je nastala u našem mortalitetu.
"U pogledu broja rođene dece, nismo imali neke značajne razlike koje su mogle da utiču na demografsko kretanje. Na lokalnom nivou je možda i zabeležen neki blagi rast nataliteta, ali to je beznačajno na ukupno demografsko stanje. Budući da nam je mortalitet naglo porastao, trebalo je da se rodi između 40.000 i 50.000 ljudi više nego što jeste da bismo smanjili efekat mortaliteta. To se nije desilo i nije bilo ni realno - svakako da su neki aspekti kovida uticali i na parove i pojedince koji su razmišljali o deci, bilo je puno nejasnoća na početku", objašnjava dr Arsenović.
Situacija se u pogledu pomenutog trajanja života građana Srbije ne može toliko popraviti koliko vratiti na starije vrednosti jer smo mi ipak nacija koja neguje poražavajuće loš životni stil i ne vodimo dovoljno brigu o zdravlju da bismo živeli još duže. Dr Ivan Marinković kaže da godišnje u Srbiji samo od posledica pušenja umre 20.000 ljudi, što nas stavlja u apsolutni evropski vrh po broju pušača, uz Mađarsku.
Dr Marinković kaže da je populaciona politika nešto što bi trebalo da bude skup različitih mera i obuhvata, između ostalog, i odnos prema migrantskoj politici, a da bi mere dale bilo kakav pozitivan rezultat, moraju da budu dugoročne, takoreći decenijske.
"Govorimo ovde i o ravnopravnosti polova. Nekada se verovalo da je ženi mesto u kući i da rađa, a to se s razvojem, obrazovanjem društva promenilo. Smanjenje nataliteta je u celom svetu odraz civilizacijskog napretka i nikakvo ulaganje u pronatalitetnu politiku vama kratkoročno neće dati rezultate, već fokus treba uložiti u olakšavanje roditeljstva, sistemsku pomoć parovima i to ne samo krzo novac, već i kroz organizaciju vrtića, bolju zdravstvenu zaštitu, jedno moderno društvo", kaže on.
of9: Da li to znači da naša država ne želi da primeni sve te komplikovane dugoročne mere koje će zapravo poboljšati svima kvalitet života?
"Istinska volja države ne postoji upravo jer sve mere pronatalitetne politike ne mogu da daju rezultate odmah i to donosioci odluka znaju. Potrebne su decenije da bi takve mere dale rezultate, a to ne ide u prilog donosiocima odluka jer to ne mogu da prikažu u svom mandatu kao rezultat rada", smatra naš sagovornik sa Instituta društvenih nauka.
Demografkinja Daniela Arsenović kaže da se u demografskom smislu mnogo toga ne može učiniti da bi situacija bila bolja brzo i trenutno. I ona naglašava potrebu da se unaprede mnogi aspekti vođenja javnih politika, a naročito u pogledu primarne zdravstvene zaštite i prevencije.
"Mi već nekoliko decenija beležimo negativan prirodni priraštaj, što znači da više ljudi umre nego što se rodi. Da biste usporili taj trend, prvo morate da usporite negativan prirodni priraštaj, pa tek onda da razmišljate o nekom rastu. Sigurno je da je potrebno dosta vremena i to nije slučaj samo u našoj zemlji, i druge države se suočavaju sa nedovoljnim fertilitetom i primenjuju mere populacione politike, ali ustaljeno. Kod nas su određene mere na snazi od 2018. godine", objašnjava dr Arsenović sa PMF-a.
Dr Ivan Marinković se nada da će ovo negativno iskustvo i pobačaj države koji su mnogi platili životima, biti nauk donosiocima odluka.
"Mislim da naš zdravstveni sistem mnogo trpi - činjenica je da se u njega ne ulaže na pravi način. Organizacija je veliki problem i mislim da je tu u dobroj meri ključ loših rezultata. Teško mi je da prihvatim i da ljudi nisu bili dovoljno spremni, kvalitetno informisani i prosvećeni da prihvate preventivne mere koje bi sprečile zaražavanje kad već znamo da je u pitanju zarazna bolest. Depopulacija će se kod nas sigurno intenzivirati", smatra on.
Oboje sagovornika smatraju da je ključan faktor koji bi kod nas mogao da donese promene zapravo politika migracija, koju mnoge razvijene države uspešno primenjuju i na taj način "saniraju štetu" u svom prirodnom priraštaju. To znači stvaranje pogodnog prostora da mladi ljudi dođu i zasnivaju porodice, a da što manje ljudi napušta Srbiju u potrazi za boljim životom. Ali da bi se ova migrantska politika primenila, potrebni su drugi preduslovi koji se, smatraju demografi, neće u Srbiji stvoriti u skorije vreme.
U nastavku poslušajte emisiju na ovu temu u produkciji Radija 021, a u okviru serijala "Život u vreme i posle kovida".
-------------------------
Realizaciju serijala "Život u vreme i posle kovida" finansijski je pomogao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u projektu nužno ne održavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Od čega je Srbija umorna i kakav lider joj je potreban
15.06.2025.•
0
Profesor Pravnog fakulteta Zoran R. Tomić smatra da Srbija nije umorna od lidera, već je, kako kaže, "upropašćena od diktatora".
Na ulasku u Srbiju uhapšen Krunoslav Fehir, ključni svedok na suđenju Branimiru Glavašu
15.06.2025.•
0
Srpska policija rano jutros uhapsila je Krunoslava Fehira, koji je ključni svedok na suđenju Branimiru Glavašu osumnjičenom za ratne zločine u Osjeku 1991. godine.
Deo osnovaca od sutra na raspustu, za škole koje su bile u obustavi nadoknada traje do 20. juna
15.06.2025.•
0
U osnovnim školama koje tokom školske 2024/25. godine nisu imale obustavu nastave sutra počinje letnji raspust, dok za škole koje zbog obustave nisu ispunile plan, nadoknada traje do 20. juna.
Ministarstvo spoljnih poslova: Sa srpskim pasošem u 140 zemalja bez vize
15.06.2025.•
6
Srpski pasoš bez vize svojim nosiocima omogućava ulazak u 140 zemlja, a u toku su razgovori o uspostavljanju bezviznog režima sa još 30 zemalja.
Koliko su rasle penzije, a koliko cene hrane?
15.06.2025.•
2
Kao i u svakom predizbornom periodu u poslednjih sedam, osam godina, povećanje penzija je jedna od glavnih poruka vlasti.
Gajić: Za deset dana prikupljeno 15.000 potpisa građana za smenu Zagorke Dolovac
15.06.2025.•
0
Predsednik Narodne stranke Vladimir Gajić izjavio je da je u kampanji te stranke pod nazivom "U ime naroda! Za smenu Zagorke Dolovac!" prikupljeno više od 15.000 potpisa podrške građana.
Privredna komora Srbije: Poljoprivredni proizvođači testiraju tržište visokim cenama voća
15.06.2025.•
8
Visoke cene ranog voća i povrća na pijacama posledica su niskog roda prouzrokovanog vremenskim uslovima, a proizvođači testiraju tržište sa cenama po kojima nude svoje proizvode.
Već dva meseca pokušavaju, ali ništa: Ni iz 32. puta nije konstituisana Skupština Kosova
15.06.2025.•
0
Skupština Kosova na današnjem, 32. nastavku zasedanja, odnosno tačno dva meseca od početka konstituivne sednice, nije formirala izbornu komisiju, zbog čega je sednica prekinuta.
Šta su izbori u Kosjeriću i Zaječaru pokazali: Opada li Vučiću rejting?
15.06.2025.•
20
Izbori u Zaječaru i Kosjeriću pokazali su da Aleksandar Vučić jedva drži svoje glasačko telo na okupu, dok su se s druge strane apstinenti angažovali i izašli na izbore - da glasaju protiv njega.
Akademski plenum: Počela predavanja na fakultetima koje studiraju Pavlović i Balać, što ne uče?
15.06.2025.•
14
Ispred "studenata koji žele da uče" novinarima se juče obratio Vladimir Balać, uz prisutvo Miloša Pavlovića, i to prilikom rekao da studenti u blokadi žele na Vidovdan da očiste takozvani Ćacilend.
Policija će od sutra pojačano kontrolisati da li su vozači pijani ili drogirani
15.06.2025.•
4
Saobraćajna policija će od ponedeljka, 16. juna do nedelje, 22. juna pojačano kontrolisati saobraćaj, pre svega da li vozači voze pijani ili drogirani.
Građanima na portalu eUprava dostupan digitalni asistent zasnovan na veštačkoj inteligenciji
15.06.2025.•
1
Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu uvela je na Portalu eUprave novu uslugu, digitalnog asistenta zasnovanog na veštačkoj inteligenciji.
U Izraelu trenutno 2.500 državljana Srbije
15.06.2025.•
2
Počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić izjavio je da u toj zemlji trenutno boravi oko 2.500 državljana Srbije koji nisu stalni rezidenti.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - ko ih sastavi...
15.06.2025.•
2
Pred vama je još jedan 021.rs dnevni kviz.
Sedmi dan protesta i blokade ispred Vlade Srbije: "Pobunjeni univerzitet" ne odustaje
15.06.2025.•
2
Protest neformalne grupe "Pobunjeni univerzitet" ispred zgrade Vlade Srbije nastavljen je danas, sedmi dan zaredom.
Ministarka trgovine: Tek planiramo da reagujemo na rast cena hrane
15.06.2025.•
23
Prvi put od juna 2024. godine ukupna inflacija pala je na nivo ispod četiri odsto, pokazali su podaci Republičkog zavoda za statistiku.
U registru "Ne zovi" skoro 40.000 građana: Kazne za nastrljive trgovce i do 50.000 dinara
15.06.2025.•
3
Do sada je u registar "Ne zovi" upisan 39.061 korisnik.
Mala hronologija svih Vučićevih Vidovdana: Ili nešto otvara, ili nešto "sudbonosno" najavljuje
15.06.2025.•
13
"Vidovdan je naš najvažniji dan, koji će postojati dok je Srba i Srbije", ističe Aleksandar Vučić otkako je postao predsednik, pominjući često taj datum kao rok za završetak ili početak nekog posla.
Zagorki Dolovac povećana plata za 70.000 dinara: "Nemešanje u sopstveni posao ima cenu"
15.06.2025.•
19
Zagorki Dolovac je plata za funkciju vrhovnog javnog tužioca u aprilu povećana za 70.000 dinara pa sada iznosi 603.228 dinara, što je izazvalo negodovanje šire javnosti.
Stadioni u Zaječaru, Loznici i Leskovcu bez studije ekonomske opravdanosti, a od starta u minusu
15.06.2025.•
9
Preduzeće "FSS stadioni", osnovano krajem 2023. godine da bi se bavilo upravljanjem stadionima koji su izgrađeni u Leskovcu, Zaječaru i Loznici, ostvarilo je prošle godine gubitak od milion evra.
Dobro je znati: Kako proveriti da li je kuća legalizovana?
15.06.2025.•
1
Provera legalnosti objekta predstavlja jedan od ključnih koraka pri kupovini nekretnine.
Komentari 18
ZX
Ce
Samo pitam
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar