Džez umetnica Bili Holidej snimila je pesmu "Strange Fruit" 20. aprila 1939. godine, a britanski BBC u opširnom članku objašnjava zašto se ta numera i 80 godina kasnije može smatrati najšokantnijom svih vremena.
Bili Holidej je 20. aprila ušla u studio sa osmočlanim orkestrom kako bi snimila svoju verziju pesme "Strange Fruit". Ova stravična pesma o užasima linčovanja na američkom jugu, ne samo da je bila najveći hit Bili Holidej, već je postala jedna od najuticajnijih pesama 20. veka, koja nam i danas govori o rasnom nasilju, ističe novinarka BBC-a Aida Amoako.
Numera koju je Tajm magazin 1999. godine proglasio pesmom veka, prvobitno se zvala "Bitter Fruit" i napisao ju je učitelj Ejbel Miropol, užasnut fotografijama linčovanja na američkom jugu.
"Napisao sam 'Strange Fruit' zato što mrzim linčovanje, mrzim nepravdu, i mrzim ljude koji ga održavaju", objasnio je Miropol u jednom intervjuu 1971. godine.
Pesma je 1938. godine ponuđena Bili Holidej koja je zajedno sa svojim pratiocem na klaviru Sonijem Vajtom i aranžerom Denijem Mendelsonom radila tri nedelje na njoj, pre premijernog izvođenja u njujorškom kafeu Society.
"Prvi put kad sam je otpevala mislila sam da je to bila greška... nije bilo čak ni blagog aplauza kad sam završila. Onda je jedna osoba počela nervozno da tapše, i odjednom su svi tapšali", napisala je Holidej u svojoj autobiografiji.
Kako je pesma postala deo njenog nastupa, Holidej se suočavala sa različitim reakcijama, od suza, do napuštanja koncerta i rasističkih provokacija. Radio stanice, kako u Americi tako i u drugim zemljama sveta, odbijale su da emituju "Strange Fruit", a njena izdavačka kuća Kolumbija rekords nije htela da je snimi.
Pesma je, međutim, odmah po objavljivanju ostavila dubok trag u američkom društvu. Iako nije bila prva popularna pesma koja se bavila rasnim pitanjima, "Strange Fruit" se izdvajala po svom eksplicitnom sadržaju i istovremenom komercijalnom uspehu.
Aktivisti su pesmu poslali američkim kongresmenima kako bih ih podstakli na usvajanje zakona kojim bi se zabranilo linčovanje, a vremenom je postala antirasistička himna.
"Linčovanje je postalo neka vrsta metafore i u tom smislu je pesma u narednim decenijama postala više metaforička nego bukvalna", objasnio je za BBC pisac Dejvid Margolik, autor knjige o pesmi "Strange Fruit".
Mnogi muzičari su je obradili, ali se izdvaja verzija Nine Simon iz 1965. čije je delove Kanje Vest koristio u svojoj pesmi "Blood on the leaves" iz 2013. godine.
"Strage Fruit" je 2002. godine uvrštena u Nacionalni registar značajnih izdanja Kongresne biblioteke SAD. Njena sposobnost da šokira nikada nije izbledela, i već decenijama inspiriše muzičare da pevaju o nepravdi sa iskrenošću i svešću da pesma može biti vanvremenski podsticaj za društvene promene, ističe BBC.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Davno izgubljena gitara člana benda "Bitls" Džona Lenona biće ponuđena na aukciji 29. maja u baru "Hard Rock Cafe" u Njujorku, a očekuje se da će biti prodata za više od 800.000 dolara.
"Bajaga i instruktori" održali su u MTS dvorani koncert povodom obeležavanja tačno 40 godina od prvog beogradskog nastupa na istom mestu, tadašnjem Domu sindikata, 21. aprila 1984.
Sinovi Džona Lenona i Pola Makartnija najavili su da će objaviti zejedničku pesmu o poznatom londonskom parku Prajmrouz Hil, preneli su britanski mediji.
Stihovi pesama u poslednjih 40 godina postali su agresivniji i puni nasilja, a tekstovi rep, kantri, pop, R&B i rok pesmama postali su jednostavniji i češće se ponavljaju.
U Čečeniji sva muzička, vokalna i koreografska dela moraju odgovarati tempu od 80 do 116 otkucaja u minuti, izjavio je ministar kulture Čečenije Musa Dadajev.
Nešto više od mesec dana do održavanja ovogodišnjeg takmičenja za Pesmu Evrovizije, došlo je do promene na kladionicama kada je reč o glavnim favoritima za pobedu.
Više od 200 muzičkih izvođača potpisalo je otvoreno pismo Društva za prava umetnika sa sedištem u Vašingtonu, kojim se pozivaju tehnološke kompanije da prestanu da koriste veštačku inteligenciju (AI).
Nemački metal bend Ramštajn, koji će u maju održati dva koncerta u Beogradu, dolazi u glavni grad Srbije sa 77 šlepera opreme, a postavljanje bine trajaće šest dana.
Bunt rok festival, koji se emituje na Radio-televiziji Srbije, saopštio je večeras da je izabrano 20 bendova koji će se u drugoj polovini maja takmičiti u osmom izdanju tog festivala.
Posle nekoliko nedelja spekulacija da li će uopšte učestvovati na ovogodišnjoj Evroviziji, Izrael je konačno objavio pesmu "Hurricane" koju će u Malmeu u maju otpevati Eden Golan.
Čuveni francuski sastav Nouvelle vague nastupiće na Main stageu Arsenal festa 2024. u prostoru Kneževog arsenala u Kragujevcu (27-29.06) druge festivalske večeri, 28. juna.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar