Sedam meseci blokada u Srbiji: Da li su one zakonite i ko to određuje

Iako protesti bez prestanka traju duže od osam meseci, tek je početak blokada saobraćajnica u javnosti nametnuo pitanje - gde je granica između prava na javno okupljanje i prava ostalih građana na slobodu kretanja.
Sedam meseci blokada u Srbiji: Da li su one zakonite i ko to određuje
Foto: Beta/AP (Darko Vojinović)
Sudeći prema reakciji policije koja je prethodnih dana masovno privodila građane, ocena vlasti je da je ta granica pređena. Međutim, ocena vlasti nije jedini kriterijum kada se odlučuje o pravima građana.
 
Zakon o javnim okupljanjima je pisan jasnim jezikom, ali i takav ostavlja prostor za različita tumačenja. On predviđa da javna okupljanja nisu dozvoljena kada postoji ugrožavanje bezbednosti ljudi i imovine, javnog zdravlja, morala, prava drugih ili bezbednosti države. A ako je neki od ovih uslova ispunjen, po zakonu su policijski službenici ovlašćeni da spreče ili prekinu okupljanje, piše Insajder.
Ipak, ono što ostaje otvoreno je - da li blokade saobraćajnica ispunjavaju zakonske uslove za njihovo zabranjivanje?
 
Pravnik Milan Antonijević je pri stavu da ispunjavaju.  
 
"Ovo što se prethodnih dana dešava teško da se može uskladiti pod onim što zakon definiše kao dozvoljena okupljanja. Nakon ovoliko meseci blokada, rekao bih da je balans na strani policije koja sporovodi zakon. U tumačenju zakona mora da se primenjuje princip proporcionalnosti. U skladu sa tim, država je na početku protesta dozvoljavala blokade mostova, ali zakon ne dozvoljava blokade saobraćajnica u dužem vremenskom periodu", kaže Antonijević za Insajder.  
Ono što se takođe ističe kao argumet za tvrdnju da su blokade nezakonite je činjenica da se radi o neprijavljenim skupovima. Ipak, zakon ostavlja mogućnost i za organizovanje neprijavljenih skupova na otvorenom, ako se radi o spontanim mirnim okupljanjima kao reakciji na određeni događaj. Ipak, i kod ove odredbe se otvara pitanje tumačenja zakona. 
 
S jedne strane, može da se iznese argument da ne može da se govori o spontanom skupu u slučaju kada protesti u različitim formama traju duže od pola godine. Opet, neposredan povod za blokade je bilo hapšenje studenata nakon vidovdanskog protesta, pod sumnjom da su planirali dela protiv ustavnog poretka.  
Advokat Rodoljub Šabić ističe da blokade saobraćajnica evidentno nisu u skladu sa zakonom, ali da određeni međunarodni standardi i praksa Evropskog suda za ljudska prava dozvoljava i mirna okupljanja u kojima se krše pojedine zakonske odredbe.  
 
"Evropski sud za ljudska prava stoji na stanovištu da vlast ima pravo da interveniše, ali samo u onim slučajevima kada protesti traju predugo i ako ozbiljno ugrožavaju interese drugih. Međutim, i u tim okolnostima stav je da reakcija vlasti mora biti krajnje umerena i da se mora maksimalno uzdržavati od primene rigidnih mera", kaže Šabić.  
 
Bitan aspekt kada se ocenjuje opravdanost protesta je i reakcija policije prema građanima koji na taj način izražavaju nezadovoljstvo.   Prema rečima Rodoljuba Šabića, ta reakcija je na momente bila krajnje neprimerena.  
 
"Juriš one četiri marice je drastičan primer ozbiljnog rizikovanja sa životima ljudi. To je nedopustivo. Imali smo i dramatičan slučaj ispred Pravnog fakulteta, ali i upotrebu hemiskih sredstava pod diskutabilnim okolnostima. Imali smo i masovna hapšenja, iako zakon podrazumeva i određenu istražnu proceduru pre nego što nekome stavite lisice", kaže Šabić za Insajder.  
 
Može li policija da ograniči slobodu kretanja?
 
Između svih tih primera, prethodna dana su se pojavila i dva primera koji sugerišu da je policija, u nameri da odgovori na novi vid protesta, i sama počela da ograničava slobodu kretanja protestanata. 
 
Na jednom snimku se vidi grupa od dvadesetak ljudi koje je policija okružila na Zelenom vencu i navodno im nije dozvolila da odu sa lica mesta dok ih sve nije legitimisala. Drugi primer, takođe dokumentovan snimcima, pokazuje okršaj građana Užica i policijskog kordona koji je pokušao da ih spreči da blokiraju magistralni put.  
 
Oba ova slučaja su predviđena Zakonom o policiji, pod uslovom da su ispunjeni zakonski uslovi. Tako ovaj zakon dozvoljava dva načina da policija ograniči slobodu kretanja. Prvi je član zakona koji je u više navrata prošle nedelje citiran u saopštenjima Višeg tužilaštva u Beogradu, a koji dozvoljava ministru policije da donese naredbu policiji da radi obezbeđivanja javnog reda i mira privremeno ograniči ili zabrani kretanje na određenim područjima.  
 
Drugi član istog zakona dozvoljava policiji da privremeno, a najviše do osam sati, ograniči slobodu kretanja licima na određenom prostoru. Ipak, tu naredbu mora da donese direktor policije, ili načelnik uprave koga on ovlasti.  
 
Ceo tekst Insajdera čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Nemanja

    10.07.2025 12:45
    @Bilja
    "Sloboda kretanja" i "saobraćaj motornih vozila" nisu ista stvar, između istih ne stoji znak jednakosti i regulisani su potpuno različitim zakonima. "Sloboda kretanja" je Ustavna kategorija. Koju vam niko ne ograničava - možete da se krećete direktno kroz svaku blokadu, ali ne i da vozite motorno vozilo (automobil). Citirajte/copy-pasteujte jedan jedini član Ustava Republike Srbije u kom se navodi ili pominje vozilo ili saobraćaj???
    Slobodu okupljanja i protesta reguliše najviši pravni akt - Ustav, slobodu vožnje motornih vozila reguliše niži zakonski akt - ZOBS. U ZOBSu se nalaze definisani brojni slučajevi kada se vožnja motornog vozila može uskratiti ili ograničiti. Prema ZOBSu, vozač motornog vozila u saobraćaju je dužan da brzinu, pravac i smer kretanja prilagodi uslovima u saobraćaju. Grupa ljudi koji stoje na raskrsnici znači da nema uslova za odvijanje saobraćaja u tom pravcu.
  • pajo patak

    10.07.2025 03:10
    @stef
    To mu ne daje za pravo da zbog sopstvene percepcije pravde uzima zakon u svoje ruke.
    Tvoja poslednja rečenica sve govori, i o tebi, i o tvojima, i o njemu.
  • Orko

    09.07.2025 15:39
    @Marković
    Ako se zakon ne primenjuje da li onda postoji? To je kao automobil bez goriva. Lep tanjir bez hrane. Zakon i ustav bez odgovornih sudija je jedno veliko nista.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija