Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Studija je pokazala da bi smanjenje nejednakosti na nivo najjednostavnijeg regiona u Evropi, mereno Gini indeksom, moglo da smanji smrtnost povezanu sa temperaturnim ekstremima za čak 30 odsto, što odgovara 109.866 života, prenosi "Gardijan".
Nalazi su objavljeni nakon što je evropski projekat Kopernikus prošlog meseca zabeležio treći najtopliji april na globalnom nivou, pri čemu su zemlje poput Španije imale najtopliji april u istoriji, a povratak prirodnog fenomena El Ninjo, za koji se očekuje da bude jak, povećava strahove od vrelog evropskog leta ove godine.
Istraživači su utvrdili da su visoki nivoi smrtnosti povezani sa pokazateljima socijalne i ekonomske ranjivosti, kao što su siromaštvo i nemogućnost grejanja doma.
Pored smanjenja regionalne nejednakosti, uklanjanje ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti na nivo centralne Švajcarske, najbogatijeg regiona, moglo bi da smanji broj smrtnih slučajeva za 59.000, dok bi povećanje na nivo najugroženijih regiona, poput jugoistočne Rumunije, povećalo broj stradalih za oko 101.000.
Autori studije navode da rezultati potvrđuju važnost usmeravanja kratkoročne pomoći ranjivim grupama, kao i dugoročno smanjenje strukturne nejednakosti.
"Ako bi perspektiva ravnopravnosti bila više uključena u evropske, nacionalne ili lokalne politike, postigli bismo dva cilja istovremeno", rekla je Blanka Panieljo Kastiljo, biomedicinska naučnica u Barselonskom institutu za globalno zdravlje i glavna autorka studije.
Ekstremne temperature predstavljaju stres za organizam, čineći ga podložnijim bolestima, a smrtnost značajno raste kada se temperature udalje od optimalnog raspona, posebno među starijima i bolesnima.
Analiza je obuhvatila podatke o dnevnoj smrtnosti u 654 regiona Evrope između 2000. i 2019. godine, a procena smrti modelovana je prema najpovoljnijim i najnepovoljnijim ekonomskim indikatorima.
Studija je takođe pokazala da bogatiji regioni imaju manje smrtnih slučajeva od hladnoće, verovatno zbog bolje izolacije, zdravstvene zaštite i manje energetske siromašnosti, ali više smrtnih slučajeva tokom vrućina, što se može objasniti efektom urbanog toplotnog ostrva u gradovima.
Socioekonomski pokazatelji, poput Gini indeksa, teškoća u grejanju doma, kao i ekstremnog siromaštva i socijalne isključenosti, dosledno su povezani sa smrtnošću usled ekstremnih temperatura.
Stručnjaci upozoravaju da hladnoća trenutno predstavlja veći rizik po zdravlje od vrućina, ali da će se taj odnos promeniti kako globalno zagrevanje podiže temperature.
Evropske temperature porasle su za 0,56 stepeni po deceniji od sredine 1990-ih, brže nego na bilo kom drugom kontinentu, usled globalnog zagađenja fosilnim gorivima.
Istraživanje naglašava potrebu da se kontinentalne politike bolje prilagode klimatskim promenama, dok stručnjaci upozoravaju da su procene možda konzervativne, jer se stopa energetskog siromaštva znatno povećala u mnogim evropskim zemljama nakon 2021. godine.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Studija: Učenje jezika počinje od slušanja, a ne od gramatike i vokabulara
14.10.2026.•
1
Istraživači sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) i Univerziteta Tohoku u Japanu utvrdili su da ljudi koji lakše uče strane jezike imaju izraženiju sposobnost da precizno prepoznaju i razlikuju zvuke.
Na današnji dan: Umrla Milena Dravić, Jicak Rabin i Jaser Arafat podelili Nobelovu nagradu za mir
14.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 14. oktobar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođena Margaret Tačer, Koštunica bolji na neuspelim predsedničkim izborima u Srbiji
13.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. oktobar.
Septembar 2026. drugi najtopliji septembar u istoriji
12.10.2026.•
0
Glavni program Evropske unije za posmatranje Zemlje koji sprovodi merenje vremenskih i klimatskih uslova Kopernik objavio je da je septembar ove godine bio drugi najtopliji septembar ikada zabeležen na globalnom nivou.
Zahvaljujući slici na Instagramu otkrivena nova vrsta biljke koja je vidljiva i iz svemira - i već je ugrožena
12.10.2026.•
0
Fotografija objavljena na Instagramu dovela je do otkrića nove vrste džinovskog lokvanja u džungli Kolumbije.
Na današnji dan: Rođeni Cvijić, Pavaroti i šestmilijarditi stanovnik Zemlje, Kolumbo otkrio Ameriku
12.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. oktobar.
IKEA prodavnice u Danskoj spremne da u slučaju krize postanu skloništa, bolnice i narodne kuhinje
11.10.2026.•
0
Prodavnice kompanije IKEA u Danskoj deo su Korporativne koalicije za spremnost na krizne situacije i mogle bi da se koriste kao sklonište u hitnim slučajevima.
Austrijski ekonomista i političar: Uvesti maksimalno ograničenje brzine od 100 km/h u celoj Evropi
11.10.2026.•
16
Austrijski ekonomista Ginter Felinger-Jan, predsedavajući Austrijskog odbora za proširenje NATO-a, javno iznosi predlog da se u celoj EU maksimalna brzina ograniči na 100 km/h.
Na današnji dan: Rođen Josif Marinković, ubijen Mehmed-paša Sokolović, umrli Edit Pjaf i Žan Kokto
11.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 11. oktobar.
Britanci izglasali nove motive za novčanice: Bumbar umesto Čerčila
10.10.2026.•
0
Kukuvije, bumbari, morski papagaji i ježevi naći će se na novim novčanicama Banke Engleske, zamenjujući likove istorijskih ličnosti, među kojima je i bivši britanski premijer Vinston Čerčil, saopštila je Centralna banka.
Turska zabranila društvene mreže deci mlađoj od 15 godina
10.10.2026.•
1
U Turskoj će deci mlađoj od 15 godina zakonom od 1. novembra biti zabranjeno da koriste društvene mreže.
Na današnji dan: Otvorene Olimpijske igre u Tokiju, umro Orson Vels, počela borba Kube za nezavisnost
10.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 10. oktobar.
DNK kornjače stare 194 godine mogla bi da otkrije tajnu dugovečnosti
09.10.2026.•
1
Genetska analiza Džonatana, džinovske kornjače za koju se veruje da ima 194 godine, otkrila je moguće tragove koji bi mogli da objasne izuzetnu dugovečnost ove životinje.
Na današnji dan: Rođeni Mihajlo Pupin i Ivo Andrić, ubijeni Če Gevara i kralj Aleksandar
09.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 9. oktobar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođeni Nušić i Peron, počeo Prvi balkanski rat, umro Vili Brant
08.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 8. oktobar.
Filatelistička izložba SRBIJAFILA XVI otvorena u Domu Vojske Srbije
07.10.2026.•
4
Nacionalna filatelistička izložba sa međunarodnim učešćem SRBIJAFILA XVI otvorena je u Domu Vojske Srbije u Beogradu, gde će biti postavljena do 11. oktobra.
Na današnji dan: Ugušen Prvi srpski ustanak, otet brod "Akile Lauro", umro Jovan Soldatović
07.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 7. oktobar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Austrougarska anektirala BiH, počela era zvučnog filma, Nemet imenovan za kardinala
06.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 6. oktobar u svetu i kod nas.
Vernici u crkvama Indiji moraju da potpišu saglasnost da se mole svojom slobodnom voljom
05.10.2026.•
0
Neke crkve u Mumbaju i okolini počele su da traže od vernika da potpišu izjavu: "Došao sam ovde da se molim svojom slobodnom voljom."
Brojne zemlje odustale od zimskog računanja vremena - evo koje
05.10.2026.•
3
Island, Turska, Rusija, Belorusija, Jermenija i Gruzija neke su od zemalja koje su odustale od sezonskog pomeranja sata, a i u većem delu Azije, na Bliskom istoku i u Južnoj Americi vreme se ne menja dva puta godišnje.
Glečer Triglav bi uskoro mogao da nestane
05.10.2026.•
0
Glečer Triglav ispod najvišeg vrha Slovenije zbog visokih temperatura sveo se na svega nekoliko kvadratnih metara i mogao bi potpuno da nestane do kraja ovogodišnje sezone topljenja, saopštili su istraživači.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar