Na današnji dan 1992. godine nastala je Savezna Republika Jugoslavija, naslednica najveće, socijalističke Jugoslavije.
Ova skraćena Jugoslavija trajala je najkraće od svih državnih tvorevina sa ovim imenom - 3.936 dana odnosno do 2003. godine kada je preimenovana u Srbiju i Crnu Goru.
Ujedno to je bila do sada poslednja Jugoslavija, a njenu istoriju obeležile su sankcije, rat, kriminal, hiperinflacija, 5. oktobar i nekoliko sportskih titula, poput osvajanja Svetskog prvenstva u košarci. Jednom rečju, burno, piše N1.
Nova Jugoslavija je prvo ostala bez crvene zvezde na zastavi. Himna je ostala ista - "Hej Sloveni", ali je promenjen grb, umesto šest baklji dobili smo dvoglavog orla sa ocilima i lavovima.
SRJ je nastala tri nedelje pošto je u Bosni i Hercegovini započeo krvavi građanski rat, a mesec dana kasnije, tačnije 30. maja uvedene su sankcije Ujedinjenih nacija koje su podržale sve članice Saveta bezbednosti.
One su obuhvatile potpuni međunarodni ekonomski embargo, zabranu trgovine i platnog prometa, kompletnu zabranu letenja vazduhoplova ka i iz SRJ, zabranu servisiranja aviona registrovanih u SRJ, smanjenje diplomatskog prisustva u Beogradu, zabranu učešća sportskih timova pa čak i pojedinaca pod zastavom Jugoslavije, suspendovanje naučne i tehničke saradnje. SRJ je bila suspendovana iz Ujedinjenih nacija.
United Nations Cartographic Section
Predsednici SRJ bili su: Dobrica Ćosić, Zoran Lilić, Slobodan Milošević, Vojislav Koštunica
Premijeri su bili: Milan Panić, Radoje Kontić, Momir Bulatović, Zoran Žižić, Dragiša Pešić
Posledica sankcija dovela je iste godine do nekontrolisanog štampanja novca i hiperinflacije koja je harala tokom 1992. i 1993. godine, oborivši mnoge rekorde, poput inflacije u nemačkoj Vajmarskoj republici iz 20-ih godina prošlog veka.
Plate su iznosile od dve tri pa do 10-20 maraka, a rekordna dnevna inflacija zabeleža je januara 1994. i iznosila je 62 odsto.
Posledica toga je osim obezvređenog novca, a stiglo se i pored denominacije do novčanice od 500 milijardi dinara, bile su potpuno prazne radnje. Hleb, mleko i ostale životne namirnice bile su nedostupne, odnosno nije ih bilo.
Paradoks je bio toliki da su neke porodice preživljavale od humanitarne pomoći koje su dobijale izbeglice - članovi porodice iz ratom obuhvaćenih područja. Procenjuje se da je u SRJ ušlo između 600 i 800 hiljada izbeglica. Mnogima je u sećanju deljenje hleba na Trgu republike i tuča oko istog.
Prve godine SRJ obeležila je i pljačka građana izvedena kroz sistem piramidalne štednje pre svega kroz Jugoskandik i Dafiment banku, kao i mafijaški obračuni, naročito u Beogradu. Nasilje je bilo sveprisutno. Jedna od novina bio je nastanak turbo folka, mešavine domaće folk muzike i elektronike.
Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni, usledio je malo mirniji period, a početkom 1996. ukinut je deo sankcija. Ipak, u Jugoslaviji je benzin bio i dalje ubedljivo najskuplji u Evropi. Koštao je do šest tadašnjih nemačkih maraka za litar.
Godinu dana po završetku ratova u Hrvatskoj i Bosni započele su demonstracije zbog izborne krađe koje su trajale mesecima. Oboren je svetski rekord u dužini velikih demonstracija. Građani Srbije celu zimu svakodnevno su izlazili na ulice dva puta dnevno - na studentsku i partijsku šetnju, sve dok nisu priznati rezultati izbora.
Mir ipak nije dugo trajao, jer je aprila 1998. godine započela oružana pobuna Albanaca sa Kosova koji su u jednom trenutku držali 40 odsto teritorije južne srpske pokrajine. Prvi oružani napadi počeli su 1996. godine.
Iste godine ponovo su uvedene sankcije zbog sukoba na Kosovu, ali su važile samo za Srbiju. Uveden je i zloglasni Zakon o informisanju, zatvarani su mediji, a desila se i čistka na Univerzitetu u Beogradu kao osveta za demonstracije iz 1996/97.
Posle jedne pretnje tokom jeseni 1998. godine, godinu dana kasnije usledilo je bombardovanje koje trajalo od marta do juna, a Vojska Jugoslavije i policija su posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma napustile teritoriju Kosova.
Sankcije su ostale.
Leta 1999. godine pokušaj ujedinjenja opozicije doživljava fijasko, ali se to promenilo godinu dana kasnije sa ciljem obaranja Slobodana Miloševića sa vlasti, koga je u međuvremenu međunarodni sud u Hagu optužio za ratne zločine.
Protivkandidat Miloševiću bio je Vojislav Koštunica koji pobeđuje u prvom krugu. Pokušaji vlasti da kao i 1996. godine lažira izbore, rezultovali su blokadom Srbije, da bi petog oktobra stotine hiljada ljudi u Beogradu srušilo režim.
Usledilo je ukidanje sankcija i otpisivanje većeg dela dugovanja zemlji koja je praktično bankrotirala. Jugoslavija je primljena ponovo u međunarodne institucije poput Ujedinjenih nacija, OEBS, MMF, Interpola...
Ipak, krajem 2000. godine započela je još jedna oružana pobuna Albanaca, ovog puta u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa koja je rešena formiranjem kopnene zone bezbednosti na granici Srbije i teritorije Kosova.
Tih godina Jugoslavija je harala košarkaškim svetom. Osvojila je Evropsko i Svetsko prvenstvo pobedivši i Amerikance na njihovom terenu. Uz olimpijsko zlato odbojkaša 2000. i pobede košarkaša u legendardnom finalu Evropskog prvenstva 1995. godine, to su najveći uspesi sporta u SRJ.
Ipak, i posle pada Miloševića i povratka u međunarodne institucije, Crna Gora je sve više insistirala na većoj samostalnosti. Put ka nezavisnosti Crne Gore bilo je preuređenje zajednice. Posle godinu dana pregovora, Jugoslavije je nestala, a 4. februara 2003. godine nastala je državna zajednica Srbije i Crne Gore koja je trajala tri godine.
Tako ti je to kad hrpa bitangi reši da upropasti sve što su do tada građani imali i umet države napravi kriminalnu banditsku rupu - jedini "entitet" sa kojim ova tužna paradržava danas ima neki kontinuitet.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Samo tužioci sami mogu da sebi obezbede da budu samostalni u onoj meri u kojoj javnost to od njih očekuje, izjavio je bivši tužilac u Tužilaštvu za organizovani kriminal (TOK) Aleksandar Milosavljević.
Ovogodišnja Beograd Prajd protestna šetnja biće organizovana 5. septembra, a Nedelja ponosa trajaće od ponedeljka, 31. avgusta, do nedelje 6. septembra, saopštili su danas organizatori.
Fizičko obezbeđenje inspektora Slobodana Milenkovića i Dušana Mitića smanjeno je odlukom vrha policije čime je direktno povećan nivo njihove ugroženosti, saopštila je advokatska kancelarija Tomanović.
Advokat Rodoljub Šabić ocenjuje da izmene tri zakona, predložene u okviru ispunjenja preporuka ODIHR, mogu "značajno doprineti umnožavanju problema u izbornom procesu".
Evropska komisija smatra da Srbija, hapšenjem i krivičnim gonjenjem državljanina Kosova, krši obaveze iz Sporazumu o dijalogu i pravosuđu iz 2015. godine, potvrđeno je danas Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Ministar pravde Nenad Vujić je izjavio da su zvaničnici EU sa kojima se prošle nedelje sastao u Briselu pitali da li može da se zaustavi primena izmenjenih pravosudnih, takozvanih "Mrdićevih zakona".
Proizvođači mleka iz okoline Čačka i Kraljeva najavili su da će u sredu, 11. februara, održati protest i dvočasovnu blokadu Ibarske magistrale u mestu Mrčajevci kod Čačka, zbog pada otkupne cene mleka.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv bivšeg v.d. direktora rudnika uglja "Resavica" Vladana Miloševića i direktora privrednog društva "MSN" iz Leposavića Zorana Milojevića - "Zelje".
Vozač kombija star 42 godine poginuo je u železničkoj nesreći koja se jutros oko 9.15 časova dogodila na pružnom prelazu Vapa, koji se nalazi između Čačka i Zablaća.
Haško tužilaštvo zatražilo je kaznu od 45 godina zatvora za bivše vođe OVK Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, optužene za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji 1998-99.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor trojici osumnjičenih da su 20. novembra 2025. godine i 3. februara 2026. godine aktivirali i bacili dve ručne bombe na porodične kuće oštećenih.
Izjava Aleksandra Vučića da "Srbi neće da rade kad je hladno vreme", izrečena na sednici Vlade povodom priprema za Expo 2027, otvorila je pitanje u kakvim uslovima danas rade domaći građevinski radnici.
Premijer Mađarske Viktor Orban je izjavio da je, kada je rat na Kosovu eskalirao 1999. godine, tokom njegovog prvog premijerskog mandata, primio poziv od tadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona.
Izjava predsednice Narodne skupštine Ane Brnabić da penzioneri u Srbiji bolje žive od penzionera u Nemačkoj, Luksemburgu i Norveškoj izrečena je u funkciji predizborne kampanje, kažu sagovornici Danasa.
Protest u znak podrške zaposlenima u pravosuđu pod nazivom "Smene umesto čestitki" održaće se u ponedeljak, 9. februara ispred zgrade Ustavnog suda u Beograd.
"Dok sam ja predsednik, Srbija će biti na evropskom putu", kaže za Rojters predsednik Aleksandar Vučić. A šest dana ranije potpisao je pravosudne zakone za koje je EU jasno rekla da su nazadovanje na tom evropskom putu.
Komentari 7
Da
Nemanja
Tako ti je to kad hrpa bitangi reši da upropasti sve što su do tada građani imali i umet države napravi kriminalnu banditsku rupu - jedini "entitet" sa kojim ova tužna paradržava danas ima neki kontinuitet.
zztop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar