Milion građana Srbije nema pristup adekvatnoj Hitnoj pomoći: Novi zakon to treba da promeni
Očekujete li da će Hitna pomoć doći kada je pozovete? Često, onda kada je za to prekasno, više od milion građana shvati da nema pristup adekvatnoj službi hitne pomoći, i to uglavnom u manjim mestima.
Foto: 021.rs
Od grada do grada razlikuje se i kako Hitna pomoć reaguje na pozive građana. Predlog Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći koji bi to trebalo da promeni, pre tri i po meseca stigao je u parlament, piše Insajder.
Lampica na telefonu Hitne pomoći počinje da treperi. Svakoga dana na hiljade građana pozove broj 194. Dežurni dispečer određuje koliko je poziv hitan tako što ga markira u crvenu, žutu ili zelenu boju. Takozvani "zlatni standard" predviđa da ekipe Hitne pomoći imaju sat vremena da od poziva stignu do pacijenta, zbrinu ga i dovedu do najbliže bolnice koja može da mu pomogne.
Iako Pravilnik predviđa po jednog lekara, tehničara i vozača na 6.000 ljudi, Srbija nema dovoljno ekipa Hitne pomoći. U sva četiri Zavoda za hitnu medicinsku pomoć nedostaju ekipe, a najteža situacija je u Beogradu.
Podaci Pokreta "Pravo na život - Meri" pokazuju da u glavnom gradu Srbije radi samo jedna ekipa Hitne pomoći na 100 hiljada stanovnika. Nešto bolja situacija je u preostala tri zavoda - u Novom Sadu (2,5), u Nišu (2,7) i Kragujevcu (2,8). Posebno uznemirujući podatak jeste da u Beogradu postoji samo jedna ekipa hitne pomoći za decu.
Još jedan problem Hitne pomoći jeste zakonska regulativa jer je uređuje pet zakona i osam uredbi. Na neophodnost jedinstvenog zakona ukazuje i Pokret "Pravo na život – Meri". Njegovom osnivaču Dejanu Zejnuli preminula je supruga na putu ka Urgentnom centru - prethodno su izgubili dragoceno vreme, jer su ih zdravstvene ustanove upućivale jedna na drugu.
"Crna Gora ima zakon, Slovenija ima uredbu, Hrvatska ima uredbu, Bosna i Hercegovina ima uredbu, mi jedini nemamo. Kod nas se hitna pomoć pominje u par delova, par da kažem pravilnika ili zakona, ali nigde nisu jasno definisani postupci i procedure. Kada bi pričali o konkretnim stvarima sve zavisi od zavoda do zavoda i od službe do službe. Jednostavno jedna reorganizacija i usklađivanje rada je definitivno ono što je neophodno", kaže za Insajder Zejnula.
U saradnji sa načelnicima službi hitnih pomoći širom Srbije, tekst zakona je i napisan, a preko poslanika Milije Miletića stigao u Skupštinu – pre više od tri meseca.
"Zakon je dostavljen nadležnom ministarstvu zdravlja, ja sam zbog izbora nove ministarke zdravlja već tražio s njom sastanak, da razgovaramo oko predloga zakona. Dostavljen je zakon službi u Skupštini, dostavljen je Ministarstvu zdravlja, ja očekujem da će to ući u proceduru zato što je to nasušna potreba svih nas koji živimo na teritoriji Srbije. Beograd nije Srbija, nije Novi Sad Srbija, Srbija je i Svrljig i Bela Palanka i Bosilegrad, i sve te opštine i na jugoistoku i u centralnoj Srbiji, koje imaju manji broj stanovnika. Imamo veliki broj starih ljudi i tim ljudima moramo obezbediti istu mogućnost da se leče kao ovde u Beogradu, Novom Sadu, Subotici i Nišu", ističe Milija Miletić sa liste "AV - Zajedno možemo sve".
Da je Zakon o hitnoj pomoći neophodan, obavezan i obavezujući, smatra i načelnica Hitne pomoći Zdravstvenog centra u Negotinun Aleksandra Paunović.
"Jer tamo gde nema Uredbe, protokola, zakona ostavlja se prostor za improvizacije, malverzacije, što je u našem poslu nedopustivo", dodala je Paunović u razgovoru za Insajder.
Ona je objasnila da Hitna pomoć danas funkcioniše na tri načina - jedan kroz Zavode za hitnu pomoć koja su u četiri najveća grada, zatim službe u opštinama sa više od 25.000 stanovnika i dežurne službe koje organizuju Domovi zdravlja koji praktično dežuraju 24 sata.
"Te opštine za manje od 25.000 stanovnika zaista su zakinute za tu neku hitnu medicinsku pomoć jer lekar koji radi recimo smenu u Domu zdravlja i sad ima hitan poziv iz nekog sela koje je udaljeno 20 kilometara, on mora da napusti to postojeće svoje radno mesto i da se uputi na taj neki hitan teren. Zatim, šta dalje sa tim pacijentom, tog pacijenta mora odvesti u neki grad koji ima bolničku ustanovu", objašnjava Paunović.
Ona je istakla da je na predlogu zakona rađeno oko godinu dana i da se on u prvoj tački bavi tom regionalizacijom hitnih pomoći, što bi značilo da se jedan dispečerski centar nalazi u glavnim gradovima upravnih okruga.
"Recimo borski okrug da dispečerski centar bude u Boru i da on upućuje ekipe hitne pomoći na teren gde je to neophodno", ističe Paunović.
Najveći akcenat se u zakonu takođe stavlja na taj protokol prijema poziva.
"Protokol prijema poziva podrazumeva da onaj ko se javi na telefon prvi, da li je to dispečer u velikom gradu ili je to medicinski tehničar ili lekar u manjim službama hitnih medicinskih pomoći, on odlučuje o tome koji će red hitnosti da da tom pozivu i shvatićete onda kolika je odgovornost nekoga ko prima poziv, da li će ga primiti ili odbiti, da li će ga staviti u prvi, drugi red hitnosti", objasnila je Paunović.
Ona je istakla da je predlog zakona obradio i poziciju vozača hitne pomoći koji su jako važan segment u timu za zbrinjavanje pacijenta.
"Vozač hitne pomoći ima jako bitnu ulogu u postupku zbrinjavanja pacijenta, on je pre svega vozač sanitetskog vozila ali isto tako je neizostavan deo ekipe prilikom transporta, zbrinjavanja. Znači, on pruža svaku pomoć pa i prilikom reanimacije pacijenta ukoliko je to potrebno. Predlog zakona je predvideo adekvatne obuke za te vozače", dodala je Paunović.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Student Pravnog fakulteta: Podele u društvu stvara ova vlast
16.05.2026.•
1
Student Pravnog fakulteta u Beogradu Jovan Popović ocenio je da su pokušaji probijanja studentskih blokada posledica atmosfere koja se stvara u javnosti.
Vučić na Svetskom urbanom forumu UN u Bakuu 17. i 18. maja
16.05.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić učestvovaće na 13. Svetskom urbanom forumu u organizaciji Ujedinjenih nacija 17. i 18. maja, koji se ove godine održava u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana.
Radovanović: Milić može da traži status svedoka-saradnika jer mnogo zna, možda prođe kao Dijana Hrkalović
16.05.2026.•
3
Pukovnica u penziji Slavica Radovanović, govoreći o pritvaranju sada smenjenog načelnika Beogradske policije Veselina Milića, kaže da sve ovo može da bude osveta.
Istoričar: Tvrdnja da je raspad SCG bio otcepljenje Crne Gore je nacionalistička floskula
16.05.2026.•
6
Dragan Popović, istoričar i direktor Centra za praktičnu politiku, ocenio je za RSE da je retorika u kojoj se raspad Srbije i Crne Gore opisuje kao "otcepljenje" Crne Gore "klasična nacionalistička floskula".
VIDEO: Protest zborova u Resniku zbog napada na aktiviste, prisutna i policija
16.05.2026.•
1
Zbor građana organizovao je protest u Resniku zbog napada na aktiviste koji su 29. aprila delili nalepnice "Studenti pobeđuju", a koji još uvek nije dobio epilog.
Telo muškarca pronađeno u reci ispod Brankovog mosta
16.05.2026.•
5
Telo u fazi radpadanja pronađeno je 15. maja u reci ispod Brankovog mosta.
Preminuo Predrag Koraksić Koraks
16.05.2026.•
35
Karikaturista Predrag Koraksić Koraks, jedan od najoštrijih i najdoslednijih kritičara političkih i društvenih prilika u Srbiji, preminuo je u 93. godini, saopštilo je Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS).
Koalicija 381: Ostavke Dačića i Vasiljevića su minimum odgovornosti nakon hapšenja Milića
16.05.2026.•
5
Bošnjačka građanska stranka, Stranka Crnogoraca i Građanski savez Mađara, kao članice Koalicije 381, zatražile su danas da ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i direktor policije Dragan Vasiljević podnesu ostavke.
CIK Kosova sertifikovala 902 kandidata za izbore 7. juna
16.05.2026.•
0
Centralna izborna komisija Kosova (CIK) je na današnjoj sednici sertifikovala 902 kandidata iz 21 političkog subjekta za učešće na izborima za Skupštinu Kosova 7. juna.
U Crnoj Gori uhapšen državljanin Srbije kojeg ona potražuje, ušao iz Albanije
16.05.2026.•
2
Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore je danas saopštilo da je uhapšen jedan državljanin Srbije koga ona potražuje, a u Crnu Goru je ilegalno ušao iz Albanije.
Vučić: Andrej možda jednom ili nijednom bio u restoranu na Senjaku, priču plasirao Medenica
16.05.2026.•
50
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i direktor policije Dragan Vasiljević demantovali su navode da je predsednikov brat Andrej Vučić vlasnik restorana "27" na Senjaku u kom se 12. maja dogodila pucnjava.
Advokat Lakić: Vučić, Dačić i Vasiljević kriminalizovali policiju, morali bi da podnesu ostavke
16.05.2026.•
17
Advokat Nikola Lakić izjavio je da će zbog ubistva na Senjaku Veselin Milić snositi krivičnu odgovornost, dok bi iz istog razloga Aleksandar Vučić, Ivica Dačić i Dragan Vasiljević morali da snose političku odgovornost.
DS traži da Tužilaštvo ispita odgovornost Vučića u slučaju hapšenja Milića
16.05.2026.•
5
Demokratska stranka (DS) pozvala je Tužilaštvo za organizovani kriminal da hitno utvrdi odgovornost predsednika Srbije Aleksandra Vučića u slučaju zbog kojeg je uhapšen prvi čovek beogradske policije Veselin Milić.
Opozicija traži nastavak rasprave o nepoverenju vladi i izveštaj o Miliću
16.05.2026.•
3
Opozicioni poslanici u Skupštini Srbije saopštili su da je potrebno hitno nastaviti sednicu parlamenta o nepoverenju Vladi Srbije.
Vučić: Sprečićemo da narko dileri imaju policijsko obezbeđenje
16.05.2026.•
25
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da garantuje kako će u narednom periodu sprečiti da "pola narko dilera ima policijsko obezbeđenje" i potvrdio da takva situacija postoji 40 godina.
MUP demantuje navode da je Ivica Dačić u bolnici zbog dijabetesa
16.05.2026.•
22
Ministarstvo unutrašnjih poslova demantovalo je navode pojedinih medija da se ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić trenutno nalazi "u bolnici zbog problema sa dijabetesom".
Vučić: Još nije pronađeno telo muškarca koji je nestao nakon pucnjave na Senjaku
16.05.2026.•
75
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da telo nestalog A. N. još nije pronađeno, a zbog kog je uhapšen dojučerašnji načelnik beogradske policije Veselin Milić.
Studenti pokrenuli akciju donacija za starijeg muškarca povređenog ispred Pravnog fakulteta
16.05.2026.•
1
Studenti u blokadi Univerziteta u Beogradu pozvali su građane da donacijama pomognu Veroljubu Sariću (90), koga je udario automobil u četrtak ispred Pravnog fakulteta tokom odavanja pošte stradalima u padu nadstrešnice.
Venecijanska komisija u ponedeljak dobija unapređene nacrte pet pravosudnih zakona
16.05.2026.•
0
Unapređene verzije radnih tekstova pravosudnih zakona, u skladu sa zaključcima sastanka ministra pravde Nenada Vujića i eksperata Venecijanske komisije, biće upućene izvestiocima tog savetodavnog tela Saveta Evrope.
Projektno sufinansiranje medija: Obesmišljen proces koji se mora u potpunosti promeniti
16.05.2026.•
2
Projektno sufinansiranje medijskih sadržaja u Srbiji postalo je obesmišljen proces u kojem se sredstva dodeljuju samo određenom broju medija i nevladinih organizacija.
Komentari 11
samo
Primarius
Odgovornost od trijaže,reanimacije,zbrinjavanja infarkta,inzulta,saobraćajke,porodjaja na terenu,kome.Ako Vam ne daj Bože,dete bude životno ugroženo-prva karika su ti lekari i njihov tim.Niko nema tako veliku odgovornost,a van je zdravstvene ustanove.Moramo ceniti mnogo više ove ljude i to im pokazati u materijalnom smislu.
Hitna ne može da radi sve i svašta,postoji izabrani lekar,služba kućnog lečenja za nepokretne,a trebalo bi da postoji i palijativa.Znači,ne rasporedjuju se svi pozivi (što predlagač imputira),nego se urgentne ekipe usmeravaju na urgentne intervencije,po priotitetima.
Za sve ostale koji zovu 194,postoje ambulante .Ljudi treba ponovo da krenu kod lekara opšte prakse na pregled i dijagnostiku.
Steva
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar