Srbija i klimatska akcija: BiH i Makedonija mnogo ambicioznije, kasnimo i u izveštavanju

U ponedeljak, 8. aprila, u onlajn bazi dokumenata Okvirne konvencije o klimatskim promenama Ujedinjenih nacija (UNFCCC), osvanuo je novi, treći po redu izveštaj Republike Srbije.
Ova, takozvana nacionalna komunikacija, se već ranije, na srpskom jeziku, mogla naći na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.
 
Kako piše Klima 101, u ovom dokumentu, Srbija je prvi put od 2017. godine dostavila Ujedinjenim nacijama zvanične informacije o aktuelnom stanju svoje klimatske borbe – što uključuje, između ostalog, podatke o ekonomiji i rastu, usvojenim zakonima, propisima i strategijama, kao i pregled (inventar) svojih merenja i procena emisija gasova staklene bašte, zajedno sa aktivnim planovima smanjenja emisija.
Dostavljanje ovakvih izveštaja, kao i inventara emisija, jedna je od ključnih obaveza svih potpisnica Pariskog sporazuma. Prepoznata kao zemlja u razvoju, Srbija bi ove izveštaje morala da šalje na svake četiri godine – što znači da ovogodišnja nacionalna komunikacija Srbije zapravo kasni pune tri godine.
 
Ali svejedno je u pitanju napredak. U prethodnih par godina, Srbije je konačno usvojila Zakon o klimatskim promenama, a zatim i ključnu Strategiju niskougljeničkog razvoja – koja uspostavlja plan smanjenja emisija gasova staklene bašte u našoj zemlji, a koja je i sama bila usvojena sa gotovo pet godina zakašnjenja. 
 
Trenutno, na usvajanje čeka i INEKP, odnosno Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan, kojim se posebno uređuje i planira napuštanje fosilnih goriva u Srbiji u korist obnovljivih izvora, piše Klima 101.
Pored pregleda izvršenih klimatskih politika i novog inventara emisija gasova staklene bašte, izveštaj sadrži i planove za aktivnosti u narednim godinama, sa krovnim ciljem smanjenja emisija gasova staklene bašte za 69,1 odsto do 2050. godine (u odnosu na 2010). 
 
Ta brojka iz novog izveštaja poklapa sa brojkom iznetom u usvojenoj Strategiji niskougljeničkog razvoja (eto zašto je usaglašenost dokumenata važna: ta brojka je sada jedna realnost, usvojena u Srbiji i u UN, u odnosu na koju će se meriti uspeh naših budućih politika).
 
Međutim, kako se naglašava u tekstu portala Klima 101, tu na površinu isplivava i jedan ključni problem: zašto je u najambicioznijim scenarijima u Srbiji smanjenje emisija manje od 70 odsto do 2050. godine? Zar se nismo obavezali da ćemo do te godine biti deo neto nula evropskog kontinenta? 
 
Severna Makedonija, primera radi, koja je prethodne godine dostavila svoj četvrti (a ne treći) izveštaj, predviđa smanjenje emisija od 82 odsto do 2050. godine. Sa druge strane, Bosna i Hercegovina, koja je takođe 2023. godine dostavila četvrtu komunikaciju, u najambicioznijim planovima procenjuje 86,5 odsto manje emisija do sredine veka.
Nije stvar samo u tome što kaskamo za susedima i u ažurnosti i u ambicijama – svoj izveštaj Srbija je poslala uz jednu defetističku notu. Jer evo šta smo mi imali da poručimo UN-u: 
 
"Polazeći od pretpostavki navedenih scenarija, jasno je da je dekarbonizacija srpske privrede moguća u dugoročnom periodu (2070. godine ili kasnije) i zahteva, između ostalog, značajne dodatne pošumljene površine, koje opet mogu ugroziti proizvodnju i sigurnost dostupnosti hrane", prenosi Klima 101.
  • Za Realistu

    13.04.2024 16:55
    @Realista - ne znam odakle ti to da smo svetlosnim godinama ispred BiH ali evo ti izjave generalnog direktora Elektroprivrede Republike Srpske -
    Citiram "EPRS ne planira da pokrece vise nijedan projekat novih energetskih pogona koji nisu obnovljivi izvor energije". Ovo je izjavljeno pre mozda dve nedelje.
    Dok mi pokrecemo "poslednju elektranu na ugalj u Evropi" Kostolac B3 (tako je cela Evropa zove, blam nad blamovima) i puna su nam usta gasnih elektrana i nuklearni jedna BOSNA planira iskljucivo hidroelektrane i preko 2 GW solarnih elektrana samo u podrucju Gacko-Bileca-Trebinje-Nevesinje (tu vec imaju preko 300 MW solarnih elektrana, dok Srbija ima 40 MW solara).
    Tako da vise pratimo sta radi komsiluk (primer - prosecna cena MWh na trzistu struje je oko 90 evra za MWh, pre neki dan je cena u Rumuniji i Bugarskoj bila 2 evra za MWh i to par dana konstantno posto imaju nenormalno puno solara i vetra. Sta to znaci - bugarska fabrika proizvodi svoje proizvode sa strujom od 2 evra za MWh a srpska fabrika sa cenom od 100 evra za MWh).
    Trzista se menjaju, izvori struje se menjaju, KOMSIJE SE MENJAJU, a mi kaskamo i gledamo u 2039 kad cemo otvoriti nasu nuklearku...
  • Cima

    13.04.2024 09:02
    Za klimatske promene du najodgovornije SAD, pa Kina, pa najrazvijenije zemlje EU. Svi ostali zajedno ne dostižu ni trećinu emisije gasova staklene bašte. Zato, manite se gluposti! Dok oni nešto STVARNO ne preduzmu, ništa ne vredi.
  • Realista

    13.04.2024 08:53
    'Ajde?
    BiH i klimatska akcija, ekologija?! Srbija, ovakva kakva je rasturena i vođena idiotima, je 5 svetlosnih godina ispred BiH.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Vučić: Važno je da Vlada bude srpska

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je tokom obilaska radova na Nacionalnom stadionu u Surčinu sastav nove Vlade koju je predložio mandatar Miloš Vučević.

Pojačan saobraćaj ka izletištima

U Srbiji se danas, zbog prvomajskog uranka, očekuje povremeno pojačan saobraćaj na putevima koji vode ka lokalnim izletištima, banjama, jezerima i ostalim turističkim mestima.