Na današnji dan 1992. godine nastala je Savezna Republika Jugoslavija, naslednica najveće, socijalističke Jugoslavije.
Ova skraćena Jugoslavija trajala je najkraće od svih državnih tvorevina sa ovim imenom - 3.936 dana odnosno do 2003. godine kada je preimenovana u Srbiju i Crnu Goru.
Ujedno to je bila do sada poslednja Jugoslavija, a njenu istoriju obeležile su sankcije, rat, kriminal, hiperinflacija, 5. oktobar i nekoliko sportskih titula, poput osvajanja Svetskog prvenstva u košarci. Jednom rečju, burno, piše N1.
Nova Jugoslavija je prvo ostala bez crvene zvezde na zastavi. Himna je ostala ista - "Hej Sloveni", ali je promenjen grb, umesto šest baklji dobili smo dvoglavog orla sa ocilima i lavovima.
SRJ je nastala tri nedelje pošto je u Bosni i Hercegovini započeo krvavi građanski rat, a mesec dana kasnije, tačnije 30. maja uvedene su sankcije Ujedinjenih nacija koje su podržale sve članice Saveta bezbednosti.
One su obuhvatile potpuni međunarodni ekonomski embargo, zabranu trgovine i platnog prometa, kompletnu zabranu letenja vazduhoplova ka i iz SRJ, zabranu servisiranja aviona registrovanih u SRJ, smanjenje diplomatskog prisustva u Beogradu, zabranu učešća sportskih timova pa čak i pojedinaca pod zastavom Jugoslavije, suspendovanje naučne i tehničke saradnje. SRJ je bila suspendovana iz Ujedinjenih nacija.
United Nations Cartographic Section
Predsednici SRJ bili su: Dobrica Ćosić, Zoran Lilić, Slobodan Milošević, Vojislav Koštunica
Premijeri su bili: Milan Panić, Radoje Kontić, Momir Bulatović, Zoran Žižić, Dragiša Pešić
Posledica sankcija dovela je iste godine do nekontrolisanog štampanja novca i hiperinflacije koja je harala tokom 1992. i 1993. godine, oborivši mnoge rekorde, poput inflacije u nemačkoj Vajmarskoj republici iz 20-ih godina prošlog veka.
Plate su iznosile od dve tri pa do 10-20 maraka, a rekordna dnevna inflacija zabeleža je januara 1994. i iznosila je 62 odsto.
Posledica toga je osim obezvređenog novca, a stiglo se i pored denominacije do novčanice od 500 milijardi dinara, bile su potpuno prazne radnje. Hleb, mleko i ostale životne namirnice bile su nedostupne, odnosno nije ih bilo.
Paradoks je bio toliki da su neke porodice preživljavale od humanitarne pomoći koje su dobijale izbeglice - članovi porodice iz ratom obuhvaćenih područja. Procenjuje se da je u SRJ ušlo između 600 i 800 hiljada izbeglica. Mnogima je u sećanju deljenje hleba na Trgu republike i tuča oko istog.
Prve godine SRJ obeležila je i pljačka građana izvedena kroz sistem piramidalne štednje pre svega kroz Jugoskandik i Dafiment banku, kao i mafijaški obračuni, naročito u Beogradu. Nasilje je bilo sveprisutno. Jedna od novina bio je nastanak turbo folka, mešavine domaće folk muzike i elektronike.
Potpisivanjem Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni, usledio je malo mirniji period, a početkom 1996. ukinut je deo sankcija. Ipak, u Jugoslaviji je benzin bio i dalje ubedljivo najskuplji u Evropi. Koštao je do šest tadašnjih nemačkih maraka za litar.
Godinu dana po završetku ratova u Hrvatskoj i Bosni započele su demonstracije zbog izborne krađe koje su trajale mesecima. Oboren je svetski rekord u dužini velikih demonstracija. Građani Srbije celu zimu svakodnevno su izlazili na ulice dva puta dnevno - na studentsku i partijsku šetnju, sve dok nisu priznati rezultati izbora.
Mir ipak nije dugo trajao, jer je aprila 1998. godine započela oružana pobuna Albanaca sa Kosova koji su u jednom trenutku držali 40 odsto teritorije južne srpske pokrajine. Prvi oružani napadi počeli su 1996. godine.
Iste godine ponovo su uvedene sankcije zbog sukoba na Kosovu, ali su važile samo za Srbiju. Uveden je i zloglasni Zakon o informisanju, zatvarani su mediji, a desila se i čistka na Univerzitetu u Beogradu kao osveta za demonstracije iz 1996/97.
Posle jedne pretnje tokom jeseni 1998. godine, godinu dana kasnije usledilo je bombardovanje koje trajalo od marta do juna, a Vojska Jugoslavije i policija su posle potpisivanja Kumanovskog sporazuma napustile teritoriju Kosova.
Sankcije su ostale.
Leta 1999. godine pokušaj ujedinjenja opozicije doživljava fijasko, ali se to promenilo godinu dana kasnije sa ciljem obaranja Slobodana Miloševića sa vlasti, koga je u međuvremenu međunarodni sud u Hagu optužio za ratne zločine.
Protivkandidat Miloševiću bio je Vojislav Koštunica koji pobeđuje u prvom krugu. Pokušaji vlasti da kao i 1996. godine lažira izbore, rezultovali su blokadom Srbije, da bi petog oktobra stotine hiljada ljudi u Beogradu srušilo režim.
Usledilo je ukidanje sankcija i otpisivanje većeg dela dugovanja zemlji koja je praktično bankrotirala. Jugoslavija je primljena ponovo u međunarodne institucije poput Ujedinjenih nacija, OEBS, MMF, Interpola...
Ipak, krajem 2000. godine započela je još jedna oružana pobuna Albanaca, ovog puta u opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa koja je rešena formiranjem kopnene zone bezbednosti na granici Srbije i teritorije Kosova.
Tih godina Jugoslavija je harala košarkaškim svetom. Osvojila je Evropsko i Svetsko prvenstvo pobedivši i Amerikance na njihovom terenu. Uz olimpijsko zlato odbojkaša 2000. i pobede košarkaša u legendardnom finalu Evropskog prvenstva 1995. godine, to su najveći uspesi sporta u SRJ.
Ipak, i posle pada Miloševića i povratka u međunarodne institucije, Crna Gora je sve više insistirala na većoj samostalnosti. Put ka nezavisnosti Crne Gore bilo je preuređenje zajednice. Posle godinu dana pregovora, Jugoslavije je nestala, a 4. februara 2003. godine nastala je državna zajednica Srbije i Crne Gore koja je trajala tri godine.
Tako ti je to kad hrpa bitangi reši da upropasti sve što su do tada građani imali i umet države napravi kriminalnu banditsku rupu - jedini "entitet" sa kojim ova tužna paradržava danas ima neki kontinuitet.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Maloletni državljanin Srbije uhapšen je u selu Sekište kod mesta Đeneral Janković zbog pokušaja krijumčarenja pet kineskih državljana preko Kosova ka Severnoj Makedoniji.
Pokrajinski poslanik i potpredsednik stranke Srbija centar (SRCE) Mihailo Brkić izjavio je da današnji događaj u Ćacilendu šalje negativnu poruku stranim investitorima.
Viši sud u Zaječaru usvojio je žalbu koalicije "Promena u koju verujemo" i presudom poništio odluku Skupštine Zaječara kojom su potvrđeni mandati odbornika, od 24. septembra ove godine.
Direktor nedeljnika Vreme Stevan Ristić kaže da aktuelna vlast ne bi preživela tri dana kada bi mediji u Srbiji bili slobodno i kad bi bilo vladavine prava.
Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković osudila je govor mržnje prema studentima koji pešače ka Novom Sadu, a koji se mogao čuti na televizijama Pink i Informer.
Sedamdesetogodišnji V. A, koji se tereti da je danas pucao u čoveka i zapalio šator u Ćacilendu, ispred Skupštine Srbije, radio je za državnu bezbednost.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izrazio je zabinutost zbog "teškog, politički motivisanog, incidenta, koji se dogodio ispred Narodne skupštine Republike Srbije".
Povodom napada ispred Skupštine Srbije, kada je jedno lice ranjeno pucnjem iz pištolja, a jedno uhapšeno, oglasila se i opozicija, koja odgovornost za nasilje prebacuje na vlast.
Penzionisani inspektor Uprave kriminalističke policije (UKP) Milan Dumanović izjavio je da bi šatorsko naselje "Ćacilend" pod hitno trebalo razmontirati.
Policija je u jutrošnjoj opsežnoj akciji usmerenoj na suzbijanje organizovanog kriminala uhapsila 13 osoba, pripadnika takozvanog "vračarskog klana" i njihovih saradnika.
Predsednik Aleksandar Vučić u vanrednom obraćanju javnosti zbog incidenta koji se danas oko 10 časova dogodio kod Skupštine Srbije, rekao je da je u pitanju teroristički napad.
Skupština Srbije usvojila je dopune Zakona o izvršenju i obezbeđenju koji propisuje da zbog duga ne može biti prinudno oduzeta jedina nepokretnost za stanovanje, najviše do 60 kvadratnih metara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je terorističkim aktom incident ispred Skupštine Srbije u centru Beograda, u kojem je ranjen jedan muškarac a jedan uhapšen.
Dobitnici ovogodišnje nagrade Saharov za slobodu mišljenja su pritvoreni novinar Andržej Pocobot iz Belorusije i novinarka Mzija Amaglobeli iz Gruzije, objavila je predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola.
Komentari 7
Da
Nemanja
Tako ti je to kad hrpa bitangi reši da upropasti sve što su do tada građani imali i umet države napravi kriminalnu banditsku rupu - jedini "entitet" sa kojim ova tužna paradržava danas ima neki kontinuitet.
zztop
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar